Predavanje “Milenijska +100 obljetnica Hrvatskog Kraljevstva” u organizaciji Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije u utorak 11. studenog u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku održala je prof. dr. sc. Slavica Stojan, članica Glavnog odbora Matice hrvatske.
Uvodeći u predavanje dr. Stojan je progovorila u jubilejskoj 2025. godini koja se poklapa s obljetnicom teme predavanja te okupljene upoznala s činjenicom da je prva jubilejska godina bila 1300. godina i da su na hodočašću u Rim tada sudjelovali brojni Hrvati, kao i znamenite osobe onoga vremena poput velikog Dantea Alighieria. Dante je u pjevanju „Raj“ napisao nekoliko stihova u kojima opisuje jedno hrvatsko lice u trenutku kada je ugledalo ubrus sv. Veronike.
Predavačica je zatim istaknula značenje svetkovine Kristova Uzašašća u hrvatskom narodu jer se uz nju vežu neki važni događaji poput blagoslova pape Ivana VIII. knezu Branimiru i hrvatskoj kneževini 21. svibnja 879. godine, upravo na svetkovinu Uzašašća.
Govoreći o Hrvatskom Kraljevstvu dr. Stojan je kazala kako je ono starije od engleskog, francuskog, belgijskog, nizozemskog, pa čaki i švedskog koje smatraju jednim od najstarijih europskih kraljevstava. “Hrvatsko Kraljevstvo ima jednu osobitost, a to je da je trajalo samo 177 godina, od krunidbe kralja Tomislava 925. godine do ulaska Hrvatske u personalnu uniju s Ugarskom 1102.”, nastavila je dr. Stojan. “To je za globalnu povijest jedan kratak i ne toliko važan isječak, ali za nas Hrvate to je razdoblje koje je ostavilo neizbrisiv trag u svakom fragmentu materijalne kulture i sveukupne duhovne nadgradnje. To je razdoblje koje je definiralo hrvatski identitet i, usudila bih se reći, hrvatski opstanak. Na njemu se stoljećima nadahnjivao hrvatski narod, imajući domovinu dugi niz godina, ali ne i državu.”
Zato je obljetnica Hrvatima od neizmjerne važnosti, protumačila je predavačica i dodala kako obljetnica obvezuje na zahvalnost, vjernost i nacionalno dostojanstvo jer “mi danas imamo i domovinu i državu”. Dr. Stojan je skrenula pozornost na važnost i ulogu nacionalnih obljetnica koje nisu samo prigoda za okupljanje, pjevanje i slavljenje, nego je to trenutak kad se na jedan osoban način “propituju povijesne poruke, kad se promiču i duhovno i materijalno bogatstvo vlastitog naroda, kad se obnavlja duh zajedništva, nacionalni ponos i dostojanstvo”.
Milenijska obljetnička 1925. godina, “iako u neslobodi, proslavljena je velemoćno i gromko kao odraz cjelokupne svijesti hrvatskog naroda koji je integriran kroz dugi niz stoljeća u različite, Hrvatima neželjene, državne asocijacije”, kazala je Stojan i ustvrdila da je ta obljetnica označila ozbiljan nastavak procesa oblikovanja moderne hrvatske nacije. Predavačica je nadalje dala kratak pregled povijesti hrvatskih kneževa od kneza Višeslava u čije vrijeme su Hrvati bili pokršteni do nastanka i nestanka Hrvatskog Kraljevstva.
Podsjetila je dr. Stojan na povijesni kontekst milenijske proslave Hrvatskog Kraljevstva kao i na niz umjetničkih ostvarenja nastalih tim povodom. Istaknula je objavljenu zbirku domoljubne poezije “Rodoljubne pjesme” koja počinje pjesmom Augusta Šenoe “Dolazak Hrvata” koju je uglazbio Ivan pl. Zajc. Hrvatske kneževe i kraljeva svojim stihovima opjevao je i Vladimir Nazor. Nastajala su tada djela različitih žanrova i sadržaja, a pisali su znameniti Hrvati poput Vjekoslava Klaića, Ante Tresića Pavičića, Stjepana Miletića, Eugena Kumičića i drugih.
Osnivači Braće Hrvatskog Zmaja Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji pripremali su se za proslavu obljetnice još od 1904. godine potaknuti velebnom mađarskom proslavom njihove tisućite obljetnice 1896. godine za koju su Mađari, među ostalim, otvorili prestižno kazalište, muzej primijenjenih umjetnosti, pokrenuli podzemnu željeznice u Budimpešti, dali naslikati velebnu sliku s temom dolaska Mađara u Karpatski bazen i dr. Vrhunac brojnih svečanosti bila je nacionalna izložba.
Ideja o proslavi hrvatske obljetnice zaživjela je moćno u svijesti hrvatskih ljudi, naglasila je dr. Stojan. Prvi hrvatski znanstveni časopis „Starohrvatska prosvjeta“ koji je počeo izlaziti 1895. godine bavio se temama iz srednjovjekovne hrvatske arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti i orijentirao se na hrvatski rani srednji vijek upravo zbog Hrvatskog Kraljevstva.
„Pripreme su započele buđenjem ponosa na slavnu prošlost, a nacionalna homogenizacija je snažila hrvatsku nacionalnu svijest“, ustvrdila je dr. Stojan navodeći autore i djela koja su nastajala. U sklopu priprema katolički biskupi su 1924. godine proglasom pozvali hrvatski narod da se uključi u obilježavanje obljetnice. U stotinjak župa vjernici su, predvođeni župnicima, podizali spomen obilježja u čast kralja Tomislava. Takvih spomen ploča u Dubrovniku i okolici ima četrdesetak.
Predavačica je biranim riječima okupljenima u dvorani detaljno opisivala ozračje tog vremena predočavajući im zanos Hrvata povezan uz obilježavanje tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva. Tada se izlazili na vidjelo arheološki nalazi, povijesno oružje, ženski nakit i sl. koji su svjedočili da „hrvatska srednjovjekovna prošlost nije bila pustara, nego doba hrvatskih narodnih vladara u kojem se počeo formirati hrvatski politički i nacionalni identitet“, ustvrdila je dr. Stojan.
Osvrnula se predavačica i na krunidbu kralja Tomislava koja je svakako stožerna epizoda hrvatskog kraljevskog imaginarija. Starija hrvatska historiografija govori o krunidbi na Duvanjskom polju. Tome je doprinio Ivan Kukuljević Sakcinski svojom pisanom raspravom iz 1879. godine. Suvremena historiografija tu tezu ne podržava. Bez obzira na to što se mjesto krunjenja zbog nedostatka dokaza ne može utvrditi, sam čin krunjenja, predavačica je pojasnila, predstavlja afirmaciju moći i legitimiteta hrvatskog naroda. „Tomislav je postao i mitološka figura koja je osobito u teškim povijesnim razdobljima naše povijesti, simbolizirala snagu hrvatskog naroda“, kazala je predavačica dodajući da je kralj Tomislav također postao inspiracija umjetnicima poput kipara Roberta Frangeša Mihanovića koji je stvorio kipa kralja Tomislava na konju u Zagrebu. Predavačica je spomenula i nezaobilazno hrvatsko historicističko slikarstvo koje je ušlo u čitanke, časopise i hrvatske građanske i seoske kuće putem oleografija na zidovima.
Opisala je dr. Stojan središnju proslavu tisućite obljetnice 12. srpnja 1925. godine u Zagrebu te obilježja proslava u drugim gradovima.
Povijesna 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva u 2025. godini je za izražavanje zahvalnosti svima onima koji su živjeli prije ovog vremena i doprinijeli stvaranju i oblikovanju hrvatskog identiteta. Predavačica je navela i neka djela nastala uz 1100. obljetnicu poput oratorija o krunidbi kralja Tomislava za koji je zaslužna Matica hrvatska te događaj veličanstvene izložbe u Zagrebu. Potaknula je na promišljanje o tome što se još može učiniti te poručila: „Državu svoju imamo, domovinu više ne moramo samo sanjati, ali je trebamo i želimo častiti.“
Moderator večeri bio je generalni vikar mons. Ivica Pervan, a predavanju je nazočio i dubrovački biskup Roko Glasnović.
Izvor: Dubrovačka biskupija/Angelina Tadić
