Nakon što su u Šibeniku usred turističke sezone privremeno zatvorena dva ugostiteljska objekta, jedan zbog viška od 4,3 eura u blagajni, a drugi zbog posluživanja pića izvan radnog vremena bez izdavanja računa, otvorila se rasprava o razmjernosti inspekcijskih mjera.
Vlasnik zatvorenog kafića Moby Dick za N1 je ispričao da su porezni inspektori najprije naručili dva piva, a potom se identificirali i pokrenuli postupak koji je završio privremenim zatvaranjem lokala.
Na slučajeve zatvaranja poslovnih objekata sada je reagirala i Udruga Glas poduzetnika (UGP), koja tvrdi da posljednjih tjedana zaprima sve veći broj obraćanja poduzetnika koji upozoravaju na zatvaranje poslovnih objekata zbog, kako navode, manjih nepravilnosti.
Iz Udruge ističu da problem nije u tome treba li prekršaje kažnjavati.
“Ako je netko pogriješio, neka odgovara. Problem nastaje kada posljedice kazne višestruko nadmaše težinu samog prekršaja”, poručuju iz UGP-a.
Upozoravaju da zatvaranje poslovnog objekta usred turističke sezone ne pogađa samo vlasnika.
“Kada se usred turističke sezone zatvori kafić, restoran, trgovina ili drugi poslovni objekt, štetu ne trpi samo vlasnik. Zaposlenici privremeno ostaju bez posla, dobavljači bez narudžbi, gosti bez usluge, a država bez poreznih prihoda”, navode.
“Koliko poslovnih objekata je zatvoreno?”
Zbog toga od Državnog inspektorata i Ministarstva financija traže odgovore na niz pitanja, prije svega zašto se, kako tvrde, odmah primjenjuje najstroža mjera.
UGP je uputio zahtjev u kojem traži podatke o tome koliko je poslovnih objekata zatvoreno zbog nepravilnosti povezanih s fiskalizacijom, zbog kojih konkretnih prekršaja i na koliko dugo.
Osim toga, žele znati primjenjuju li se prije zatvaranja blaže mjere, poput upozorenja, novčanih kazni ili ostavljanja roka za otklanjanje nepravilnosti.
“Javnost treba znati u kojim se slučajevima zatvaranje smatra nužnim, a u kojima se nepravilnost može ispraviti bez zaustavljanja cijelog poslovanja”, ističu iz Udruge.
Traže i objašnjenje kriterija prema kojima inspektori odlučuju o zatvaranju objekata.
“Jesu li ti kriteriji jednaki u cijeloj Hrvatskoj? Postoje li jasne upute za postupanje? Kako se osigurava da za isti ili sličan prekršaj jedan poduzetnik ne dobije upozorenje, a drugi zatvaranje?” pitaju iz UGP-a.
“Temeljem kojih analiza se donose odluke?”
Dodaju da zatvaranje poslovnog objekta nije kazna samo za vlasnika.
“Ono pogađa zaposlenike, dobavljače, goste i lokalnu zajednicu, dok država u razdoblju zatvaranja prestaje ubirati porezne prihode. Zato pitamo na temelju kojih analiza država zaključuje da je upravo zatvaranje objekta najbolje rješenje”, poručuju.
U zahtjevu su zatražili i podatke o tome vodi li se pri donošenju takvih odluka računa o razmjernosti kazne, visini nastale štete, okolnostima prekršaja, prethodnom poslovanju poduzetnika te o tome je li nepravilnost počinjena namjerno ili je riječ o administrativnoj ili tehničkoj pogrešci.
Od nadležnih institucija traže i analize koje bi pokazale da je zatvaranje poslovnog objekta učinkovitije od drugih oblika sankcioniranja.
“Ako takve analize postoje, treba ih objaviti. Ako ne postoje, opravdano je pitati na temelju čega se donose odluke koje mogu ozbiljno ugroziti poslovanje”, navode.
Iz Udruge poručuju da poduzetnici ne traže izuzeće od odgovornosti, nego predvidiv i razmjeran sustav kažnjavanja.
“Poduzetnici ne traže oprost od odgovornosti. Traže jasna pravila, jednako postupanje i kaznu koja odgovara težini prekršaja. Jer država treba ispraviti nepravilnost, a ne zatvoriti cijeli posao”, zaključuju, donosi N1.
Svoje stajalište saželi su i u jednoj rečenici: “Zbog jednog odreska ne ubija se krava.”
