Nasilje je dugotrajna i neravnomjerna podjela moći, a oblici vršnjačkog nasilja danas su u digitalnom okruženju i intenzivniji. Među dječacima je najčešći oblik fizičko nasilje a među djevojčicama verbalno, kroz isključenje iz grupa i ono puno dulje traje. Društvene mreže donijele su virtualno nasilje koje je školama i roditeljima puno teže pratiti. Također, roditeljima čija su djeca nasilna to je vrlo teško prihvatiti, kao i onima čijoj se djeci nasilje događa.
To je večeras na tribini „Nije zafrkancija: Vršnjačko nasilje tiče se svih“ u Love Baru među ostalim istaknula Antea Daničić, psihologinja u Osnovnoj školi Ivana Gundulića. Ona je govorila i o prvim znakovima vršnjačkog nasilja u školi kada dijete popusti u učenju, ima mučnine, izbjegava školu i to su znakovi kada škola reagira.
Na tribini na kojoj je bilo riječi o tome zašto kao društvo rijetko reagiramo u slučajevima nasilja i o psihološkim motivima iza vršnjačkog maltretiranja govorili su i Marko Grgurević, socijalni radnik i gestalt psihoterapeut, te Sara Bagić, studentica Diplomskog studija Mediji na Sveučilištu u Dubrovniku. Grgurević je naglasio kako sve ide od kuće, pod utjecajem roditelja gdje se uči prepoznavanje emocija i kontroliranje ponašanja.
-Današnja djeca su više zatvorena nego prije, teže komuniciraju i imaju manje empatije, a ekranizam je doveo do otuđenja koje stvara idealnu okolinu za ljude koji se razvijaju u pogrešnom smjeru. Naš zakonski okvir je znatno postrožen pa se i psovke tretiraju kao prekršaj, ali je u društvu je nasilje postalo normalno, ne reagira se iz straha, poremećen je sustav vrijednosti što uništava zajednicu a to je generalan problem i u svijetu. Tolika je poplava ljudi s teškoćama da su ljudi u školskom sustavu, zdravstvu, socijalnoj skrbi u burnoutu. Došli smo do toga da više ni smrt nije vrijednost zbog koje reagiramo – rekao je Grgurević. Sara Begić rekla je kako se oblici vršnjačkog nasilja mogu prepoznati i u starijoj studentskoj generaciji zbog iste želje za pripadanjem kao u školi i formiranjem grupa.
Kapilarnim djelovanjem može doći do velikih promjena, a jedna od takvih su i tribine poput večerašnje koju studenti projekta Akademska inkluzija, usmjerenog na pomoć studentima s invaliditetom, organiziraju u suradnji s organizatoricama kulturno-kreativne platforme Male žene koju su započele predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Grkeš Tošović i spisateljica Danijela Crljen. „Nije zafrkancija“ prva je u ciklusu od tri javne tribine u okviru ovogodišnjeg izdanja projekta Akademska inkluzija.
