Naša sugrađanka Lana Nana Matić, dipl.ing.menadžmenta u turizmu i stanovnica pješačke zone Busovina/Pera Budmani 9, već neko vrijeme putem društvenih mreža upozorava na problem buke koju stvaraju motorne puhalice za lišće, a sada je pokrenula inicijativu za njihovim ukidanjem, te je s razlozima zašto smatra da je to potrebno upoznala i gradonačelnika Frankovića te nadležne gradske upravne odjele.
Ujedno je pozvala sve svoje sugrađane da joj se pridruže i podrže ovu inicijativu, pa u nastavku možete pročitati njen prijedlog:
Poštovani,
ovim putem podnosim prijedlog za uvođenje zabrane korištenja motornih puhalica za lišće u pješačkim zonama Grada Dubrovnika, s posebnim naglaskom na povijesnu jezgru i prilazne pješačke/stambene zone, javne pješačke površine, trgove, šetnice, groblja, parkove i druge prostore u kojima je očuvanje prirodnog ambijenta, mira i kvalitete boravka od posebne važnosti.
Smatram da je potrebno preispitati dosadašnju praksu korištenja motornih puhalica u održavanju javnih površina te prednost dati tradicionalnim, tihim i primjerenijim metodama čišćenja, poput ručnog pometanja i prikupljanja lišća metlom; prateći mudrost odluka svjetskih metropola koje koriste tradiciju korištenja metla za čišćenje izuzetno prometnih urbanih površina.
1. Očuvanje prirodnog ambijenta i prava na mir
Dubrovnik je grad čija vrijednost ne proizlazi isključivo iz njegove arhitekture, kulturne baštine i povijesnih znamenitosti. Njegova posebnost nalazi se i u atmosferi njegovih ulica, trgova, kamenih prolaza i pješačkih prostora.
Mir, zvukovi prirode, ljudski razgovor i autentični život grada sastavni su dio tog ambijenta.
Uporaba motornih puhalica za lišće unosi intenzivnu i nepotrebnu buku u javne i privatne prostore koji bi trebali ostati mjesta ugodnog boravka, odmora, šetnje i svakodnevnog života;kako za građane tako i za goste/turiste.
Pritom se ne radi o buci koja je nužna za funkcioniranje grada, poput intervencija hitnih službi ili neophodnih komunalnih radova, nego o buci koja nastaje zbog odabira određenog načina čišćenja, iako postoje tiše i jednako učinkovite alternative. Uglavnom se javne površine čiste u ranojutarnjim satima od 07:00 sati iako je nedavno u medijima(u prilogu E-mail-a članak) obećan mir stanovnicima i čišćenje ulica grada puhalicom tek od 08:00 ujutro-park Bogišić se uredno cijelu sezonu 2026. čistio od 07:00 odjekujući bukom cijelim susjedstvom.
Smatram da očuvanje mira u javnom prostoru treba biti jedan od kriterija pri organizaciji komunalnih djelatnosti grada Dubrovnika.
U prilogu ovog E-mail-a je moja fotografija trocikla komunalnog poduzeća Čistoće u Zagrebu; oni najbučniju javnu površinu glavnog autobusnog kolodvora u Zagrebu čiste brezinim metlama(koje sami radnici osobno izrađuju) i voze trokolice s kantama za prikupljeni otpad- tiha metoda čićenja!
2. Utjecaj buke na kvalitetu života građana
Motorne puhalice proizvode intenzivnu, često dugotrajnu i ponavljajuću buku.
Takva buka narušava svakodnevni život stanovnika, posebno starijih osoba, djece, osoba osjetljivih na zvučne podražaje, kao i osoba koje žive ili rade neposredno uz javne površine.
Hrvatska enciklopedija u natuknici „Buka” opisuje buku kao vrlo glasne i čovjeku neugodne, pa čak i bolne zvukove. Posebno ističe da stupanj smetanja ovisi o intenzitetu, trajanju, visini i kontinuitetu zvuka.
U istom se tekstu razlikuje neizbježiva buka od one koju je moguće izbjeći. Upravo je to važno u ovom slučaju: buka koju proizvode puhalice može se izbjeći promjenom načina čišćenja u tihe metode.
Stoga smatram da je opravdano uvesti ograničenje uporabe takvih uređaja u prostorima u kojima njihova primjena nije nužna.
3. Turistička kvaliteta Dubrovnika – vrijednost tišine i autentičnog ambijenta
Dubrovnik je međunarodno prepoznatljiva turistička destinacija čija se kvaliteta ne bi trebala mjeriti samo brojem posjetitelja i turističkom ponudom.
Sve veću važnost ima kvaliteta turističkog iskustva: ugoda prostora, očuvanost ambijenta, mogućnost odmora, autentičnost i osjećaj boravka u posebnom povijesnom gradu.
Turist koji dolazi u Dubrovnik očekuje doživljaj povijesnih ulica, arhitekture, kamena, mora i mediteranskog načina života.
Neprestana buka motornih uređaja za čišćenje nije dio tog doživljaja.
Tišina i prirodni zvukovi nisu nedostatak komunalnog održavanja, nego kvaliteta prostora koju je potrebno očuvati.
Smatram da bi Grad Dubrovnik trebao prepoznati mir i smanjenu razinu komunalne buke kao dodatnu vrijednost svoje turističke ponude i element održivog upravljanja destinacijom.
Grad koji štiti kvalitetu života svojih stanovnika istodobno stvara kvalitetnije iskustvo za svoje posjetitelje.
4. Komunalna opravdanost i mogućnost primjene alternativnih metoda
Pješačke zone, osobito one unutar povijesne jezgre, imaju specifične prostorne karakteristike.
Riječ je o kamenim ulicama, uskim prolazima, trgovima i površinama koje nisu namijenjene prometu motornih vozila.
U takvim prostorima uporaba snažnih motornih puhalica za uklanjanje lišća nije nužna kao standardna metoda održavanja.
Lišće je moguće ukloniti:
ručnim metlama i četkama;
grabljama i drugim ručnim alatima;
ručnim prikupljanjem i odlaganjem u odgovarajuće spremnike;
tihim metodama održavanja prilagođenima vrsti podloge i prostoru.
Posebno je važno naglasiti da se puhalicama lišće često samo premješta s jedne površine na drugu, umjesto da se odmah prikupi i ukloni.
Strujanje zraka može podizati prašinu i sitne čestice s kamenih površina te ih raspršivati u okolni prostor.
Kod ručnog čišćenja takvo se raspršivanje u pravilu može znatno smanjiti.
Predlažem da se u pješačkim zonama uvede standard ručnog čišćenja, uz iznimke samo za situacije u kojima nadležna služba utvrdi stvarnu tehničku ili sigurnosnu potrebu za drukčijom metodom.

Primjer dobre prakse iz Hrvatske – Zagrebačka Čistoća i očuvanje tradicionalnih metoda čišćenja metlom od brezinih šiba
Kao dodatni primjer mogućnosti učinkovitog održavanja javnih površina bez oslanjanja na motorne uređaje ističem praksu zagrebačke gradske komunalne službe Čistoća.
U reportaži Jutarnjeg lista od 14. veljače 2026. pod naslovom „Panj, sjekira, stisni, veži grane: Ovako izgleda najvažniji zadatak čistača ulica u Zagrebu”( https://www.jutarnji.hr/…/rucno-izradenje-brezine-metle…) prikazana je tradicionalna izrada brezovih metli koje zagrebački komunalni djelatnici i dalje koriste u svakodnevnom održavanju ulica.
Prema navodima iz članka, zagrebačka Čistoća za 2026. godinu nabavila je 35.000 brezovih grančica i 200 držala za izradu metli. Posebno je značajno da se brezove metle koriste i za uklanjanje težih nečistoća, poput mokrog lišća i zemlje.
Ovaj primjer pokazuje da ručno čišćenje nije zastarjela niti neprimjenjiva metoda, već održiva i organizirana komunalna praksa koja se i danas koristi u velikom hrvatskom gradu.
Smatram da bi Dubrovnik, kao grad iznimne povijesne i ambijentalne vrijednosti, trebao dodatno razvijati takav pristup, osobito u pješačkim zonama i povijesnoj jezgri.
Pritom nije riječ samo o izboru alata za čišćenje, nego o izboru načina upravljanja javnim prostorom: načina koji daje prednost miru, smanjenju nepotrebne buke, očuvanju ambijenta i kvaliteti života građana i posjetitelja.
5. Zaštita na radu i smanjenje izloženosti buci
Ovaj prijedlog ima i dimenziju zaštite radnika koji svakodnevno obavljaju komunalne poslove a time i slučajne prolaznike/pješake u pješačkim zonama koji su direktno potencijalno ugroženi.
Zakon o zaštiti na radu obvezuje poslodavce na prevenciju rizika i organizaciju rada kojom se smanjuje izloženost radnika štetnim utjecajima.
Posebno ukazujem na:
članak 6. – primjena načela prevencije;
članke 12. i 13. – osnovna i posebna pravila zaštite na radu;
članak 17. – obveza poslodavca da organizira radne postupke uz smanjenje izloženosti opasnostima i štetnostima;
članak 45. – procjena i ispitivanje radnog okoliša, uključujući buku i vibracije.
Također, Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 148/2023) propisuje načela smanjenja izloženosti buci, uključujući odabir manje bučne opreme, druge metode rada i organizacijske mjere.
Ne tvrdim da navedeni propisi sami po sebi zabranjuju korištenje puhalica, nego da predstavljaju osnovu za preispitivanje njihove opravdanosti i odabir metoda koje stvaraju manje opterećenje za radnike i okolinu.
Smatram da je odgovornost javnih službi da, gdje god je to moguće, odaberu način rada koji istodobno osigurava učinkovitost i štiti zdravlje ljudi.
6. Primjeri dobre prakse iz svijeta
Brojni gradovi i lokalne zajednice već su prepoznali problem buke i utjecaja motornih puhalica.
Primjeri uključuju:
Pleasanton, Kalifornija – zabrana benzinskih puhalica na području grada, na snazi od lipnja 2024.
Montréal, Kanada – ograničenje uporabe puhalica, uz potpunu zabranu benzinskih dvotaktnih uređaja u četvrti Côte-des-Neiges–Notre-Dame-de-Grâce.
San Rafael, Kalifornija – zabrana benzinskih puhalica i ograničenje vremena korištenja drugih uređaja.
Ovi primjeri pokazuju da lokalne vlasti mogu donijeti mjere kojima se komunalno održavanje usklađuje s potrebom zaštite zdravlja, okoliša i kvalitete života.
7. Konkretni prijedlozi Gradu Dubrovniku
Slijedom navedenoga predlažem:
Uvođenje zabrane korištenja motornih puhalica za lišće u svim širim pješačkim zonama uz onu povijesne jezgre Grada Dubrovnika.
Proširenje zabrane na druge pješačke zone grada Dubrovnika, javne trgove, šetnice, parkove, groblja i javne površine posebne ambijentalne vrijednosti.
Uvođenje obveze ručnog čišćenja i prikupljanja lišća na navedenim površinama.
Uvrštavanje zabrane u odgovarajući gradski akt ili Odluku o komunalnom redu, uz jasno definirane iznimke i nadzor provedbe.
Usklađivanje programa rada komunalnih službi i izvođača radova s novim pravilima.
Izradu procjene opravdanosti korištenja motornih uređaja na javnim površinama, uzimajući u obzir zaštitu radnika i stanovnika od buke.
Provođenje pilot-projekta u povijesnoj jezgri kojim bi se tijekom određenog razdoblja pratili učinci ručnog čišćenja na učinkovitost održavanja, razinu buke i zadovoljstvo građana.
8. Zaključak
Ovim prijedlogom ne dovodi se u pitanje potreba za redovitim i kvalitetnim održavanjem javnih površina.
Naprotiv, cilj je unaprijediti način njihova održavanja i uskladiti ga s karakterom prostora u kojem se provodi.
Dubrovnik je grad iznimne kulturne, povijesne i ambijentalne vrijednosti.
Njegove SVE pješačke zone ne bi trebale biti samo čiste, nego i ugodne za život i boravak.
Postojeći gradski model ručnog održavanja kao temelj za predloženu zabranu
Posebno ističem da Grad Dubrovnik već godinama u svojim programima održavanja komunalne infrastrukture predviđa ručno pometanje javnih površina kao redovitu i organiziranu komunalnu djelatnost.
Program održavanja komunalne infrastrukture za 2023. godinu u članku 37. izrijekom je razlikovao površine koje se čiste strojno, ručno i površine koje se čiste isključivo ručno. Među njima su bile brojne ulice i javne površine povijesne jezgre, uključujući Gundulićevu poljanu, Bunićevu poljanu, Placu, Prijeko, Lužu i Poljanu Marina Držića.
Aktualni Program održavanja komunalne infrastrukture za 2026. godinu u člancima 36. i 37. također predviđa ručno pometanje kao zasebnu komunalnu djelatnost, organiziranu u 26 zona, s ukupno 46 čistača.
Navedeno potvrđuje da ručno održavanje javnih površina nije izvanredna niti neprimjenjiva metoda, nego već postojeći dio organiziranog sustava komunalnog održavanja Grada Dubrovnika.
Stoga predlažem da Grad, polazeći od vlastite postojeće prakse, dodatno propiše da se na pješačkim površinama, trgovima, kamenim ulicama i drugim prostorima posebne ambijentalne vrijednosti lišće prikuplja ručnim metodama, bez uporabe motornih puhalica.
Nije potrebno uvoditi novu komunalnu djelatnost niti odustajati od održavanja čistoće. Potrebno je samo prilagoditi način obavljanja postojeće djelatnosti karakteru prostora i interesu građana za očuvanje mira, smanjenje buke i zaštitu kvalitete života.
Smatram da je očuvanje mira, smanjenje nepotrebne buke i poštovanje prirodnog ambijenta odgovornost lokalne uprave, ali i dio dugoročne strategije očuvanja kvalitete turističke destinacije.
Tišina nije luksuz niti sporedna pogodnost. Ona je sastavni dio kvalitete javnog prostora.
Stoga predlažem da Grad Dubrovnik razmotri ovu inicijativu i pokrene postupak uvođenja zabrane korištenja motornih puhalica za lišće u pješačkim zonama, kao mjeru koja istodobno štiti stanovnike, radnike, okoliš i prepoznatljivi ambijent grada.
VIŠE O LANI NANI MATIĆ na sljedećem linku:








