33.8 C
Dubrovnik
Utorak, 16 srpnja, 2024
NaslovnicaVijestiGlas poduzetnika podnio zahtjev ocjene ustavnosti zabrane rada nedjeljom, pomaže im dubrovački...

Glas poduzetnika podnio zahtjev ocjene ustavnosti zabrane rada nedjeljom, pomaže im dubrovački odvjetnik

Udruga Glas poduzetnika jutros je u 10 sati održala press konferenciju povodom uručivanja Prijedloga za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini s Ustavnom sudu, a vezano uz odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini koje su stupile na snagu 1. srpnja 2023., kojima se zabranjuje rad nedjeljom i blagdanom te kojima se ograničava radno vrijeme trgovina.

Press konferencija održala se u blizini mirogojskih arkada, u krugu mnogih cvjećarni jer nova izmjena zakona koja zabranjuje rad nedjeljom i blagdanom dovodi u pitanje egzistenciju njihovih obitelji kao i njihovih zaposlenika. Smatramo da su novonametnute izmjene Zakona o trgovini diskriminatorne i predstavljaju izravno kršenje Ustava RH te povredu temeljnih poduzetničkih sloboda.

U suradnji s odvjetničkim uredima Doroteje Jurčić i Mladena Dragičevića, udruga Glas poduzetnika organizirala je i okupila svoje članove čije je poslovanje pogođeno izmjenama i dopunama Zakona o trgovini te će danas podnijeti Ustavnom sudu Prijedlog za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom u odnosu na zakonske odredbe izmjena i dopuna Zakona o trgovini koje se tiču zabrane rada nedjeljom i blagdanom, kao i određivanja maksimalnog broja radnih sati pojedine trgovine. Također, u zahtjev je uključeno da se do donošenja konačne odluke Vrhovnog suda, osporavane odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini obustave od primjene.

“Stop Vladinim diskriminatornim i štetnim odlukama, zabrana rada je duboko protuustavna i držimo da će na sudu i pasti, isto kao i Ministar Filipović sa svoje fotelje.” – izjavio je predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas.

Odredbe Zakona o trgovini koje su stupile na snagu 1. srpnja 2023.g. dovode do nejednakosti trgovaca na tržištu iz razloga što će se veliki trgovački lanci moći organizirati tako da jedna od njihovih više prodavaonica u pojedinom gradu ili općini, pa čak i kvartu grada, rade svake nedjelje, dok malim trgovcima to nije omogućeno.

Stavljanjem malih trgovaca u istu kategoriju s velikim trgovačkim lancima, ovaj zakon ignorira specifične potrebe malih obrta poput cvjećarnica, suvenirnica, pekara, tobacco shopova, malih trgovaca i poduzetnika sličnih djelatnosti. Za ove poduzetnike, radne nedjelje i blagdani čine značajan dio njihovih godišnjih prihoda, prosječno čak trećinu. Udruga Glas Poduzetnika traži uravnoteženi pristup u zakonodavstvu, koji će uzeti u obzir prava i interese svih relevantnih dionika.

“U zastupanju interesa svojih stranaka, ali i u svoje osobno smatram da predmetne odredbe Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini nisu Ustavne. Osporavanim odredbama krše se temeljna ljudska prava i slobode i to ustavne poduzetničke slobode te pravo na nepovredivost vlasništva, a koje svoje opravdanje ne mogu imati u zaštiti nekog drugog prava, kao što to zakonodavac želi nametnuti. I konačno, skreće se pozornost da se ovakvim izmjenama zakona zabranio rad i vlasnicima obrta ili trgovačkih društava, koji često rade sami, bez drugih zaposlenih ili su zapošljavaju članove svoje obitelji, a čime se izravno zadire u ustavno pravo na nepovredivost vlasništva, ali i na pravo na dostojanstveni život od svog rada. Imajući na umu sve iznesene razloge, uvjereni smo da će Ustavni sud temeljem našeg Prijedloga pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o trgovini s Ustavom RH te donijeti odluku kojom ukida sporne zakonske odredbe. Vjerujemo da će Ustavni sud prepoznati opasnost od nastanka nenadoknadive štete u slučaju da se primjena istih odredbi ne obustavi.” – izjavila je odvjetnica Doroteja Jurčić.

Zbog teških posljedica koju donosi nova izmjena zakona, poduzetnici i obrtnici odlučni su u svojoj namjeri da joj se suprotstave podnošenjem Prijedloga Ustavnom sudu. Naglašava se da je Ustavni sud već u dva navrata, i to 2004. i 2009. odlučivao o ustavnosti odredbi Zakona o trgovini kojima se pokušala nametnuti zabrana rada nedjeljom te da je u oba slučaja takve odredbe zakona ukinuo iz razloga što je smatrao da iste dovode u nejednaki položaj trgovce koji sudjeluju na tržištu.

Zaključci izneseni u istraživanju ekonomista dr. sc. Vuka Vukovića koje je provedeno 2021. godine pod nazivom “Što donosi zabrana rada nedjeljom” su da će zabrana rada nedjeljom u maloprodaji dovesti do pada broja zaposlenih i imat će direktan negativan učinak na rast BDP-a.

Zaključci istraživanja

-Argumenti za uvođenje zabrane rada nedjeljom, predstavljeni od strane Vlade, počivaju na 2 temeljna narativa: (1) ukidanje zabrane radi poštivanja hrvatske tradicije i Zakona o radu uz istovremeno dopuštanje dovoljno iznimaka da će većina onih koji rade nedjeljom i dalje ostati raditi, dok će trošak u potpunosti snositi industrija maloprodaje, i to prvenstveno mali lanci i male trgovine;

te (2) ideja da će se potrošnja nedjeljom jednostavno preliti na ostale dane u tjednu. Osim toga ističe se kako većina Hrvata podržava zabranu te se paušalno spominju primjeri drugih zemalja koje imaju zabranu rada nedjeljom bez navođenja ikakvih detaljnih
procjena učinaka uvođenja ovakve mjere.

U ovom istraživanju cilj je bio podvrgnuti spomenute narative i argumente Vlade realnim brojevima o dnevnom prometu i plaćama u maloprodaji, te uz pomoć njih izračunati konačan potencijalni učinak najavljene zabrane rada.

Prvi argument o poštivanju tradicije uz uvođenje iznimaka, osim što je logički nekonzistentan (jer obuhvaća tek jednu trećinu onih koji rade nedjeljom, čineći im direktnu štetu), ide u korist velikim trgovačkim lancima naspram malih, te time narušava ustavnu odredbu o pravu slobodnog tržišnog natjecanja.

U Hrvatskoj tek 7% ljudi redovito radi nedjeljom, dok 23% radi nedjeljom za vrijeme sezone. Zbog iznimke o 16 radnih nedjelja svi koji sezonski rade nedjeljom ostaju raditi nedjeljom u tom periodu. Uvođenje zabrane stoga ne ostvaruje svoj temeljni cilj oslobađanja većine ljudi rada nedjeljom.

Drugi argument o prelijevanju potrošnje na ostale dane i njenoj zadatosti (potrošnja kao „stabilna funkcija realnih dohodaka“) negira realne učinke koji su nastali u svibnju kada je
Vlada obustavila rad trgovina nedjeljom na ukupno 4 nedjelje. Ovo istraživanje pokazalo je da iako je bilo efekta prelijevanja u druge dane u tjednu (ponajprije subotu i ponedjeljak), ukupna potrošnja u maloprodaji u svibnju je ipak padala i to poprilično.

Tek jedan dio pada te potrošnje može se pripisati učinku COVID pandemije i drastično manjeg broja turista u istom mjesecu, no veći dio pada potrošnje ipak se pripisuje učinku zatvaranja nedjeljom. Na temelju tog učinka ovo istraživanje napravilo je aproksimaciju ukupnog učinka na čitavu industriju te predviđa pad prihoda od oko 3% na godišnjoj razini, kao i posljedični pad plaća do 4%, te pad broja zaposlenih u maloprodaji.

Ovakvi učinci imati će direktan negativan učinak na rast BDP-a, koji će zbog kumulativnog učinka pada prometa i pada potrošnje biti manji za oko 0,4 postotna poena. Neradna nedjelja imati će i negativan očekivani učinak na porezne prihode. Anticipira se 2 do 3% manji potencijalni prihod poreza na dobit, te pad prihoda od PDV-a za oko 0,2% godišnje.

Zbog ovakvih učinaka koji bi se kroz godine mogli akumulirati i time dodatno naštetiti maloprodaji, te zbog činjenice da je ovakav prijedlog protivan ustavnoj praksi, preporuka Vladi je da u potpunosti odustane od uvođenja zabrane rada nedjeljom, zaključio je u svom istraživanju ekonomist dr. Vuk Vuković.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA