33.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 28 srpnja, 2021
NaslovnicaLifestyleCRTICA IZ POVIJESTI: tko je bio Antun Vučetić?

CRTICA IZ POVIJESTI: tko je bio Antun Vučetić?

Na jučerašnji je dan, 16. svibnja 1931. godine, u rodnome Dubrovniku umro povjesničar i pedagog Antun Vučetić (rođen 18. prosinca 1845. godine). Antun Vučetić bio je jedna od najvažnijih intelektualnih ličnosti kraja 19. i početka 20. stoljeća u Dubrovniku. Nakon završetka dubrovačke gimnazije (1855.-1863.) koju tada vodili isusovci diplomirao je povijest i geografiju u Beču (1867.) te je bio profesor na gimnazijama u Korčuli, Splitu i dugo godina u Dubrovniku. Bio je angažirani prosvjetni radnik i prosvjetni inspektor za splitski kotar, a bio je jedan od najglasnijih zagovaratelja izgradnje moderne gimnazijske zgrade na Pločama, budući da je tadašnja zgrada gimnazije (nekadašnji samostani dominikanki sv. Katarine Sijenske, danas Umjetnička škola Luke Sorkočevića) bila premala i posve neadekvatna za nastavu.

Nakon duge borbe s austrijskom administracijom u tome se uspjelo te je prema projektu bečkoga arhitekta Eduarda Zottera 1913. započeta gradnja moderne gimnazijske zgrade na Pločama koja je dovršena je 1927. godine. Vučetić je također javo zagovarao i osnutak Trgovačke škole u Dubrovniku, što se i ostvarilo 1909., odnosno 1913. godine.

Bio je, između ostaloga, i urednik književnoga časopisa “Srđ”, a 1913. godine imenovan je članom Carskog i kraljevskog arhivskoga vijeća (k.k. Archivsrat) u Beču. Godine 1920. postao je prvim direktorom dubrovačkoga arhiva, jedne od najvažnijih ustanova toga tipa u ovome dijelu Europe. Naime, tek se 1920. godine dubrovački arhiv osamostalio kao zasebna ustanova, budući da je od pada Dubrovačke Republike (1808.) taj vrijedan arhiv bio dio Kotarskoga poglavarstva. U svojim se istraživanjima Antun Vučetić bavio širokim rasponom tema, no danas su vjerojatno najpoznatije njegove studije o Dubrovačkoj Republici tijekom 17. stoljeća (Lastovska buna, broba oko Lokruma, Kandijski rat, Marojica Kaboga…) i posebno u razdoblju nakon velikoga potresa 1667. godine. Među njegovim brojnim tekstovima i knjigama spomenut ćemo i knjigu “Sveti Vlaho u Dubrovniku” iz 1924. godine u kojoj je dao prikaz Parčeva života, njegova štovanja u istočnoj i zapadnoj kršćanskoj Crkvi te naposljetku detaljan pregled štovanja Sv. Vlaha u Dubrovniku, kako kroz povijest, tako i u Vučetićevo vrijeme. Posebna je zanimljivost da je Antun Vučetić jedan od prvih zabilježenih festanjula i to na Festi 1874., zajedno s Jozom Rešetarom. Upravo zahvaljujući jednoj sačuvanoj Vučetićevoj bilježnici Dubravko Kovačević je u svojoj knjizi o festanjulima (2017.) uspio utvrditi i imena prvoga poznatoga festanjulskoga para, i to za 1873. godinu. Vrijedna rukopisna ostavština Antuna Vučetića se zahvaljujući donaciji njegove nasljednice Mire Puljizević rođ. Stajić iz 2016. godine nalazi pohranjena u Državnome arhivu u Dubrovniku, a istom je donacijom jedan manji dio povijesnih dokumenata pripao i Arhivu dubrovačke biskupije.

izvor:Dubrovačka biskupija

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

Komentar tjedna by Lidija Crnčević

Put oko Svijeta

Slatki život Alise Nenadić