Crnogorski parlament usvojio je izmjene Zakona o spomen-obilježjima kojima se predviđa mogućnost naknadnog odobravanja spomen-obilježja koja su već postavljena, a za koja prethodno nije proveden zakonom propisani postupak. Time se otvara mogućnost da Vlada donese odluku o naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, čije je očuvanje jedan od zahtjeva Hrvatske u rješavanju bilateralnih pitanja između Podgorice i Zagreba, prenose Vijesti.me.
Hrvatska traži trajno očuvanje spomen-ploče postavljene 10. listopada 2022. godine u bivšem sabirnom centru JNA u Morinju, u općini Kotor, posvećene hrvatskim zarobljenicima. Crnogorska inspekcija ubrzo nakon postavljanja naložila je njezino uklanjanje zbog nedostatka formalne suglasnosti Vlade Crne Gore i nepoštovanja propisane procedure, što je postalo predmet spora.
Izmjene Zakona o spomen-obilježjima prije dva dana predložila je Bošnjačka stranka (BS), iz koje su za „Vijesti” rekli da se one odnose na spomen-ploču u Morinju.
„Nažalost, te su izmjene prošle bez glasova oporbe, a oni se zalažu za normalizaciju odnosa s Hrvatskom”, poručili su iz BS-a.
Skupština je prekjučer, na prijedlog zastupnika Pokreta Europa sad, usvojila i izmjene Zakona o sportu, kojima se otvara mogućnost da Vlada iz naziva kotorskog bazena izbriše ime Zorana Gopčevića. I to je jedno od ukupno osam otvorenih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, čijim rješavanjem Hrvatska uvjetuje ulazak Crne Gore u Europsku uniju.
Prijedlog zakona koji je predložila BS, a Skupština usvojila, predviđa uvođenje novog članka 16.a, kojim bi se Vladi Crne Gore omogućilo da, u slučaju postojanja posebnog javnog interesa, donese odluku o naknadnom odobravanju takvih spomen-obilježja i njihovu zadržavanju na utvrđenoj lokaciji.
U obrazloženju prijedloga navedeno je da bi se posebni javni interes procjenjivao na temelju povijesnog i društvenog značaja događaja, osobe ili okolnosti na koje se spomen-obilježje odnosi, važnosti očuvanja sjećanja na žrtve i stradanja, doprinosa njegovanju kulture sjećanja i zaštiti ljudskog dostojanstva, kao i povijesne utemeljenosti i sadržaja samog spomen-obilježja.
Iz BS-a su pojasnili da su važećim Zakonom o spomen-obilježjima propisani uvjeti, način i postupak podizanja, zaštite i održavanja spomen-obilježja, ali nije posebno uređena mogućnost naknadnog odobravanja već postavljenih spomen-obilježja bez provođenja zakonom propisanog postupka, kada postoji poseban javni interes za njihovo zadržavanje.
