Paušalnim obrtnicima s godišnjim prihodima do 40.000 eura od iduće godine neće porasti davanja državi, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.
Vlada je u svibnju najavila antiinflacijski paket koji uključuje određene promjene u oporezivanju paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu, uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže poduzeća, kao i ukidanje poreza na dohodak od mirovina. Također, naveo je Ćorić, tu je i nastavak energetskih mjera pomoći građanima i gospodarstvu, mjere jačanja proračunske discipline, kao i moratorij na sve administrativne cijene koje određuje država i poduzeća u njenom vlasništvu.
Mjerama je cilj ublažiti “zagrijavanje” ekonomije, a kako bi usporila i inflacija, trenutno im predstoji upućivanje u javno savjetovanje, a u konačnici bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja 2027. godine.
Kada je riječ o poreznom tretmanu “paušalaca”, prema ranijim Vladinim najavama povećanja opterećenja bila bi pošteđena prva tri porezna razreda, zaključno s godišnjim prihodima do 19.900 eura, dok će po novom prijedlogu to biti i iduća dva, što znači da sve ostaje isto za paušalne obrtnike koji godišnje uprihode do 40.000 eura. Prema procjeni Ministarstva financija, time je obuhvaćeno 83,4 posto svih paušalnih obrtnika.
Ukupan godišnji iznos davanja za porez i doprinose, pak, za šesti porezni razred, porast će za 1.336 eura ili 30 posto, na 5.728 eura, dok će u najvišem poreznom razredu, onom s godišnjim prihodima od 50.000,01 do 60.000 eura, skok iznositi 66 posto ili 3.033 eura, na 7.605 eura.
Ćorić je apostrofirao velike razlike u porezima i doprinosima koje moraju uplatiti “paušalci” u odnosu na nesamostalni rad, odnosno poreze i doprinose koje poslodavac mora uplatiti za radnika. Zbog toga je, kazao je, kroz vrijeme sve više rastao broj paušalnih obrta, a u Vladi smatraju da među njima ima i prikrivenog nesamostalnog rada.
Poručio je i da će nakon izmjena u sustavu oporezivanja paušalnih obrtnika hrvatski porezni sustav i dalje ostati jedan od “najfavorabilnijih” za taj oblik rada u Europskoj uniji, a iznio je podatak da je samo od najave novih mjera u sustav paušalnog obrtništva zabilježeno oko 1.750 novih “ulaza”.
Kazao je da je početna intencija uvođenja ovakvog modela bilo pojednostavljenje poslovanja, a ne da jedan oblik poslovne aktivnosti bude porezno puno “favorabilniji” od ostalih. No, naposljetku i to potonje se dogodilo, ustvrdio je Ćorić, pri čemu najavljene izmjene vidi kao malo povećanje pravednosti u sustavu, što ujedno apostrofira i kao glavni cilj izmjena.
Kada je riječ o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, on se odnosi na velike i srednje tvrtke u Hrvatskoj, njih oko 1.800, s izuzetkom onih koje više od 50 posto svojih prihoda ostvaruju izvan Republike Hrvatske, čime se štite izvozno orijentirane kompanije.
Pritom će se dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama – 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe. Međutim, prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto.
Ćorić je ustvrdio da ovaj porez ima preventivni karakter, s obzirom da se odnosi na ovu godinu, pa svi koji su u prvih pet mjeseci imali prekomjerne marže imaju ih priliku do kraja godine smanjiti i tako izbjeći dodatno oporezivanje.
S druge strane, sve ostaje isto kada je riječ o malim iznajmljivačima, pa se tako u prvoj kategoriji, koja uključuje turistički najrazvijenije sredine, donja granica godišnjeg paušalnog poreza po krevetu povećava sa 100 na 150 eura, dok se u drugoj kategoriji diže sa 70 na 100 eura.
Upitan oko određenih nezadovoljstava tom najavom, Ćorić je naglasio da je tu riječ o godišnjim iznosima, dok se apartmani na dnevnoj razini u “najboljim destinacijama” izdaju za 150, 200 ili 250 eura.
Mišljenja je i da 99 posto ljudi u Hrvatskoj smatra opravdanim da cijena paušala u prvoj skupini turističkih destinacija bude takva.
Također, ništa se ne mijenja niti oko najava ukidanja poreza na dohodak od mirovina. Njime će biti obuhvaćeno oko 541.000 umirovljenika, kojima će se tako usmjeriti dodatnih gotovo 180 milijuna eura, istaknuo je Ćorić.
S obzirom da je porez na dohodak prihod lokalnih samouprava, u idućoj godini će se raditi na tome da im se ovaj iznos u najvećoj mjeri kompenzira, dodao je Ćorić.
Kada je riječ o inflaciji, rekao je da u srpnju očekuje daljnje usporavanje, a prve procjene njenog kretanja Državni zavod za statistiku (DZS) će objaviti u petak.
Više ovdje.
