GRADSKO VIJEĆE/ Jedna od najdužih sjednica završila nešto iza 2 ujutro, trajala je preko 17 sati

Nešto iza 9 sati započela je današnja, 11. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Na predloženom Dnevnom redu nalazi se 39. točaka, među kojima i ona o Izvješću o radu dubrovačkog Azila, za vrijeme koje se očekuje burna rasprava. Gradski vijećnici će danas raspravljati i o financijskim izvješćima drugih javnih gradskih ustanova poput FA Linđo, Dubrovačkih knjižnica, Kinematografa, DSO-a i brojnih drugih. Među ostalim predloženim točkama su i ona o povećanju potpora za rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji, uvođenje dodatnih sankcija za zaustavljane i parkiranje kombija i turističkih autobusa u Zoni, kupoprodaja i prijenos dionica Hotela Gruž d.d. i brojne druge.

Utvrđen je kvorum. Sjednici je prisutno 16 vijećnika.

Usvojen je zapisnik s 10. sjednice Gradskog vijeća i predloženi Dnevni red.

Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2025 godinu

Ivan Maslać, predsjednik Odbora za proračun i financije kazao je kako je Odbor većinom glasova podržao izvještaj.

Pročelnik Ante Vojvodić kazao je kako je Grad Dubrovnik 2025. godinu završio s gubitkom od 903 tisuće eura.

“Rashodi su iznosi 141 milijun eura, što je porast od 23 posto u odnosu na 2024. godinu”, kazao je.

Vijećnica Doršner kazala je kako će podržati izvješće.

“Ravnomjerno smo razvijali grad, niti jedna lokacija nije zaboravljena. Mislili smo na svaku životnu dob, od vrtića, škola do umirovljenika. U 2025. godini ostvareni su brojni projekti u kotaru Pile – Kono: obnova crkvice sv. Roka, obnova ograde Dubrovačko sunce na Boninovu, uređen je i dječji vrtić Kono. Za parkove smo dobili velika sredstva od EU. Za dva tjedna je predviđeno otvaranje Parka Gradac. Planira se i uređenje Bogišićeva parka. Radi se i park ispod Platane, o kojoj se prije devet godina govorilo da ju treba rušiti. Nadamo se da će i Skočibuha uskoro krenuti u obnovu. Nema više mikro asfalta u Ulici iza Grada. Ogroman napredak se napravio na Pilama, sjetite se kako su one izgledale prije 9 godina, no još se neke stvari trebaju napraviti. Uskoro slijedi i obnova Straduna, to će biti ogroman pothvat. Odjeknula je vaša izjava gradonačelniče da će Mokošica dobiti svoju Copacabanu i sad se to dužni i učiniti”, kazala je.

Vijećnica Bonačić Obradović kazala je da je za 50 posto porasla stavka protokol i informiranje.

“Koliko odlazi na informiranje građana, koliko na medije, koliko na protokol? S obzirom na to da se toliko izdvaja, predložila bi da se izdvoji informacija koliko odlazi na javna savjetovanja. 4.49 milijuna eura se troši na intelektualne usluge. Zimski festival izvršenje je bilo oko 700 tisuća eura, a preko 400 tisuća eura, preko 65 posto od ukupnog troška je potrošeno na intelektualne usluge. Pretpostavljam da je ti i za honorare za izvođače, produkciju. Svjesni smo da je naš proračun ovisan o turizmu, što će se dogodili ako sredstva od turizma, a s obzirom na situaciju u svijetu padne za 10 do 15 posto, imamo li plan?”, pitala je.

Gradonačelnik je kazao kako 2025. godina bila financijski dobra godina, a da je zabilježeni manjak samo knjigovodstvenih sredstava te da to poglavito ovisi o EU sredstvima koja se knjiže tek po njihovom zaprimanju.

“Avanse dobijemo unaprijed, a sredstva za pojedine projekte dobivamo naknadno te ih ne možemo knjižiti, već ih knjižimo u onoj godini kad ih dobijemo. Što se tiče intelektualnih usluga, one obuhvaćaju od izrade projektnih dokumentacija pravnih mišljenja, revizija, usluga stručnog nadzora, geodetskih elaborata. Nema nikakvih razloga da se vijećnici se odgovori pisanim putem. Što se tiče Zimskog festivala, jedan dio intelektualnih usluga su honorari. Zimski festival će se od ove godine zvati Advent u Gradu. Grad će sredstva dodjeljivati Turističkog zajednici i Dubrovačkim ljetnim igrama, a oni će to provoditi. Osigurat ćemo i dodatna sredstva za ukrašavanje Stradunu. Svi izvođači su poznati i ugovori potpisani, a kako bi mogli krenuti s promidžbom. Turistička sezona je bolja od mojih očekivanja. U usporedbi s prošlom godinom imamo 2 posto više noćenja. Imamo snažan porast američkog tržišta, ali snažan pad britanskog tržišta. Cijena putovanja iz Velike Britanije, za četveročlanu obitelj, trošak aviokarata iznosi 60 posto. Raste nam poljsko tržište i uskoro dovodimo ekipu novinara i influencera. U konstantnoj samo komunikaciji sa Zračnom lukom. Dobra je bila odluka Zračne luke da se okrene jednim dijelom Ryanairom. Pokrili su Poljsku i Italiju kroz Milano. Kako će se sezona nastaviti vidjet ćemo, međunarodna geopolitička situacija je neizvjesna. Jutros smo se probudili i vidjeli da postoji dogovor između SAD-a i Irana, koji se trebao dogoditi već 10 puta. Ključno je da unutar Europe maksimalno radimo jer Europa može biti turistički održiva unutar sebe. Ali kada vam netko kaže da mu je sezona lošija prisjetite se koliko je ove godine u odnosu na prošlu više apartmana, glisera, restorana. To neće moći uvijek rasta. Ne treba spuštati cijene, naši gosti očekuju cijenu koja odgovara kvaliteti. Čini mi se da će ova godini biti godina osvještenja i da će tržište puno toga izregulirati ove godine. Dubrovnik je skupa destinacija, već destinacija izvrsnosti, a ona ima svoju cijenu”, kazao je.

“„Što se tiče medija i to želim više maknuti iz fokusa jer mi je puna kapa nakon 9 godine priče da plaćam medije da lijepo pišu o meni. Volio bih pronaći taj medij koji lijepo piše o meni, ali jednostavno ga nisam pronašao. Mediji prenose službena priopćenja gradske uprave što se napravilo, je li se uredila i asfaltirala cesta i tako dalje, ali da je netko napisao lijepi PR članak o meni, napisao sam da sam krasan, fin, kulturan, ali takav član još vidio nisam. Niti ga trebam niti ga tražim. Međutim, slažem se s vama. Treba uvesti normu apsolutne transparentnosti i mi smo pripremili odluku koja ide vani i ide javni natječaj na koji će se javiti mediji koji će javiti i putem javnog natječaja će dobiti novce za pluralizam u medijima. Jako puno medijskih djelatnika u Dubrovniku je ovisno o Proračunu. Ako ćemo biti iskreni, svi ovise o Proračunu. U njihovom udjelu dubrovačko gospodarstvu sudjeluju minimalno, a sudjelujemo zapravo si mi. Oni kao takvi omogućuju i vama  politike nastupe i istupe. Znaju li ponekad biti zločesti. Znaju i to jako. Mene osobo, iako mnogi od vas od vas to nisu razumjeli, a to nisam želio javno komunicirati, jer sam to smatrao pijetetom prema djeci poginuloj u Domovinskom ratu. Kad je Rafale preletio to je bila želja roditelja. Ali tko sam bio ja da to rečem? Otkud meni pravo da to rečem? Onda kada sam vidio tu navaliju, kada sam vidio tu bezobraštinu pojedinih medija i urednika koji su rekli da je to njih vratilo u 1991.  godinu, a ti roditelji nikad nisu izašli iz te 1991. godine. Ako ćemo govoriti o počasti, najveća počast u američkoj ili svakoj drugoj vojsci kada prelijeće avion se daje samo najvećem ranku. Kod nas je to bilo toj poginuloj djeci. Taj histerija, ta navala koja je izazvana jedinim člankom Dubrovnikneta je toliko povrijedila te roditelja da se ja i dan danas pita shvaćaju li ti ljudi kako je bilo to čitati roditelju čije je dijete poginulo i koji su čekali 30 godina da netko da počast tom djetetu. I onda da čita dole sve mudrace našega grada. Imamo svi prao reći svoje mišljenje i propitivati, dapače. Ali postoje ljudi moji i oni trenutci kada možemo prešutjeti. Netko se prepao na minutu i dvadeset sekundi. Zašto Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nije javilo na vrijeme? Mi kao gradska PR služba nismo to smjeli. Bilo je najavljeno loše vrijeme i bilo je upitno hoće li ili neće moći preletjeti. U osam sati ujutro je poslano priopćenje, to što ga nitko nije vidio, a jedino ga je Dulist objavio, u 9:45, pa nije to valjda problem HRZ-a? Nego onih koji se u osam još uvijek nisu probudili? Zamislite kad mene moraju zvati roditelji, a ja sam ih zaustavljalo da ne pišu i ne govore ništa, ali njih je to toliko povrijedilo da su me zvali i rekli mi da je to bio taj trenutak i sreće i boli i zadovoljstva. I govorenje onoga što im nitko nije rekao a to je hvala. Mi kao Grad Dubrovnik smo končano udarili pečat i rekli evo ga. Zašto nije to nitko rekao prije 30 godina. Ali zar u jednoj toliko bitno stvari osobe kaže da se vratila u 1991 godinu? Ma zamisli, Bože moj. Pa razmišljaš li o toj majci koja iz 1991. nikada izašla nije.

To je jedna stvar vezana uz medija, a drugi je koncert Tereze Kesovije, koja mi je kazala da ona želi koncert u dvoru, a to nisam govorio iz poštovanja. Onda mediji po meni, a da su ikoga nazvali i pitali. Tereza mi je kazala da je 13. lipnja imendan njenom ocu i da bi ona htjela koncert tog datuma u Kneževu dvoru. I onda sva sila i haranga medija na mene. Nisam došao do levela 9.0, nego me boli ljudska zloća, možemo li nekad misliti malo više, a ne samo na svoju guzicu i hoću li doći na koncert i napraviti selfie. Bit će natječaj, neka naprave programe i jave. Ako će objavljivati izvješće o radu gradske uprave, neka objavljuju, a ako ne objavit ću ga ja na svojim društvenim mrežama na kojima imam 15 tisuća pratitelja”, kazao je o medijima gradonačelnik.

“Tražila sam da se odvoje promidžba i informiranje jer svi gradovi to imaju. Slažem se da svi mediji nisu istu. Imate medije koji imaju dvoje zaposlenika, a koji dobivaju iste iznose kao oni koji imaju 5-6 zaposlenik, koji rade i trude se. Nadam se da će to biti jedan od kriterija u natječaju”, kazala je Bonačić Obradović.

“Ratni zrakoplov uvijek izaziva strahopoštovanje. U ratu je izazivao strah, a u trenutku otvaranja spomenika izazvao je strahopoštovanje. To isto strahopoštovanje treba izazvati i zrakoplov na Srđu u onima prema kojima je okrenut”, kazao je Puljizević.

Potrebica je kazao da je posao oporbe da predlažu amandmane, a da je posao vladajućih da ih odbijaju.

“Proračun je realnost i usuglašavanje svih projekata. Draga oporbo, ako ćemo zajedno donositi proračun, onda ćemo prethodno dogovoriti se projekte”, kazao je.

“Što se tiče preleta Rafala, moj dojam je da prelet trebao biti na kraju, kako bi se čula prekrasna pjesma dječjeg zbora koji je u tom trenutku pjevao jer je i to bilo dirljivo do suza”, kazala je Bonačić Obradović.

Vijećnica Knežević je kako je dosadašnja rasprava izašla izvan teme i da bi to predsjednik trebao sankcionirati.

“Mi ovdje imamo dva Poslovnika, jedan vrijedni prije, a drugi nakon ručka. Prve točke su točke razno u kojim se raspravlja o svemu i to ide dok je predsjednik u kondiciji. O svih koji sudjeluju u raspravi, ja sam jedina koja točke dnevnog reda ne pretvara u točke razno. Od sad ću i ja tako, pa nećemo završiti do 3 ujutro”, kazala je Knežević.

“Slažem da se da pod ovom točkom možemo razgovarati o metodologiji. Srđevci već godinama govore da se Proračun treba donositi konsenzusom. Ne da se dođe s gotovim dokumentom pred vijećnike, nego da sve klubove i vijećnike uključite u raspravu unaprijed, ostalo je populizam od manjine i od većine”, kazao je vijećnik Viđen.

“Ako bi itko trebao biti nezadovoljan to smo mi u Komolcu. Ne svodimo raspravu na vrijeđanja i neke međusobne stvari, držimo se merituma stvari”, poručio je vijećnik Bečić.

Olga Muratti kazala je da sa stručnim ljudima razgovarala vezano uz uvođenje defibrilatora, a s njom se složio i gradonačelnik.

“Brojni dubrovački gospodarstvenici mogu postaviti defibrilatora, ja sam to učinio u ACI Marini, ima ga i Gradska kavana. Imao sam priliku i raditi s njim i čovjek je preživio. Na dan otvaranja Ljetnih igara, čovjek se srušio u Gradskoj kavani i pitao sam konobara defibrilator i defibrilator je sam rekao da je potrebno raditi ručno oživljavanja, ali nažalost čovjeku nije bilo spasa. Moja poruka je da s Domom zdravlja i OB Dubrovnik napravimo projekt uvođenja defibrilatora, ali apeliram i na gospodarstvenike da nabave defibrilatore, jer je to uređaj koji mogu koristiti laici.Gospođa Murrati je dio vladajuće koalicije, ali ne moramo se u svemu slagati. Isto kao što je Tereza rekla da voli Tita, a za mene je on krvnik”, kazao je gradonačelnik.

Bonačić Obradović pitala je zašto je OB Dubrovnik izgubila četiri mlada liječnika, onkologa i ginekologa, kad je sve tako idealno. Postavila je i pitanje vezano uz helikoptersku službu.

“Puno se brinem o široj slici, a ne samo o defibrilatorima za koje ste kazali da su mali detalj”, kazala je.

Potrebica se osvrnuo na pitanje onkoloških bolesnika i istaknuo kako Grad Dubrovnik odlukom gradonačelnika dodjeljuje određena sredstva onkološkim pacijentima koja iznose više od troška avionske karte do Zagreba.

Jasmin Deraković vratio je raspravu na meritum točke.

“Rast prihoda je rezultat dobre turističke sezone, ali i inflacije. Kako da osiguramo da ovaj rast bude održiv i dugoročan. Otpornost Proračuna treba povećati. Treba poboljšati na smanjenju administrativnih prepreka ugostiteljima, smanjiti ovisnost o sezonskom turizmu i razvijati njegove druge oblike, moramo ulagati u obrazovanje i zdravstvo, ulagati u inovativne tehnologije. Izvješće ću podržati, ali mjesta za napredak uvijek ima”.

“Razgovarala sam s onkološkim pacijentima i tako je nastao prijedlog o subvencioniranju karata”, kazala je Bonačić Obradović.

“Onkološki pacijenti nam samo trebaju dostaviti dokumentaciju i ja na tjednoj bazi odobravam sredstva. Oni se samo trebaju obratiti UO za obrazovanje i socijalnu skrb. To nisu samo troškovi karte. Ne možemo pokriti sve, ali značajno pomažemo. Pozivam da nam se jave onkološki bolesnici koji se ne mogu liječiti u Dubrovniku. Posljednjih mjeseci brojni našu sugrađani odbijeni su od HZZO-a, a za troška karte aviona, jer im je to KBC prvi centar. Bio sam na sastanku na kojem sam komunicirao da je nama Split udaljeniji od Zagreba. Nije pitanje kilometara nego pitanje povezanosti. Ispričavam se svim onkološkim pacijentima”, poručio je Franković.

Potrebica je pozvao Anitu Bonačić Obradović da se unutar svoje struke, liječnice dentalne medicine, stavi na raspolaganje Domu zdravlja, pa makar da dva mjeseca godišnje “uleti” za vrijeme godišnjih odmora.

Knežević je kazala da se plan izvršenja često mijenja.

“Krajem godine se spusti ljestvica, to nije ozbiljno planiranje već popravljanje dojma. Drugi gradovi Proračun mijenjaju jednom do dva puta godišnje, Dubrovnik ga prosječno mijenja četiri puta godišnje. Kad se plan slano mijenja onda je lako doći do 95 posto izvršenja. Proračun postaje pokretna meta, uvijek se naknadno može reći da smo pogodili. Dubrovnik ima u 2026. rekordan proračuna. Nema konkretnog Pravilnika. Imali smo rekordnu godinu prihoda, nije problem u tome da novca nije bilo. Imamo i mali minus od kojeg ne treba raditi dramu, ali je upozorenje. Koliko je ovaj način planiranja stvarno stabilan. Proračun je građen na stavci koja nije imala veze za stvarnošću, a to je prihod od poreza na nekretnine. Do sada je naplaćeno nešto više od 100 tisuća eura”, istaknula je vijećnica.

Gradonačelnik je rekao kako je Proračuna izvrsno planiran i izvršen i da je 95 posto izvršenja veliki uspjeh.

“Što se tiče porezne uprave i rješenja, mi smo planirani proračun na osnovi inputa koje smo imali. porezna uprava je kasnila s tim rješenjima i zbog toga smo malo naplatili. Donoseći taj Zakon nismo do kraja pogodili u metu koji smo trebali. Zato sam i kazao da se trebaju ukinuti porezni paušali i da napravimo porez ne nekretnine koji bi definirao porez na nekretnine za život i porez za nekretnine za apartmane i da porez za rentijerstvo bude adekvatan onome što ste se zaradili, a da porez za nekretnine u kojima se živi bude jednak komunalnoj naknadi. Za naše iznajmljivače se ništa neće promijeniti i oni su korektni, bučni su oni iz Splita i drugih mjesta. Vi i dana imate gradonačelnik i načelnike koji iz proračuna subvencioniraju porezne paušale. Privatni iznajmljivač nije onaj koji kupi stan u zgradi, stvari kutiju za ključić, unajmi firmu za čišćenje i tako oduzima životni prostor. Iznajmljivačima se porez povećao za 50 eura godišnje. Obiteljski smještaj je ono što je radio moj djed Krešo koji je od 1957. dio svoje kuće iznajmljivao, radio doručak i slično. Što se tiče ostvarenog minusa, on je fiktivan minus. Radi se o europskih sredstvima koja nam još nisu došla. Osobno sam rekao pročelniku da pazi da se dođemo u prekomjeran suficit jer će nas onda država drugačije gledati. Naša je dužnost da na kraju godine budemo na nuli ili u blagom minusu”, odgovorio je gradonačelnik.

Viktorija Knežević pojasnila je kako Grad Dubrovnika sam sebi miče metu kako mu odgovara. Kazala je kako za vrijeme mandata saborske zastupnice istaknula problem uvođenje poreza za nekretnine te predložila da se uvede prijelazno razdoblje od 5 godina kako bi se uskladili svi registri.

“Proračun nije reklama i naslov za medije. Nama treba proračun koje se treba vjerovati”, kazala je.

“Možda je jako bitno da nam se kroz sve ovo financiranje ne događa da moramo vraćati neka sredstva iz EU fondova jer smo radili krivotvorine i neke prijevare. To bi bila velika sramota, a rebalansiranje život”, replicirao je Puljizević Viktoriji Knežević.

“Je li nam cilj da svako dva mjeseca imamo rebalans Proračuna i da na prvoj točki dnevnog reda raspravljamo o svemu i svačemu”, pitala je Knežević na što joj je gradonačelnik kazao da bi on imao 12 rebalansa godišnje da je to moguće.

“To bi značilo da smo svakim novim rebalansom nešto novo omogućili. Što više puta mijenjamo proračuna na više to bolje. Mi u ovom trenutku radimo četiri javna parka, jedan od njih je i Park Gradac koji nije obnovljen otkako je izgrađen. Što ćemo govoriti o proračunu koji smo planirali u vrijeme korona krize, pa nam je sve palo? Već u rujnu moramo imati rebalans proračuna jer očekujemo da ćemo dobiti na natječaju za obnovu Bogišićeva parka, a mnoge ćemo stvari morati izbrisati u prosincu i prebaciti u iduću godinu”, kazao je Franković.

Kazao je kako jedna poremećaj avio prijevoza za zračnu luku znači nula prihoda.

“Vidjeli se što se dogodilo na Cipru, daleko je rat, ali doletjela je jedna bombica i sve je stalo. Neće se to dogoditi kod nas. Sigurnost je naš najveći turistički proizvod i moramo to čuvati kao zjenicu oka. Volio bih da su nam plaće kao danas, a da su nam cijene kao 2017. godine. Tada bi rekli da živimo u El Doradu! Moramo riješiti pitanje priuštivog stanovanja. Željeli smo živjeti u kapitalizmu i demokraciji, bar ja to tako smatram”, kazao je Franković.

Vijećnik Maslać kazao je kako nema otkaza letova u Zračnoj luci Dubrovnik i da su svi avioprijevoznici dobrodošli.

“U prošloj godini imamo povećanje u pred i posezoni, tu imamo još mogućnost rasta bez povećanja pritiska na infrastrukturu”, kazao je.

“U zadnjih 10 godina, osim Ivana, nema više Nikše, nema Ljuba, došao je Marin sa svojim pričama. Srđ je Grad prije deset godina nije bio politička stranka, nego udruga građana. Prije deset godina Srđ je Grad je bio u koaliciji s HDZ-om, izabrao mene za predsjednika Vijeća, zato smo mi zajedno donosili proračun. Prije deset godina Srđ je Grad je s HDZ-om postavljao Upravna vijeća svih ustanova u kulturi, Srđ je Grad je prije deset godina s donosio odluke o povlaštenom parkingu, s HDZ-om je dva puta rušio proračuna Andra Vlahušića. Prije deset godina Srđ je Grad na inicijativu HDZ-a je donio odluku o osnivanju Muzeja Domovinskog rata. To je gospodine Krstuloviću bilo prije deset godina. Tada se vi niste bili politiku. Srđ je Grad je nekom čudnom akvizicijom vas doveo za političara i vi od tada učite. Ali Viđen, čovjek kojeg ja iznimno cijenim kao povjesničara, bi vam mogao reći puno toga i dokazati što je bilo. Dobra su to bila vremena, vremena nadmudrivanja, snage i hrabrosti, ali smo itekako znali postavljati šine. Igor Miošić nas nije nazivao stokom, tada smo mu bili potencijalni, dobri i kvalitetni koalicijski partneri. U međuvremenu da je vjerojatno odnijela, a Srđ je Grad je nažalost postao politička stranka i još gore uklopio se odnosno utopio se u Možemo, ali ja se nadam i uvjeren sad da će u jednom trenutku oni pravi i iskonski Srđevci, poput Nike Farčić, Ljuba, Ivana Viđena, Nikše Selmanija, Petre Marčinko vratiti Srđ je Grad Dubrovnik i baciti taj Možemo na koljena i maknuti se od tih jeftinih političkih ideologija i propale politike koju vidimo svaki dan u Zagrebu. Kad kolegica Bonačić Obradović s pravom pita za financiranje medija, zaboravljamo da više od 500 milijuna eura Možemo dodjeljuje raznim organizacijama koje su kao nevladine organizacije, a njihovi članovi su članovi isključivo Možemo. U Zagrebu je politika sljedeća: što si više lud, što si više gol, što više vrijeđaš Katoličku crkvu, što više vrijeđaš hrvatski narod i zastavu, što ti je zastava Jugoslavije i petokraka veća to ti je proračun puno veći. Ako nisi stavio petokrak, onu koja je napadala Vukovar, u program, para nema. Ako si je stavio imaš sto tisuća eura. Dogodila se i afera Hipodrom i svašta nešto što kod nas nije. Zato molim iskonske Srđevce, napustite tu sektu Možemo jer vi nemate vezu s njom. Jer da je 1945. pola nas ovdje bi ta ekipa ovdje strijeljala na Daksi. To vam je tako. Jer netko tko vas može nazvati ološem i stokom ne samo da nije odgojen nego samo govori o sebi tko je, što je i kakav je i što bi bilo da demokracije nema”, kazao je Franković.

Petra Mačinko kazala je da je došlo do povrede Poslovnika i da uz svu dobru volju nije uspjela u Proračunu niti petokraku niti 1945.

“Gradonačelnik je rekao nekoliko netočnih stvari. Srđ je Grad nikad nije bio udruga građana, nego nezavisna lista. Srđ je Grad nje bio u formalnoj koaliciji s HDZ-om. Mi imamo partnerske odnose s Možemo! Gradonačelnik je bio štedljiv s istinom i iznio samo dio istine”, dodao je Viđen.

Gradonačelnik je kazao kako su neke stvari promijenile između njegovog 1. i 2. mandata.

“Ljubo i Nikša su redovito dolazili na sastanke i upozoravali na neke stvari, o proračunu samo tad razmišljali na isti način. Đuro Capor je mislio da dolazak na razgovor znači pokloniti se nekome. Na razgovoru u Studentskom centru, Pero Vićan je rekao Igoru Miošiću da treba postaviti šine, a Miošić mu je rekao da se slaže s njim i te šine su bile u interesu grada i građana, ali nisu svi glasovali za Proračun. Pero nas je onda izvrnuo na Lokrumu, kada ste vi predlagali Grilica, a mi ga podržali. I danas mislim da mi možemo biti programski partneri. Pa Ivane znaš koliko te ja cijenim i da sam te nagovarao da ne ideš iz vijeća”, kazao je gradonačelnik, na što mu je Potrebica rekao da to nije tema točke.

I Viktorija Knežević se pozvala na povredu Poslovnika. Istaknula je kako je po Poslovniku gradonačelnik privilegiran jer on može sve.

Vijećnik Kristić poručio je gradonačelniku da je sve falio.

“Dubrovnik ima većih problema, nego da mi sad raspravljamo što se radilo u uredima prije deset godina”, kazala je Bonačić Obradović te dodala da su vrijeđanja u Saboru počela kad je rečeno da su žene za madraca, na za mudraca.

Franković je na to kazao kako je Igor Miošić kazao da samo ološ glasa za ološ te da je Sandra Benčić pripadnike HZD-a nazvala stokom.

“Mi samo govorimo što je rekao Igor Miošić, profesor u gimnaziji, koji je vrlo ugodno i uljudno razgovarao sa mnom. Znam da su neki napustili Srđ je Grad jer su, Marine, smatrali, da nisi bio dobro agresivan prema meni”, kazao je gradonačelnik.

“Ovdje se ponovo događa jedan gadan obrazac da se prozivaju ljudi koji više nisu dio ovog sistema niti su u ovoj vijećnici, a imate i imunitet saborskog zastupnika i imunitete ove govornice. Onda i ja mogu s ove govornice olajavati”, kazala je Marčinko te se pozvala na povredu Poslovnika koju joj predsjednik vijeća nije priznao.

“Ako vam Miošić smeta javite se Pezu i recite da imate problema sa županijskim vijećnikom”, kazao je Krstulović, a potom mu je gradonačelnik poručio da nije bio niti u planu 2016. godine i da ih nema što učiti što je tada bila.

“Odluku o parkingu smo donosili u Maloj vijećnici, za stolom su sjedili Vlahušić, Muratti…a Marko i Miošić su pisali prijedlog odluke i donijeli ga ovdje. Marin nama sada tumači što je bilo 2016. godine. Ovo vam je živa istina”, naglasio je gradonačelnik.

“Igor Miošić je vaš član i profesor u gimnaziji. Moje dijete je upravo završilo prvi razred gimnazije. Što ja onda mogu očekivati kad on mojom majci i djetetu kaže da je ološ. To je napisao na svom Facebook profilu. Vi ste niste ogradili od te osobe. Taj čovjek će predavati djetetu čijeg oca smatra stokom. Što ja mogu očekivati? To je oznaka totalitarnog režima. To nije bio samo nacizam, to je bio i komunizam”, zagrmio je s govornice Franković.

Marko Potrebica zamolio je svih da prestanu s replikama na ovu temu, a zbog kako je kazao nove informacije koju mu je u prolazu rekla vijećnica Marčinko.

“Prije nekoliko kažem nešto protiv Kinematografa, krene priča da želim da se otvori kafić u Slavici. Prije par godina uređujem Posat, priča se da tamo želim urediti kafić. Nigdje isprike. Prije dva dana utrke E1 u Gradu, prvo pitanje je li nama to potrebno. A Bože kakva promocija. Park u Pilama koji su to bili gnjevi. Bulevar? Sad je jedino pitanje kad će se urediti i druga strana. Ljudi, ovima što je vrhunac danas otići na Vojnović i tamo piti kafu, te treba ignorirati”, poručio je Raguž te pokazao fotografiju kipa Ivana Pavla II kojemu se netko popeo na glavu.

Knežević se ponovno pozvala na povredu Poslovnika te kazala da je Raguž sveo raspravu na rekla-kazala, na što joj je Potrebica rekao da povredu poslovnika ne prihvaća.

“Vi ste se sad našli shodno govoriti. Vi koji ste govorili od o EU sredstvima, prvom ste prilikom uhvaćeni s rukama u medu. Raspuštenice, srami se!”, poručio je Raguž Knežević na što mu je Potrebica dodijelio opomenu.

“Ovo je bio start s leđa, jer jako dobro znate da ja o tome sve dok istraga traje, o tome ne mogu govoriti!”, odgovorila je Knežević Ragužu.

“Još niti jedan slučaj ne znam, a koji su pokrenuli europski istražitelji, a da osoba nije proglašena krivom. S ljudske i božje strane želim vam da ne budete krivi. Ali poručujem ti da biraš svoje bitke, jer kad se mene hvataš to se kao bumerang vrati”, poručio je Raguž Knežević.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima.

Pročelnik Zelentrović kazao je kako je zaustavljanjem na Pilama dozvoljeno na deset minuta, a oni koji to prekrše, bit će nakon trećeg puta isključeni iz bus web shopa. Isto je određeno i za slučaj zaustavljanja i parkiranja na Pilama i Pločama bez kupljene vinjete.

Na temelju kojih kriterija se donosi ovakva stroža odluka. Imamo li one koji više puta krše pravila. Je li uredu da na isti način kažnjavamo oni koji ostanu 3 minute dulje i one koji uopće ne plate? I tretiramo li na isti način male poduzetnike koji imaju jedan autobus i velike tvrtke koje će u slučaju da ih se za prvi prekršaj kazni time da ne mogu pristupiti aplikaciji na 7 dana? Na koliko se oduzima pristup aplikaciji u slučaju trajnog oduzimanje pristupa? Je lit o samo za to godinu i postoji li mogućnost žalbe. Nitko se nije javio za javno savjetovanja”,pitala je Bonačić Obradović.

“Slotovi i upravljanje njima su nevjerojatan alat. Mi po pomorskog zakoniku u nekim situacijama moramo primati brod, a tada mi zaustavljamo slotove. Upravljajući upravljanju slotovima ne ulazimo više u “crveno”. Zbog čega mijenjamo odluku? Nama su se dogodili cabrio busevi. Neki rade kao klasične putničke agencije i unaprijed prodaju izlete, dođu na Pile, ukrcaju goste i idu dalje. U našem gradu se pojavio sindrom cabrio-buseva koji ilegalno rade na Pilama. Kupe slot, stoje na Pilama 45 minuta, potežu ljude i prodaju izlete, i tako krše odluku o komunalnom redu. Po zakonu oni to ne mogu raditi bez da im se dodijeli koncesija. Tako je Split raspisao natječaj i odabrao ponuditelja. U Gradu nitko nema tu koncesiju. Zato treba razlikovati one koji rade kao turistička agencija. Gospodin Matana nama je godinama radio probleme, ali ove godine se u potpunosti uskladio. Dođe na Pile, i rade na probleme, a kupe slot. Zašto tri prekršaja? Išli smo nogometnom logikom: dva žuta i onda crveni. Mi ovim sprječavao nečije loše radnje. Velike turističke agencije i strane turističke agencije mi s njima više nemamo problema. Naš operater kad ujutro dolazi na Pila, znam tko i kad mu dolazi, a plaća se unaprijed i online. Neki drugi gradovi u Hrvatskoj i Europi su tražili od nas da nam pokažu kako smo i to napravili. Primorani smo donijeti ovu odluku kako bi omogućili ljudima da rezerviraju Pile ako krše odluke. Nadamo se da će prometna inspekcija utvrditi na licu mjesta kako netko može raditi ovaj posao bez koncesije lokalne jedinice. Ti ljudi zarađuju velike cijene. Oni u tim cabrio busevima prodaju i pića. To se pretvorilo u party buseve”, obrazložio je gradonačelnik.

Može li Grad Dubrovnik raspisati koncesiju, pitala je Bonačić Obradović, na što je dobila odgovor iz klupe.

Vijećnik Bečić mišljenja je kao veliki broj gostiju s kruzera dovodi i do problema na Pilama te predložio da se razmotri opcija da je jedan dio gostiju u povijesnu jezgru dolazi morskim putem.

“Ovim rješavamo posljedicu. Ovdje moramo riješiti uzrok”, poručio je.

Vijećnica Knežević kazala je da se u materijalima nalazi i mišljenje policije, što je pohvalila.

“Ova je odluka iz 2024. i danas je mijenjamo 12. put. To je prometni režim na aparatima. Mi ne liječimo uzrok, nego pokušavamo na administrativni način riješiti prometni kaos. Pravila moraju biti jasna i provediva. Uvodi se zabrana pristupa web aplikaciji za isto vozila, na sedam i trideset dana te trajno. Odluka ne uređuje ključna pitanja: tko utvrđuje povredu, kako se prekršitelj obavještava, postoji li pravno na prigovor, što ako se vozilo proda. Trajno se mora zamijeniti pravilnim rokom, naprimjer do kraja kalendarske godine. Ovu odluku ne mogu podržati”, kazala je.

“Građani koji imaju cabrio buseve istu plaćaju poreze i prireze u ovom gradu. Volio bi da promislio malo dublje i napravimo analizu što s cabrio busevima. Prva ideja bili su stupići. Intencija može biti dobra, ali mislim da se ne nalazimo na putu koji će riješiti problem. Imamo zabranu pristupa web aplikaciji na osnovi registracije, da se meni ukine pristup aplikaciji, prvom prilikom bi kupio novu registraciju. Druga situacija koja će nam se događati je da ćemo pisati kazne i drugim autobusima jer je netko malo kasnio u odlasku”, kazao je Krstulović.

Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o programu mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja na području grada Dubrovnika

“Glasat ćemo za ovu mjeru, ali moramo naglasiti da za ocjenu stambene politike nije bitan samo iznos potpore. Mnogi su otišli iz Grada jer si nisu uspjeli naći nekretninu. Situacija je kritična, u Hrvatskoj mladi iz obiteljskom doma odlaze s 35 godine. Po omjeru iznos najamnine stana i plaće došli smo na razinu Tokija. U situaciji smo da ste dobro prošli ako se mikro stan u Mokošici platiti preko 5 tisuća eura po kvadratu. Moramo imati na umu, da ono to pojedincu pomaže, često dovodi do poskupljenja nekretnina za ostale. Na državnoj razini imamo usmjerene prema subvencijama, što je vatrogasna mjera. Tako i sada država isplaćuje prosječnu najamninu za dugoročni najam vlasnicima, a jako se mali broj takvih stanova aktivirao. Ova mjera mora imati svoj pandan. Mi sad upumpavamo novac u nekretnine. Od početka provedbe ove mjere dodijeljeno je 36 ugovora od mogućih 90. I MMF je rekao da se mjere moraju usmjeriti na manjak ponude. Ove subvencije su učinkovite samo kratkoročno. Ova mjera može biti jedan od alata, ali ne može biti jedina mjera. U prostoru imamo sve više gradnji koje su zapravo apartmani. Mi smo možda zadnje generacije koje su uspjele doći do stana. Stambena politika mora sadržavati i stanove koje mi gradimo za dugoročni najam. Pomaknuli smo se sa sadržanog prema za, jer je situacija jako loša na terenu. No pitanje na koje se moramo orijentirati je kada ćemo početi graditi. Više nemamo prostora za život, nemamo ga više. Više ne govorimo o krizi samo u povijesnoj jezgri, već o demografskoj krizi na području cijelog grada. Prije par godina nismo ni mogli sanjati da će cijena kvadrata u Mokošici biti 5 tisuća eura”, kazala je Marčinko na što joj je Franković odgovorio je potpisuje sve što je rekla.

“Broj stanovnika nam je ostao jednak, a broj stanova izgrađenih od 1991. godine porastao je za 40 posto. Kad bi tržište bilo pravilno, po tome bi cijena trebala biti niža nego sada. Rezultat je to loših zakona, koji su s vremenu postali ubojice gradova, a tiču se kratkoročnog najma kojim se htjelo ljudima pomoći nakon rata. Najveći alata nam je prostorni plani. Ne može Zakon o pružanju usluga u domaćinstvu biti iznad prostornog plana. Sjećate se, svi su se bunili oko zgrade iza Grawea, tada je cijena bilo oko 2600 eura. U toj zgradi izgrađeni su stanovi, ali i apartmani. Jedan dio naših mladih ljudi je tamo kupio apartmane, a drugi stanove, kako je to došao na red. Oni koji su kupili apartmane i tamo žive, plaćaju skuplju struju, vodu i komunalnije, a oni koji su kupili stanove pa ih iznajmljuju u kratkoročni najmu, sve to plaćaju jeftinije. E to ja zovem nepravdom. Mi gasimo požar benzinom. Mi kao Grad smo odavno upozoravali na ovo. Europska unija će već u idućoj godini dodjeljivati sredstva za izgradnju stanova, a mi ćemo u iduće 3, do 4 godine, izgraditi stanove za mlade i one nešto malo starije i dodijeliti ih. Zar ne bi bilo jednostavnije da razrežemo i riješimo konačno tu stvar. Stan u stambenoj zgradi je stan u stambenoj gradu. Po meni svi stanovi u Zlatnom potoku trebaju biti stanovi, a ne se iznajmljivati. Oni ne mogu i ne smiju biti stanovi za kratkoročni najam. Iz tisuću razloga. Razmišljamo li o sigurnosti u tim zgradama? Mi smo izgubili Zlatni potok kao naselje. Tamo sad živi pet baba. Jedna baba je pala i dozivala u pomoć pet sati i nitko je nije čuo jer su u toj zgradi samo apartmani. Kapital je pobijedio demografiju. Prostorni plan će biti predstavljen 29. lipnja, potom ide javna rasprava i mi ćemo ga usvojiti. Onaj tko je kupio apartman, a sukladno građevinskoj dozvoli, e taj može iznajmljivati jer mu je to omogućila jedinica lokalne samouprave. Ali stambeni prostor se po meni ne smije iznajmljivati”, poručio je gradonačelnik.

Određena je redovita pauza.

“Što je s ljudima koji na adresi imaju prijavljen obrt ili firmu? Hoće li oni morati iznajmiti taj prostor? Vlasnik će prije prodaje zgrade koju graditi zahtijevati da se potpiše da tu mogu biti apartmani. Doći će do toga da će se poslovni prostori vratiti u apartmane”, kazao je Deraković.

“Stvarno stanje je ono što jesti i ono što zakoni propisuju za stambene zgrade. Uskoro dolazi novi Zakon o pružanju usluga u ugostiteljstvu, i tu ću imati mnogo toga za reći, ali ne vidim političku volju da se uđe u sukob s 200 tisuća ljudi. Kratkoročni najam u stambenim zgrada će se nastaviti, što mislim da nije ni dobro ni normalno. Ako će de ići slovom zakona, trebalo bi ići na izmjenu građevinske dozvole i da se te jedinice pretvore u apartmane i onda se sve plaća sukladno tome. Možda će nekad doći to vrijeme, ali moramo jasno definirati dvije stvari. Imali smo povijesnu priliku, ali smo je propustili, a to je definiramo tko je ili što domaćin, danas je to onaj koji živi u toj županiji. Po meni je domaći onaj koji iznajmljuje dio svoje kuće i dočekuje gosta i taj treba plaćati paušal, a svi ostali su rentijeri. U Italiji je porez 21 posto, Španjolci razmišljaju o uvođenju poreza za rentijerstvo po stopi do 30 posto. 45 tisuća eura nisu mali novci, prije bi to bilo pola stana, danas je to nekih 30 posto stana. Vlada ima svoje modele po kojima se oprašta plaćanje poreza na dodanu vrijednost. Mislim da neće doći do porasta cijena jer na tržištu ima mnogo raznih prodavatelja. Cijene su sulude, kad nađeš stan u Mokošici po 4 500 eura po kvadratu, sretan si čovjek. Ali tržište će to regulirati, jer neće svi moći biti punu ni ovu ni iduću sezonu”, poručio je Franković.

“Afitavanje je pružanje turističke usluge u domaćinstvu, a pružanje usluge je ostalo, a domaćinstvo je nestalo. Formalno mi radimo kuće koje onda postaju poslovni prostori. Ti radiš stan, a onda to pretvoriš u hotel. Po zakonu ograničenje je 60 tisuća eura, nakon čega se ulazi u PDV. Porez po kojim radi hotelska kuća je 13 posto, a porez koji plaća svaki Hrvata je 25 posto. Do ovoga je došlo zbog nedostatka prostorno-plansko uređenja prostora”, kazao je Krstulović.

Potrebica je kazao kako mnogi naši sugrađani koji su kupili stanove kreditima isele iz tih stanova na dva, tri ljetna mjeseca i onda žive s roditeljima u jednoj sobi kako bi mogli plaćati te kredite.

“Tu kategoriju bi nekako trebali izuzeti iz te priče jer je to ugrožena kategorija”, kazao je Potrebica na što mu je Franković kazao da su ti i takvi ljudi žrtve apartmanizacije.

“Danas ako nađete stan od 600 eura mjesečno, vi ste sretna osoba, pogotovo kad znate da se cijena stana za dugoročni najam kreće oko 1000 eura. Kad sam objavio da bih ja naplaćivao 10 posto, da vidite komentare ljudi, većinom iz Splita. Oni dižu hajku zato što im se godišnji porez po krevetu diže za 50 eura. Država diže minimalnu stopu jer lokalni čelnici tih gradova nisu imali političke hrabrosti to napraviti. Trebaš platiti porez jer se baviš ugostiteljskom djelatnošću i to u objektu koji nije registriran za to”, kazao je gradonačelnik te dodao kako djecu učimo da ne treba raditi nego iznajmljivati apartmane.

“Na fakultet se ide jer bi matere i ćaće htjeli da završe fakultete i onda lijepo na kavu na Vojnović i sve se komentira”, kazao je.

Vijećnik Marković pitao je kad će mlade obitelji moći kupiti zemljište na Pobrežju.

“Promjenom zakon država govori da se ne daju samo subvencije već da se razvija sustav stambenog zbrinjavanja. Nadam se da neće sve ostati na obećanjima. Godinama slušamo o izgradi stanova u Solitudu i na Pobrežju. Ove će mjera pomoći nekima, ali neće riješiti srž problema. Što se tiče ovih 45 tisuća, ostajemo li na 30 obitelji? Možda smo mogli ostaviti subvenciju od 30 tisuća, a povećat broj familija. Ovo je mjera samo za one koji su kreditno sposobne, a znamo da je doći do kredita užasno teško. Vaš kolega, završava zgradu oko 200 stanova u Osijeku, po cijeni kvadrata od 2100 eura, a priprema još stanova. Očito se može. Je li to u nas samo do GUP-a. Država je Osijeku dala 28 milijuna eura, a Dubrovnik nema stanova?”, pitala je Bonačić Obradović.

“Mi u ovom trenutku imamo 45 tisuća eura za 30 obitelji, ali ako vidimo da se taj iznos potrošio napravit ćemo rebalans i osigurati sredstva. Jako puno ljudi čeka i zove kad će natječaj. Zašto Grad nije mogao graditi po sustavu APN? Jer je zemljište preskupo. U trenutku izglasavanja GUP-a, za što se nadam da će biti u 10. mjesecu, tada ćemo moći građevinsko zemljište u vlasništvu Grada dati APN-u, pa graditi po tom modelu ili modelu EU. Moramo otvarati zone gradnje tamo gdje je gradnja moguća po priuštivoj cijeni”, odgovorio je gradonačelnik.

Na dodatno pitanje vijećnice Bonačić Obradović gradonačelnik je odgovorio se Grad Dubrovnik odlučio prodati projekt koji je razvijen u Solitudu državi kako bi se riješilo pitanje zaštićenih najmoprimaca.

“Mi tamo imamo još parcela. Ići ćemo u priču zadrugu, ali što se tiče velike zone priuštivog stanovanja tu je ključ Pobrežje. Znam samo obrise GUP-a i onoga što mi je pročelnik Benić rekao, oni vide veliki potencijal u Komolačkoj dolini. Javno predstavljanje GUP-a bit će 1. srpnja na Kampusu Sveučilišta, u staroj bolnici, a uvid u GUP bit će mogu već od 29. lipnja”, otkrio je gradonačelnik.

Vijećnik Bečić kazao je kako poviše njegove kuće država u vlasništvu ima hektar i pol građevinskog zemljišta koje je zapušteno.

“Jedan prijatelj mi je poslao poruku. Naš rast, ekonomski, zahtjeva da uzimamo sve više uvozne radne snage, jer je netko odlučio da mu je tako jeftinije. Vama, kao radniku koji je došao u grad plaćen je smještaj, što dovodi do rasta cijena. A našem domaćem čovjek koji radi u toj istoj firmi nije plaćen smještaj. Postali smo žrtve vlastitog rasta”, kazao je Krstulović.

Vijećnica Knežević rekla da smata da bi grad trebao pomoći prvo onima koji nisu kreditno sposobni i koji svaki mjesec jedna uspiju platiti skupu najamninu.

“Prema najmu idu iznosi koji ljudima mogu pomoći tek simbolično, a to je glavni problem po meni. Najugroženiji su oni kojima banka ne otvara vrata, koji ne mogu skupiti učešće i koji žive od mjeseca do mjeseca. Mislim da je pogrešno da se subvencije vezuju u najvećoj mjeri za vlasništvu. Model najma može funkcionirati. Grad je modelom dugoročnog najma zbrinuo 43 obitelji u Mokošici. Mislim da je vrijeme da promijenimo red prioriteta. Treba otvoriti i pitanje poreznog rasterećenja priuštive stanogradnje. Ovu odluku neću podržati. Ako moramo birati kome ćemo prvo pomoći onda to moraju biti oni koji bez naše pomoći nemaju nikakvu realnu šansu”, iznijela je svoj stav vijećnica.

“Znam da ovo nije socijalna mjera, ali bi li to ona trebala postati. Za ove novce je Dubrovnik mogao kupiti desetak stanova, povećati time svoj stambeni fonda i dati ih u dugoročni najam”, kazao je Deraković.

Potrebica je kazao kako smatra da Zakon o priuštivom najmu nije dao odgovore na sva pitanja.

“Dio naših sugrađana bi u normalnim uvjetima mogao dignuti kredit do 200 tisuća eura, kupiti stan i krenuti u život, ali u ovim okolnostima može se odseliti. Zalažem se za vlasništvo i da omogućimo mladim ljudima da ostanu ovdje. Mladi ljudi ne žele biti beskućnici u vlastitom grad. Mogu eventualno biti podstanari i čekati da ima mati i ćaća umru. Ide povećanje subvencija za najam, za samca 115 eura, za višečlanu obitelj oko 300. Neto kvadrat u izgradnji stoji oko 3 tisuće eura. Postajemo sirotinja u svom gradu. Zalažem se da Grad s onim mladima koji mogu iznijeti kredit do 200 tisuće eura osnuju zadruge, a da se u slučaju prodaje stane vrati razlika od plaćene cijene do tržišne cijene i vrati se u zadrugu. Ne slažem se da u Solitudu u najatraktivnijoj lokaciji oni koji su u prošlom sistemu bili zaštićeni i sad budu nagrađeni stanom. Naše rješenje su zadruge!”, kazao je Potrebica.

“Ono što bi se s vama složila, ova situacija u kojoj ulažemo 45 tisuća u kupnju ili izgradnju je bolja nego da se da u mjeru za najam jer bi cijene najma skočile. Po ovoj mjeri stan se ne smije prodati u roku od 10 godina i morate biti na adresi. Ovdje ćemo imati ljudi koji će ostati na toj adresi i koji na toj adresi ne smiju iznajmljivati. Dodjela subvencija za najmove se do sada pokazalo potpuno pogrešnom praksom”, replicirala je Marčinko Potrebici.

Većina stanova u Mokošici je dobivena, kazao je Krstulović te pitao za gradonačelnik za novi stan koji je prijavio u imovinskoj kartici.

“Imam stan. Kupio sam ga u Mokošici, u Ulici Bartola Kašića 10. Prodao sam zemlju u Žuljani koju mu je poklonio pokojni djed Krešo. Riječ je o stanu od 32 kvadrata koji sam platio 160 tisuća eura. Ako vam trebaju kupoprodajni ugovori i njih sam spreman dati. Više puta sam rekao da bilo koji član moje obitelji iako ima pravo na pomoć Grada Dubrovnik, da ja to nikad potpisati neću”, odgovorio je gradonačelnik.

“Naš dom u Mokošici je građen po modelu zadrugarstva. Dubrovačke firme su davale kredite zaposlenicima i tako su oni kupovali stanovi. Mislim da je taj model zadrugarstva bio dobar i da ga treba preslikati u današnje uvjete. Realna cijena kvadrata bi bila oko 3 000, 3 100 eura, to je ono što bi zadrugari plaćali, a Grad bi osigurao komunalnu infrastrukturu. Ako bi izdavanje tih građevinskih dozvola bio prioritet one bi se mogle dobiti za nekih 9 mjeseci, a gradnja bi trajala nekih 18 mjeseci. Tako je i moja obitelj kupila stan u Mokošici inče ga nikad ne bi kupili, nije nam ga partija dala”, kazao je Potrebica te dodao kako bi firme trebale biti porezno rasterećene pri subvencioniraju plaćanja dijela kredita svojim radnicima.

“Stanovi za najam, kad pogledate po stranicama za iznajmljivanje, su većinom rezervirani za radnike. I to je veliki dio problema. Pitanje je kad će se stanovi početi graditi. Moramo se usmjeriti na to, a ne na prošlost”, kazala je Bonačić Obradović.

“Što se tiče Zračne luke, meni se gospodine Krstuloviću sviđa vaš model. Devet godina je HDZ na vlasti i nema govora o davanju koncesije protiv koje je HDZ”, kazao je Maslać.

Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za dodjelu dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru na području grada Dubrovnika (29. mikrolokacija “Područje ispod parka u Pilama” broj lokacije 29.4).

“Prije par dana sam vam poslao presudu Upravnog suda u Splitu i smatram da ono što mi danas trebamo izglasati nemamo veza s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda. Ovim odabiremo ponuditelja kod kojeg su zaposlena dva čovjeka kao vodiči, koji su već navedeni kao vodiči na četiri druge koncesije. Sud predlaže da se odluka proglasi ništetnom, jer se za ovu lokaciju trebaju trebaju imenovati novi vodiči. Sud nam je rekao da nam ne vrijedi odluka, a mi nismo napravili ono što nam je sud naložio. Ako ustrajemo da su dva ista vodiča na pet lokacija prijete nam novi troškovi”, kazao je Krstulović.

“U konkretnom slučaju Sud se upustio ući u meritum natječaja. Sud je gledao sve konkretne ponude i zaključio da se natječaj nije proveo kako treba. Ako bi donijeli odluku drugačiju od ostalih, došlo bi u pitanje , ostalih devet mikrolokacija na Pilama, stoga smo ostali pri tome da ostanemo pri ovoj odluci. Sudskih postupci traju već 2 godine, a Upravni sud je slučajeve odbacivao, da bi onda Visoki upravni sud odredio da je sud u Splitu ipak nadležan. Ponuditelj je ispunio sve uvjete, a žalitelj je smatrao da iste te vodiče ne može koristiti na drugim lokacijama. Zakon nije rekao da se isti vodiči ne mogu koristiti na više lokacija. Upravni sud je trebao poništiti onda i natječaj za ostale mikrolokacije u Pilama. Ovo je prvi put da je sud rekao da nismo u pravu i da na temelju postojeće dokumentacije izaberemo koncesionara. Ne želimo kršiti zakon. Mi ovdje ne možemo ništa drugo nego donijeti ovakvu odluku”, objasnio je gradonačelnik.

Odluka je usvojena s 12 glasova.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Ugovora o kupoprodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva HOTEL GRUŽ d.d.

Ivan Maslać, kao predsjednik Odbora za proračun i financije, kazao je kako je točka podržana većinom glasova.

Gradonačelnik Franković kazao je kako Grad Dubrovnik korak po korak ide prema cilju, a to je vlasništvo 95 posto dionica, a kako bi mogli napraviti squeeze out i postati stopostotni vlasnici te tako dokapitaliziraju društvo UTD Ragusa koje bi se tada pretvorilo u d.o.o

Prijedlog zaključka o utvrđivanju prihvatljivosti financiranja troškova izgradnje komunalne infrastrukture, javne gradske prometnice/spojne ceste na Ulicu doktora Ante Šercera.

Prijedlog zaključka o utvrđivanju prihvatljivosti financiranja troškova izgradnje komunalne infrastrukture, javne gradske prometnice OU 1 i OU 2 – UPU Orašac 2 i Prijedlog zaključka o utvrđivanju prihvatljivosti financiranja troškova izgradnje komunalne infrastrukture, javne gradske prometnice OU 3  – UPU Orašac 2

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture za 2025.g

“Na papiru izvješće izgleda uredno, ali kada malo dublje pogledamo, vide se problemi. Kad usporedimo ovoj izvješće s objavama na Elektroničkom oglasniku javne nabave vidimo povećanje vrijednosti projekata. Kod parkirališta Orsan prvotna vrijednost bila je 69, a končan 100 tisuća eura. Zašto to nije jasno prikazano u izvješću i zašto nemamo jasno navedenu pravnu osnovu po kojoj je cijena narasla? Građani trebaju znati kako smo do konačne cijene došli”, kazala je Knežević.

“Na papiru izvješće izgleda uredno, ali kada malo dublje pogledamo, vide se problemi. Kad usporedimo ovoj izvješće s objavama na Elektroničkom oglasniku javne nabave vidimo povećanje vrijednosti projekata. Kod parkirališta Orsan prvotna vrijednost bila je 69, a končan 100 tisuća eura. Zašto to nije jasno prikazano u izvješću i zašto nemamo jasno navedenu pravnu osnovu po kojoj je cijena narasla? Građani trebaju znati kako smo do konačne cijene došli”, kazala je Knežević.

Bonačić Obradović pitala je zašto je bilo potrebno da stanovnici Lopuda izglasaju projektnu dokumentaciju oborinske odvodnje putem participativnog budžetiranja. Dodala je kako smatra da se putem participativnog budžetiranje treba financirati nadstandard.

“Kod Park n Ride sustava navodite uređenje parkirališta s priključenjem na lokalnu cestu, što implicira da parkiralište već postoji i da se ne gradi novo s novom infrastrukturom, a kad parkinga u Mokošici između Dolaca navodite da je riječ o gradnji, a zapravo su tu ljudi već parkirali i se samo uređuje. Rasvjetni sustav u Sustjepanu, i dalje je mrak. Gdje je zapelo s postavljanjem info ploča na plažama putem koji bi ljudi znali tko je koncesionar i kome se obratiti u slučaju kršenja. Ulica Vatroslava Lisinskog, tu je sad veliki promet, smatram da je potrebno staviti ležeće policajce kao i stupiće uz cestu uz Batalu. Koliko je sredstava uloženu u groblje Dubac i kad će biti završeno? Groblje Rožat, znamo da tamo nema puta i da tamo postoje imovinsko-pravni problem, no je li se razgovaralo s vlasnicima o kupnji tog zemljišta? Vječno je pitanje Nuncijate, kada će započeti radovi na cesti?”, pitala je među ostalim gradska vijećnica.

“Građani sami na radionicama biraju svoje projekte, tako je bilo i s oborinskom na Lopudu. Uz velike projekte koje planiramo na području grada, nismo se stigli baviti i time. Imate pravo za Park n Ride, radi se o izgradnji. Cesta na Nuncijati, ne možemo dobiti niti jedan akt o gradnji prije HIA studije. Očekujemo da će do proljeća 2027. biti završeni radovi na groblju Dubac”, odgovorila je pročelnica te potom odgovorila vijećniku Krstuloviću da se Park n Ride na Pobrežju radi po Pravilniku o jednostavnim građevinama te da je pronađena lokacija za vatrogasni dom na Konalu i u suradnji s vatrogascima napravljen idejni projekt, no da GUP ne dopušta gradnju na toj lokaciji te da će u sklopu javne rasprave pri donošenju novog GUP-a tražiti izmjena.

“Ostavljate dojam da ste u duhu miniranja ovog projekta. Nemojte minirati projekt oko kojeg se slažemo”, poručio je Potrebica oporbi.

“Roko Tolić je jedan od najvećih devastatora na Babinom kuku, a to je omogućio Vido Bogdanović. Toliću nije trebao pristupni put, a poviše njega su Sršeni i ekipa i njima je bila potreba građevinska dozvola za izgradnju puta jer nisu graničili s cestom. Park n Ride graniči s cestom i zato nije potrebna dozvola za izgradnju ceste”, plastično je pokušao objasniti gradonačelnik.

Gradonačelnik je kazao kako je Grad Dubrovnik već nadležnim tijelima prijavljen zbog projekta Park n Ride i da su nadležan tijela već rekla da je sve uredu.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2025. godinu

Bonačić Obradović ponovila je neka pitanja iz prethodne točke te dodatno pitala postoji li lista prioriteta po pitanju asfaltiranja cesta te postoji li registar pregleda dječjih igrališta kako bi se znalo gdje se treba što popraviti, a isto je pitala i za kupališta. Pitala je i koliki je udio interventnih radova. Dodala je i da je zabrinjava povijesna jezgra i izvršenje radova u postotku od samo 30 posto.

Pročelnica Prkoča odgovorila je da će s policijom provjeriti mogu li se postaviti ležeći policajci u Ulici Vatroslava Lisinskog. Kazala je i da bi se uskoro trebao realizirati nastavak projekt javne rasvjete u Sustjepanu.

Krstulović je kazao kako je tijekom 2025. godine potrošeno 12 902 eura za održavanje pločnika u povijesnoj jezgri.

Pročelnica je odgovorila da je izrađen projekt obnove kritičnih točaka na Stradunu, sve do katedrale te da izvođač uvijek ima radnike na trenu te da se seli s jedne na drugu točku po završetku radova.

Gradonačelnik je kazao kako je raskinut ugovor za izvođača radove ispred katedrale.

“Za iduću godinu ćemo raspisati tri javna natječaja za obnovu pločnika, s puno većim kvadraturama pa se nadam da ćemo dobiti izvođača radova s više radnika. Do Ljetnih igara Orlando će biti maknut iz okova. Restauratorski radovi su gotovi. Restauratorski zavod ne dopušta da se okovi skinu sve dok se ne napravi tipska ograda, visine 90 cm. Neće biti kao povijesna ograda koja je imala četiri kamena stupa. Radionica je već izradila probni segment ograde i negdje do 7. srpnja ograda bi trebala biti stavljena. Orlando je čvrst i stabilan, a ograda će biti barijera da se ljudi ne vješaju po njemu”, kazao je gradonačelnik.

Nakon izlaganja vijećnice Knežević gradonačelnik je kazao kako će im pri sljedećem izvješću dostaviti detaljnu dokumentaciju, svaki račun i svaki obrazac.

Prijedlog pravilnika o sufinanciranju prodavača na tržnici u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika

Katarina Doršner kazala je da treba paziti na place, jer nas među ostalim razgovor s ljudima sa sela vraća zemlji, a da je placa i atrakcija za turiste. Istaknula je i da je prodavača na placi sve manje i da ih je potrebno sufinancirati.

Resorna pročelnica kazala je kako će se prodavači na zelenoj placi i Peskariji subvencionirati bespovratnim sredstvima putem Javnog poziva te maksimalan iznos potpore iznosi 500 eura mjesečno, uz uvjet da se na placu dolazi 15 dana mjesečno.

Predsjednik Gradskog vijeća kazao je kako je vijećnica Knežević podnijela amandman na odluku, no da je to napravila van poslovničkog roka te da iz toga razloga amandman nije prihvaćen. Knežević je pak kazala da je amandman htjela podnijeti jučer oko 15 sati, no da nikoga nije bilo u uredu, i da nije njen problem što je bila nedjelja. Kazala je i kako načelno podržava odluku, a potom naglasila da Pravilnik mora biti precizniji.

“Tražila sam da se ovim pravilnikom subvencionira prodaja vlastitih proizvoda, a ne proizvoda koji se kupuju kako bi se dalje preprodavali, te da se njima uvode prvenstvo. Mora postojati razumna iznimka od pravila da se subvencioniraju oni koji prodaju 15 dana mjesečno”, pojasnila je među ostalim Knežević.

Za vrijeme stanke kako je pojasnio Potrebica dogovoreno da je će se odluka usvojiti a da će na idućoj sjednici usvojiti izmjene.

Pijedlog zaključka o utvrđivanju prava na ustupanje bez naknade građevinskog zemljišta i komunalnog opremanja Đuru Duždeviću

Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje projekata  udruga u području zaštite okoliša i prirode te urbanizma i prostornog planiranja od interesa za Grad Dubrovnik za 2027.

Imenovani su: Erna Raguž, Ivana Krešić, Katarina Kusalo, Diana Radić.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za određivanju imena ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika

Umjesto Ane Hrnić imenovan je Mladen Bečić.

Prijedlog odluke o promjeni djelatnosti Osnovne škole Marina Držića

Prijedlog zaključka o pokretanju postupka za izbor članova Savjeta mladih Grada Dubrovnika

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Osnovne škole Luka Paljetka, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Osnovne škole Lapad, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Osnovne škole Marina Getaldića, Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Osnovne škole Marina Držića

“Inkluzija je nešto što se u ovim Statutima spominje samo u jednoj točki. Vrijeme je da nešto kažemo. Nije problem dijete s teškoćom, problem je kada sustav dijete formalno uključi, a ne pruža adekvatnu podršku, pa to onda padne na učitelje. Škola je prvo društvo u kojem dijete uči živjeti s drugima.Dijete koje u svom razredu ima recimo dijete s ADHD-om može naučiti mnogo toga među tim i da uspjeh nije samo biti najbolji u razredu. Zajednica koja uključuje ranjive članove postaje bolja. Ako i danas učimo da je problem uvijek u onome tko je slabiji, sporiji i zahtjevniji, kakvo društvo gradimo? U više od 160 članaka ovih statuta djeca s poteškoćama spominju se samo jednom u kontekstu pomoćnika u nastavi. Djeca s poteškoćama nisu problem koji se treba maknuti iz razreda. Uspjeh je sjedati pokraj onog tko je drugačiji”, kazala je među ostalima Knežević.

“Vi djecu s poteškoćama vidite samo u jednom članku, ja ih vidim u 156”, kazao je Potrebica, a Muratti je dodala da se djeca poteškoćama ne gledaju kroz točku u Statutu, već puno šire i duže.

“Ja sam za inkluzivnost, ali i za poštivanje liječničkih nalaza i struke”, kazao je Potrebica.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o poslovanju Centra za pružanje usluga u zajednici-Centar za starije osobe Ragusa za 2025. godinu

Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako je dom ovisan o Proračunu u iznosu od 80 posto, a da plaće zaposlenika iznose 48 posto te da je u dom 21 korisnik s tim da je na listi čekanja 19 osoba.

“Imamo ogroman porast rashoda od 115 posto, što ste opravdali povećanjem obujma posla i broja korisnika. Grad vas financira s 1,4 milijuna eura, a pločice otpadaju godinu i pol dana nakon otvaranja. Zašto se to plaća iz vlastitih sredstava? Tko je izvodio radove i je li aktivirano jamstvo? Imamo 21 korisnika, a 19 ljudi na čekanju?

“S radom smo započeli 2025. godine i zaposlili smo ljude. Alfa plan je bio izvođač, tražili smo od njih ponudu jer je garancija istekla. 19 korisnika je na čekanju, oni su prošli komisiju i oni mogu sutra ući, ali mi ne može natjerati korisnike da uđu u dom. Od jednog apartmana smo napravili dnevni boravak”, odgovorio je ravnatelj Radić.

“Slažem se da je sve od početka krenulo krivo i to onda kad je prethodna vlast počela projektirati dom. Pitate kako su otpale pločice? Vidite li vi da fali radnike i da kvalitete radova zbog toga nema? Što se tiče cijena, ovaj dom je skuplji, ali je skup kao onaj u Neumu. Dom nije preskup, znate li koliko košta ako vam žena treba doći doma?”, pitao je Potrebica.

“Novom reorganizacijom gradske uprave uz revizorski odbor, gospođa Klaudija Barčot je zadužena za dubinsku analizu, nakon Azila, analizirala je i rad ovog doma. U građevinskoj dozvoli za ovaj dom pisalo je dom tipa hotel, a te radove je otvorila Tatjana Šimac Bonačić. Kad smo započeli s radovima utvrdili smo da nisu napravljeni statički proračuni, a u trenutku kad samo radove počeli privoditi kraju došao je požarni inspektori i tijela županije, koja su nas pitali gdje je soba za medicinsko osoblje, soba za osobu koja premine. Promijenili smo koncept doma i njegova je budućnost u Centru za starije osobe na Medarevu, čije će popratno osoblje servisirati oba doma. Jedino ovakav ovaj dom može biti održiv. Korisnici su iznimno zadovoljni. Ne znam kome je palo napamet u izvješće staviti da je otpalo par pločica, to je neozbiljno. Neš ti, palo par kvadrata pločica. Uzme se lijepilo i zalijepi. Sustav štima, to je bitno. Ne slažem se uvijek s Perom Vićanom, ali on je ovdje više puta rekao istinu, da tamo nikad nije trebao biti dom. I to je istina. Naši mediji su bili prvaci u pričanju o troškovima. Kada imate stariju osobu doma, koliko košta uzeti gospođu da vam doma tu osobu čuva. Toj osobi ispod 1500 eura nema. A gdje je fizioterapeut, koji je uključen u cijenu ovog doma. Pa što je skupo? Nije skupo, ali ne može svatko. Za sve te ostale tu će biti dom ispod bolnice. Prošli smo drugi tehnički prijedlog. Dom bi mogao početi s radom negdje u rujnu, listopadu. A ovaj dom je početak. Čestitam na izvješću revizije. Ljudi su pametni, i oni koji su se prijavili za ovaj dom prvi su na listi čekanja za novi dom”, kazao je gradonačelnik.

“Mene ne zanima što je s domom bilo, nego što je s domom sad”, kazala je Bonačić Obradović.

“Investitor je bio hotel Gruž d.d., a oni plaćaju najam. Ne mogu vjerovati da ste pločice stavili u izvješće, percepcija je nekad bitnija od istine”, dodao je Franković.

“Koliko od 66 tisuća eura vlastitih sredstava treba uložiti u popravak pločica?”, ponovila je svoje pitanje Bonačić Obradović.

“Dom tamo nije trebao biti. Taj dom u Gružu je jedna vrsta našeg Obrovca. Korisnici plaćaju 1500 eura, a koliko se još iz Proračuna ulaže? Skuplja pita od tepsije. Može se ići na izmjenu ugovora s Vladom s pomoću klauzule izmijenjenih okolnosti”, kazala je Knežević.

“Ispada da po jednom korisniku godišnje dajemo 73 719 eura. Cifre su enormne, znam da je bilo kako je bilo, ali nadam se da ćete dom barem popuniti”, rekao je Krstulović.

“Da danas gradimo ovaj isti dom njegova cijena gradnje bila bi 4 milijuna eura, duplo. Direktor, tajnica, psiholog, socijalni radnik, to su osobe koje će se dijeliti i na korisnike u Gružu i na one ispod bolnice. Sve će ubuduće biti znatno jeftinije. Do 25. 6. bi trebala biti ishođena uporabna dozvola za dom na Medarevu. Zaboravili ste sve što smo napravili kako bi došli do novog doma. Hoće li on proizvoditi troškove? Hoće. Ali jesu li nama umirovljenici trošak? Ja na njih gledam kao na ljude koji su cijeli svoj život doprinosili za ovaj grad” kazao je gradonačelnik.

“Do danas sam mislio da razumijem Srđ je Grada, da vi brinite za naše sugrađane. Ne postoji socijalna ustanova koja ne generira trošak za proračun. Bolnica je recimo trošak na trošak. Mi nismo Amerika, u kojoj se umire ako nemate kapitala. Naravno da treba biti racionalan. Ali skrb košta i to netko treba platiti. Ili ćemo mi to platiti javnim sredstvima ili će platiti korisnici”, izjavio je Potrebica.

“U isto vrijeme u našem Domusu Christi stoji preko stotinu ljudi i kad na njih budete potrošili 6 tisuća eura mjesečno ja ću biti sretan čovjek. Toliko o socijalnoj državi. Ti ljudi koji su domu, oni u prosjeku plaćaju oko 730 eura. Papir ne može lagati. Pružimo svima isto”, poručio je s govornice Krstulović.

Gradonačelnik Franković pojasnio je koja je tema točke i kazao kako se ne razgovara o 21. umirovljeniku. Ponovio je da ova točka obuhvaća i novi dom ispod Medareva jer se radi o istoj ustanovi.

“Netko želi minimizirati uspjeh izgradnje novog doma i svesti to na nekoliko pločica koje su otpale i 21. korisnika doma u Gružu. Dubrovačkim obiteljima s oboljelima od Alzheimera nitko do sada nije mogao pomoći, a mi ćemo u novom domu imati takav odjel. Ne razgovaramo o 21. osobi već o vraćanju duga zajednici. Trebamo biti ponosni. To nije moj projekt već projekt Grada. Sasvim je nebitno tko je dom izgradio jer je to jedino što nas dijeli”, poručio je gradonačelnik.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o poslovanju ustanove Dječji vrtić Pčelica za 2025. godinu

“Dječji vrtići imaju kumulativno oko 11 milijuna eura, a oba vrtića imaju oko 300 zaposlenik. Neto plaće odgajateljica su oko 1300 eura, a to znači da je manja od neto plaće vozača Libertasa, a kad ne bi radili vrtići nitko u Dubrovniku ne bi radio. Unatoč velikim sredstvima koja se izdvajaju plaće odgajateljica su male. U vrtićima je u prosjeku 25 posto djelatnika svakog mjeseca na bolovanju. Na godišnjoj razini je to oko milijun eura, a vi možete zatražiti reviziju bolovanja. Bez kontrole HZZO-a vi nećete riješiti taj problem”, kazala je Knežević.

“Odgajateljice bi sigurno trebale imate veću plaću, nadam se da ćemo to i ostvariti. Između 40 do 80 djelatnika je na bolovanju, no trudimo se odraditi posao”, kazala je ravnateljica Dragica Brać.

Potrebica je kazao da treba uzeti u obzir iznose najamnina koje vrtići plaćaju za prostore u kojima su.

“Kao tata na odlasku iz vrtića mogu samo zahvaliti na onome što vrtići pružaju djeci. Djeci ne fali ništa. Ne možemo dvije različite djelatnosti uspoređivati putem Excel tablica”, kazao je predsjednik Gradsko vijeća.

“Plaće trebaju prijeći na državu, a kako bi se rasteretili lokalni proračuni i kako bi vama primanja narasla, a odgajateljice su zaslužile i beneficirani radni staž”, rekla je Bonačić Obradović.

Pohvalama na rad vrtića pridružio se i Jasmin Deraković.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o poslovanju ustanove Dječji vrtić Pčelica za 2025. godinu.

Knežević je kazala kako ova dva vrtića godišnje na računalne usluge troše 100 tisuća eura, dok su troškovi dubrovačkog suda na kojem se bez računala ne može ništa na godišnjoj razini 75 tisuća eura.

“Potrebna vam je pomoć. Nekad je Lokrum bio gubitaš i u mandatu Andra Vlahušića se to promijenilo, a najveći trošak bilo je gorivo. Problem je riješen na način da su se ukinule četiri kartice za gorivo i karticu je imao samo ravnatelj koji je svaki put pri tankanju morao provući karticu”, kazala je.

Ravnateljica Brkić kazala je da je u ovoj pedagoškoj godini upisano 510 djece i da se za dio djece posebno kuha zbog alergija koje imaju. Dodala je da djeca imaju pet obroka u danu te da DV Pčelica ima 13 objekata od kojih su neki na otocima te da u tim svim objektima postoje latptopi.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik  za 2025. godinu

Bonačić Obradović je kazala da je po strategiji sporta napravljenoj 2019. procijenjeno da Dubrovniku treba još 8 dvorana i bazeni.

“Znam da su uloženi milijun i da se radi, ali problem termina za treninge nisu riješeni. Zašto nemamo kalendar termina online? Zanima me i vaš plan rada za sljedećih pet godina? Koliko je korisnika boćarske dvorane tjedno i koliko košta njeno održavanje? Dvorane za škole – ustanova plaća osoblje za čišćenje? Troškovi zaposlenika su povećani, pretpostavljam da je riječ o usklađivanju koeficijenata. Ne slažem se da u energetsku obnovu dvorane nije uključen središnji dio krova”, kazala je.

Ravnatelj Bošković kazao je da cilj ustanove održavati postojeće objekte i da je cilj energetske obnove uvesti klimatizaciju te da obnova obuhvaća i sanaciju pomoćnih krovišta koja prokišnjavaju.

“”Kao ustanova radimo na sanaciji A dvorane koju provode naši radnici, koji bruse i lakiraju parkete i uređuju sjedalice. Naš primarni interes su sportski klubovi. Mi od iduće godine imaju šest momčadskih sportova u prvoj ligi. Termine smo organizirali od 15 sati popodne po sati i pol za sve naše klubove koji su u prvoj ligi. Kad Mokošica krene u rad u jednoj smjeni i kad se napravi dvorana škole u Orašcu riješit ćemo i pitanje treninga za djecu. Ići ćemo u rušenje tribina na stadionu u Lapadu i izgradnju novih. Molim pohvaliti moje djelatnike koji održavaju travnjake u Gospinom polju i na stadionu”, odgovorio je Bošković.

Gradonačelnik je kazao da se na temelju ravnatelja Boškovića dokazalo kako je promjena nekad pozitivna. Naveo je i kako su brojni sportski tereni u Dubrovniku bili privatizirani, a kao primjer je naveo tenis terene u Lapadu.

“Termini u Lapadu trebaju biti raspoređeni svim tenis klubovima u Gradu, a ne samo jednom. Trebamo dati i termine za rekreaciju, ali profesionalni sportaši trebaju imati prednost. Srednje škole su se nakačile na termine u Gospinom polju. Zašto bi učenici TUŠ-a išli na tjelesni u Gospino polje, pored dvorane gimnazije? Mi smo među gradovima s najvećim brojem klubova u prvoj ligi. Na Antunu je da nakon što se završili energetska obnova dvorane, urede i srede i unutarnji prostori, a Grad će ga financijski pratiti. Da ugostiteljski objekt koji je tamo počne alavija raditi. Glavni krov je uredu. Problem su bočni krovovi kroz koje je kapalo. Judo dvorana u Mokošici nije samo dvorana JK Mokošica, nego svih judo klubova u gradu. Ključevi ne smiju biti u rukama tajnika ili predsjednika klubova. Stadion je primjer nebrige grada Dubrovnika. Kad sam vidio željeznu ogradu i shvatio da su moji magarci u Ponikvama bolje ograđeni, nema veće sramote. Plava ti guzica od one stolice na stadionu. Ne treba tamo uložiti milijarde, ali se stadion može ušminkati dok se tamo ne napravi što se planira. I kad meni iz GOŠK-a kažu da je to njihovo. Ma to je gradsko. U dvorani u Gospinom poljem ne želim vidjeti Dragića, neka mu ispred Ranjine dignu spomenik. Plivalište u Gružu nije Jugovo plivalište. Tamo će se napraviti ugostiteljski objekt koji će ići na natječaj, a u ostalim prostorima će se napraviti dormitoriji za gostujuće sportaše” najavio je gradonačelnik te kazao kako mu je premijer potvrdio da su osigurana sredstva za novu, multifunkcionalnu dvoranu u Gospinom polju, no da se mora napraviti hidrotehnički tunel u Gospino polju.

Petra Marčinko poručila je Boškoviću da mu želi da i u nastavku mandata bude na isti način entuzijastičan i upoznat s poslovanjem ustanove.

Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika za 2025. godinu

“Gradovi koji imaju agencije kao i mi grade nove stanove, recimo Rijeka i Koprivnica. Vi sad pratite otplatu kredita i kamata. Mogu li ove poslove obavljati upravni odjeli? Vaša ravnateljska plaća je bruto preko 3 tisuća eura, a članovi upravnog vijeća primaju oko 200 eura mjesečno. To su velika sredstva za agenciju koja postoji, a za sada nije ništa novo razvila. Zašto mi to nismo stavili u upravne odjele ili imate nove planove kojima ćete opravdati vaše poslovanje?”, pitala je Bonačić Obradović.

Gradonačelnik je pak kazao kako je Grad imao zakonsku obvezu držati agenciju na životu, a da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o priuštivom stanovanju koji predviđa osnivanje ovakvih agencija putem kojih će se lokalne jedinice kandidirati za EU sredstva, a kako bi se rasteretio APN koji neće moći voditi 200 i nešto postupaka.

“Da to nije tako vrlo brzo bi agenciju ugasili i sve ono o čemu je Agencija vodila računa prešlo bi u UO za upravljanje imovinom”, pojasnio je.

Ravnatelj Pasqualicchio kazao je da su 2015. u sklopu POS-a II izgrađena 64 stana i da je među glavnim poslovima Agencije praćanje uplate kupaca.

“Kako smo ušli u euro više nam tečajnih razlika, točno u cent se uplaćuju. Trend je da se sve više kupaca odlučuje na prijevremenu otplatu ili refinanciranje kredita. Agenciji su rashod uplate Gradu Dubrovniku. Ukupni proračun agencije lani bio je 64 tisuće eura. Agencija nije financijsko opterećenje za Grada, a sad nam slijedi novo razdoblje. Uspio sam čak u suradnji s tri zgrade dobiti odštetu od izvođača radova što nam je isplaćeno. Nadam se da ćemo proširi grad prema drugoj strani, prema Brsečinama. Ja sam spreman” kazao je.

Knežević je pitala ravnatelja kome je isplaćeno 36 tisuća eura na ime naknade štete i na što se odnosi 8 tisuća eura za intelektualne usluge.

Ravnatelj je pojasnio da se radi o naknadi štete koja dobivena u sudskom sporu od izvođača radova i da je to isplaćeno stanarima kao pričuva dok se 8 tisuća eura odnosi na odvjetničke usluge.

Gradonačelnik je kazao kako je izvođač radova bio Lavčević, a jeda od podizvođača brat bivšeg gradonačelnik.

“Stanari se u garantnom roku nisu mogli dogovoriti jer dio njih je stanove iznajmljivao podstanarima. Putem prostora koji smo mi kupili za vrtić tužili smo izvođača radova i s novcima koje so dobili riješili smo problem gospođe koja je imala najviše problema. To je tužna priča dubrovačkog POS-a II”, pojasnio je dodatno.

Pročelnica Brnin osvrnula se na novi Zakon o priuštivom stanovanju za koji je kazala kako donosi reorganizaciju dosadašnjeg APN-a na državnoj ali i lokalnim razinama, da su Agencije poput dubrovačke previđene kao one koje će provoditi poslove priuštivog stanovanja.

“Kad se usvoji novi GUP i zone priuštivog stanova Grad neće graditi stanove na Pobrežju već naša agencija putem APN-a koji će lokalnim agencijama dodjeljivati zemljišta na kojim će se graditi. Grad mora izraditi lokalni program priuštivog stanova te ćemo uz postojeće mjere imati i nove poput inkubatora za neprofitne zadruge što ćemo raditi putem DURA-e. Grad će zadruzi dati zemljište na kojem će se graditi stanovi. Zakon ne priznaje upravne odjela. Gradovi moraju imati agencije, a općine se mogu udruživat putem agencije koje će osnivati Županije”.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu javne ustanove Sklonište za nezbrinute životinje Dubrovnik

Nakon cijelog dana rasprava, a podsjetimo sjednica je započela jutros u 9 sati na dnevni red je nešto iza 20 sati došla jedna od najočekivanijih točka današnjeg dnevnog reda – izvješće od radu dubrovačkog Azila.

Gradonačelnik Franković zamolio je vijećnike za strpljenje tijekom izlaganja i kazao kako je ovo jedno od najosjetljivijih komunalnih pitanja s kojim se Grad Dubrovnik susreo zadnjih 20 godina tijekom kojih je azil na Žarkovici preuzeo veliki dio posla, a da je zakonska i moralna obaveza Grada bila osnovati ustanovu.

“Bez obzira na pojedinačne zasluge osoba koje su godinama brinule za životinje Grada je morao osnovati ustanovu. Prva faza od napuštanja Žarkovice, izgradnja privremenog azil, je bila apsolutno za svaku pohvalu. Zahvaljujem svim udruga, pogotovo Luki Omanu koje su nam pomogle pri uspostavi rada azila. Pomogli su nam i David i Network for Animals. Nakon odlaska ravnateljice Ivelje dužnost smo povjerili Stijepu Lazareviću, mislim da je on upravljao sustavom godinu dana. U nekom trenutku smo vidjeli da su neke stvari po pitanju vođenje Azila nelogične. Sve naše ustanove su vezane u Riznicu, a na mjesto glavnog rizničara postavili smo bivšu direktoricu Sanitata, Klaudiju Barčot i prvi njen zadatak bila je prvo tajna, a potom i javna revizija poslovanja azila. Uz sve to moram istaknuti da sam nakon što je ona odradila prvih desetak dana kontrole azila, izdao sam nalog našoj reviziji da krene sa službenom revizijom. Moram priznati da se radilo o lošem poslovanju bivšeg direktora, ne radi o kaznim djelima, već lošem poslovanju. Moja dužnost bila je to prijaviti službeniku za nepravilnosti, kao u slučaju poslovanja Lokruma za vrijeme Ivice Grlice, a taj službenik je to prijavio DORH-u. Dobili ste detaljan izvještaj revizije i upute revizije ravnatelju kako bi se ustanova dovela u red. U javnom prostoru se postavilo pitanje zašto ravnatelju nisam otkazao ugovor o radu i potjerao ga. Gospodin Lazarević je vodio financije Linđa, i pomogao Azilu pri vođenju financija. Kada je Ana odlučila otići kao logično prijelazno rješenje nametnulo se da osoba koja je upoznata s financijama preuzme poslovanje ustanove. Nakon što sam dobio izvješća pozvao sam ravnatelja i kazao mu da je najbolje da odstupi i da se vrati u Linđo voditi financije. Ono što je radilo u Linđu bilo je uredno. Žao mi je što je došlo do ovoga da moramo nešto braniti. No ovo nije potaknuto od bilo koga, reviziju sam naručio puno prije nego što se o ovome počelo govoriti na vijeću. Nije bilo nikakvih kriminalnih radnji niti ičega sličnog već loših odluka. Da nema ovog izvješća o poslovanju Azila za vrijeme Lazarevića ocijenio bi rad azila s 5/5, ovako dajem ocjenu 3/5”, kazao je Franković.

V.d. ravnateljica Ivelja kazala je kako je od trenutka kada je ona ponovno preuzela dužnost usvojeno 95 posto preporuka revizije i da će se rad azila u narednom vremenu racionalizirati. Dodala je da ne bi ulazila u rad Azila tijekom 2025. jer tada nije ni radila u azilu.

“Brojka pasa koje smo udomili bliži se 400. Danas su nam došli novi psi, a dolaze i sutra. Dolaze nam psi u katastrofalnom stanju. Već smo za ovu godinu srezali plan za 130 tisuća eura, a za iduću će to biti 300 tisuća eura”, kazala je.

“Izbrojao sam da se te rekli da vam u dan i pol, dva dolazi 15 pasa. Odakle ti psi? Ispada da su naši ljudi bešćutni i da izbacuju pse. Jesu li ti psi čipirani?”, pitao je Potrebica.

“Mi imamo potpisane ugovore s 13 drugih općina i gradova. Današnji psi došli su nam iz grada Ploča, dočekaju nas i psi ispred vrata azila. Najveći dio pasa dolazi nam iz Konavala. Većina, gotovo svi dolaze nam bez čipa. Općine nam plaćaju naknadu za preuzimanje, to je 450 eura plus PDV po psu plus paušalna naknada. Podignut ćemo te cijene jer ih nismo mijenjali od osnutka. Sve veterinarske usluge plaćaju općine iz kojih psi dolaze”, najavila je Ivelja.

“Imamo li granicu potpisivanja ugovora s općinama? Koja će biti nova cijena?”, pitala je Bonačić Obradović.

“S psima se radi svaki dan. Kroz sistematizaciju smo uvrstili novo radno mjesto trener-timaritelj. Naš azil ima kapacitet za 74 psa, a ako u nekom trenutku prijeđemo taj kapacitet, imam plan B. To su naši sugrađani koji su spremni privremeno udomiti pse”, kazala je Ivelja te dodala da se još uvijek ne zna za koliko će se povećati cijene usluga te da se to mora raspraviti s Upravnim vijećem.

“Svaka čast vama koji radite s životinja, ali da psi žive u dva kvadrata, to je mučenje životinja”, kazao je Marković.

“Imati životinju je obveza i to velika. To je lijepo. Ja imam četiri magarca, konja i psa. To mene ispunjava, ali ne bi to mogao da nema mame i tate koji ih obilaze. Najgore je stvar kada roditelj pokloni djetetu psa kao za poklon za Božić ili rođendan, to je problem. Lovci iznimno vole svoje pse, ali ih smatraju radnim životinjama. Određeni broj ljudi ne kastrira pse čime dolazi do legla pasa. I što onda? Onda u azil. Zbrinuti 400 pasa, treba čestiti Azilu. Te pse je trebalo trenirat i socijalizirati prije udomljavanja. Nadam se da ćemo uskoro zatvorit Grabovicu i da ćemo to područje ozeleniti i da ćemo voditi djecu iz vrtića gore kako bi ih podučavali što to znači imati psa. Pas je svakodnevna obaveza. Djeci je to sreća, ali govorim iz osobnog iskustva, dva i pol dana. Vraćam se na izvješće, ustanova uspješno radi i djeluje, imamo ovu malu mrlju od koje ne smijemo bježati. Vidite u kojem je kratkom roku Ana ustanovu stabilizirala, a godišnji trošak ustanove bit će oko pola milijuna eura”, kazao je gradonačelnik te dodao kako smatra dobrom inicijativu Ivelje da se na području Azil napravi mali krematorij za kućne ljubimce.

“Namjeravamo napraviti i novi dio za mačke kojih je puno više. Nećemo hvatati mačke po gradu, ali životinjama treba pomoći i zbrinuti ih”, kazala je Ivelja.

Vijećnica Knežević kazala je da čitajući izvješće u nekom trenutku nije više znala čita li revizorsko izvješće ili spin off za Mućke.

“Imali smo kreativno vođenje radnih sati, ambulantu koja nije ambulanta, i pogon koji košta više od milijun eura. Ovo nije rasprava o psima, oni nisu problem. Problem je u upravljanju. Grad je godinama tvrdio da je rješavanjem pitanja Žarkovice riješio problem, ali nije. Ovo nije palo s neba, ovo je javna ustanova Grada Dubrovnika. Grad se hvalio da je problem riješen. Sad imamo izvješće iz kojeg vidimo da poslovanje nije bili lege artis. Revizija se mora proširiti na vrijeme od osnutka, od 2023. do danas. Potrebna je posebna revizija za 2022. kad je pse sa Žarkovice zbrinjavao Sanitat. Revizor nam treba dostaviti ukupan financijski učinak ovih nepravilnosti. Treba znati tko je za to odgovoran i koliko je to koštalo. Javni novac nije ničiji privatni poligon za improvizaciju”, poručila je.

“Po primjeru Žarkovice, tamo smo pronašli dio pasa koji su bili oteti vlasnicima i koji su bili čipirani. Žarkovica je bila otvoreno mučilište i jedna od najvećih sramota grada Dubrovnika. Tijekom 2024. i 2025. isplaćeno je 43 tisuća eura za računovodstvene usluge bez natječaja. Ovo samo po sebi nije kazneno djelo, ali bi moglo biti relevantno. Upravo zato sam ovo prijavio službeniku za nepravilnosti kako bi on to prijavio relevantnim službama. Ne može se ni na jedan način staviti znak jednakosti između Žarkovice zbog koje je DORH podnio kaznene prijave zbog mučenja životinja i gospodarskog kriminala i legalno osnovani Azil Grada Dubrovnika. Tamo ljudskosti nije bilo, to je istina i ja ću je braniti životom. Da Ivelja nije došla, ja ne znam kako bi se mi izborili. Pojedinci su po noći dolazili i puštali pse iz boksova. Vi ste tvrdili ja tamo planiram otvorila restoran, a to je zemljište uknjiženo na Općinu Župu dubrovačku. Žarkovica je imala dva dijela, za javnost i onaj dio koji je bio za mučenje. Više sam puta pružio ruku pojedincima, no kada su me svjetske organizacije počele upozoravati da je gore mučilište tada sam Državni inspektorat obavijestio o svemu. I danas čuvam fotografije u mobitelu živog psa punog crva. Tamo veterinari nisu životinje kastrirali, nego su to radili pojedinci. Sami su ih cijepili i liječili. Hrana za pse koju bi Grad Dubrovnik kupio bila je složena na paletama. Jednom prilikom, a to odgovorno tvrdim, to je bilo 4 mjeseca nakon što sam imenovan na dužnost mi je na Žarkovici rečeno: “Sad imamo problem s tobom, jer svi misle da imamo dobrog gradonačelnika i stale su nam donacije”. Volio bi da me netko tuži zbog ovoga, tražit ću da mi se skine imunitet. Mislim da su sestre Sambrailo bile žrtve drugih ljudi koji su se okoristi brojnim međunarodnim donacijama. Taj kontejner nije bačen, taj koji je krivo naručen, to je postao ured ravnateljice, koja više ne sjedi u Lapadu. Dobru priču poput Azila za životinje svatko može probati pretvoriti u lošu, to je politička utakmica “, kazao je Franković te kazao kako je ono što je Lazarević napravio njegova odgovornost i da ako se kojim slučajem ogriješio o zakon da će morati odgovarati.

Knežević je kazala Frankoviću da ga nitko nije pitao o Žarkovici, već o današnjem Azilu.

“Trošak azila po psu je 14 tisuća eura, a po djetetu u vrtiću 6 tisuća eura. Kad je otišao Lazarević rekli ste nam da nije bilo nikakvih nepravilnosti, ali ovo je vaša politička odgovornost. Ovdje je pitanje vaše odgovornosti. Nije Petar Pan ovo nadzirao i ovim rukovodio nego vi osobno”, kazala je.

“Godišnje kroz azil prođe puno više pasa od njih 74 koliki nam je kapacitet. Naš godišnji trošak po psu je oko 4 tisuće eura, tu ne odstupamo puno od drugih”, demantirala je Ivelja Knežević.

“Trošak ulaganja u dugotrajnu imovinu ne može se računati po psu, zna se kako ide amortizacija. Kroz Azil je prošlo oko 400 pasa, a po psu je prosječno potrošeno oko 4 tisuća eura. Niti sada ne vidim u izvješću ništa protuzakonito, vidio sam pogrešno trošenje novca, onako kako to ne radi dobar gospodar. Kad sam vidio da su troškovi narasli pozvao sam pročelnika za financije i Klaudiju Barčot da vidimo što se događa. Jer ako je godišnji trošak bio oko 500 tisuća eura, kako je to onda odjednom naraslo na 800 tisuća eura? Ne želim na tog čovjeka bacati blato jer sam naučio lekciju. Kad je nekad bivša DU TV uništavala Grileca, a ja nisam bio zadovoljan s njegovim radovima i smijenio sam ga. Ali samo se ogradio od tog čovjeka jer sam pao po utjecaj svega što se tad objavljivao, ali je policija dokazala da nije bilo kriminala. I ja se danas tom čovjeku nemam obraza na putu javiti. Stijepo Lazarević nije kriminalac, jednostavno nije dobro radio svoj posao i zato je smijenjen”, kazao je gradonačelnik te dodao kako je on naložio istražne radnje.

“Napravio sam grešku jer sam Lazareviću dao povjerenje. Nisam gao znao prije ni s Linđa. Namirisao sam da je problem i išla je metla. Ovdje sam pogriješio jer sam ga ja imenovao, ne bježim od toga”, priznao je gradonačelnik.

Bonačić Obradović kazala je da u papirima piše da je trošak po psu 16 tisuća eura. Ivelja je pojasnila da su rashodi poslovanja podijeljeni s ukupnim brojem pasa koji su prošli kroz azil.

Raguž je kazao da se na kraju sve vrati kao karma.

“Dođe i u javni prostor plasira informacija od 14 tisuća eura po psu. Dođe ravnateljica i kaže da je trošak 4 tisuće eura. I onda ne izađe na repliku i ne ispriča se ravnateljici”, kazao je Raguž.

“Sad ćemo pozorno morati pratiti i financije u Linđu. Što će tamo napraviti? Što je radilo Upravno vijeće Azila? Čudi me kako oni nisu vidjeli da je dva puta plaćen knjigovodstveni servis. Vidim da oni nisu smijenjeni, a po meni su oni itekako odgovorni. Predsjednik, gospodin Knego, služi za lajkanje statusa na Facebooka. Lajkao je sljedeće: “Da Ivan treba klepnuti Anitu”. To stoji u komentarima statusa gradonačelnika. Upravno vijeće se treba smijeniti ako ono nije zvalo reviziju, nego vi. Ravnatelj ustanove nije trebao otići na drugo mjesto gdje su opet financije u pitanju. Kako je moguće da rashodi rastu 70 posto, a da nitko ne preuzima nikakvu odgovornost. Ispada da su se novci građana trošili kapom i šakom. Ispada da su rashodi Linđa porasli za 22 tisuće eura od 2024. do 2025. godine”, navela je Bonačić Obradović.

“Ispričavam se zbog ovog lajka i komentara, ali ga nisam vidio. Meni je baš nije lako to sve popratiti. Ja ću to izbrisati, a ako je taj gospodin takvo nešto napravio, on više neće biti član Upravnog vijeća. Imenovao sam ga zbog toga što je ljubitelj životinja i jer je dolazio i pomagao na Žarkovici. Moramo provjeriti s čime je bilo sve upoznato Upravno vijeće i što je ravnatelj slao na Upravo vijeće. Možda je čovjek i slučajno lajkao. Ako postoji odgovornost Upravnog vijeća ono će biti smijenjeno. Lazarević je u Linđu bio likvidator i on tamo nema nikakvu odgovornost. DORH će me obavijestiti postoji li šteta učinjena Gradu Dubrovniku, ako postoji ja kao odgovorna osoba moram podnijeti kaznenu prijavu”, kazao je gradonačelnik

Potrebica je u osvrtu na lajka i smiješak o kojem je govorila Bonačić Obradović kazao kako je prije 3 sata Igor Miošić na društvenim mrežama napisao da je Željko Raguž financiran od strane stoke.

Krstulović je kazao kako mu je Lazarević rekao da je više mjeseci tražio da mu se nađe zamjena na mjestu ravnatelja Azila.

“Ne odobravam nikakva vrijeđanja”,kazala je Bonačić Obradović.

“Ako već moramo smijeniti Mata Knego, možda bi nabolje bilo da umjesto njega stavimo Dariu Dandolo”, kazao je Franković.

Bečić je pozvao da se rasprava ne svodi na osobne obračune.

“Kučki su najmanje krivi. Krivo mi je što ovdje nije kolegica Barčot zbog zafrkane metodologije jer imamo i neke podatke iz prijašnjih godina. Lazarević je u medijima rekao da se neke stvari iz revizije ne odnose na njegov mandat. U trenutku kad je izvršena revizija nije bilo formalne odluke o radnom vremenu azila, a sukladno tome nisu funkcionirali radni sati. Za održavanje web stranice plaći su se preveliki iznosi. I nitko nije odgovoran. Odjednom saznajemo da možemo uštedjeti 130 tisuća eura, što nam to govori o vođenju ustanove. Ovdje imamo izuzetno nezgodnu situacija. Ovo je moralno na razini dna i mrlja koja ostaje na Azilu koji je trebao biti jedna pozitivna priča. Voljela bih da se sustav upravljanja temeljito promijeni jer odgovor ne može biti da je netko bio neumiješan. Netko je spomenuo Alana Forda, a ovo je taman za Alana Forda. Treba se utvrditi čija je i kolika odgovornost”, kazala je Marčinko.

“Odgovoran je ravnatelj koji je upravljao ustanovom i iz toga razloga je smijenjen i više nije ravnatelj. Ako postoji kaznena odgovornost i počinjena šteta, to će utvrditi nadležna tijela i on će za to odgovarati. Bitno je da je interni sustav Grada reagirao. Nije bačena mrlja na Azil, već na čovjeka koji je njime upravljao. Čovjeka sam smijenio na fin i kulturan način i rekao mu da to tako ne ide”, kazao je gradonačelnik.

“Na koji period se odnosi revizija?”, pitala je Marčinko, a Ivelja je kazala da revizija obuhvaća vrijeme od kraja 2024., do početka 2026., te dodala je da je ona s mjesta ravnateljice odstupila krajem rujna 2024. i da je njen obraz čist.

“Iz moje dobre volje i iz obećanja prema Viktoriji Knežević priložio sam i Revizorsko izvješće što nisam morao. Mi glasamo o izvješću za 2025. godinu, a ne o izvješću za šest godina. Ravnateljica je napravila presjek da bi vama bilo lakše. Pogrešno je navedeno da izvješće za godine osim za 2025. Služba Gradsko vijeća napravila je pogrešku” kazao je Franković, na što mu je Potrebica kazao da nije pogreška službe Gradskog vijeća nego da je ono pripremilo što je dobilo.

“Mi ćemo biti suzdržani jer su navedene godine osim 2025.”, kazao je Franković.

Izvješće nije prihvaćeno.

Prijedlog zaključka o usvajanju Godišnjeg izvješća o poslovanju Zavoda za obnovu Dubrovnika za 2025. godinu

Knežević je kazala kako je prvotni financijski plan ZOD-a (Zavoda za obnovu Dubrovnika) iznosio 2,7 milijuna eura, da bi u konačnici narastao na 3,87 milijuna eura, a da je na kraju utrošeno 2,2 milijuna eura, dok je na administraciju utrošeno 500 tisuća eura.

“Imamo i projekte poput Poljane Ruđera Boškovića i muzej na Pustijerni koji stoje. Stavka za ulaganje u stanove povećana je na 400 tisuća eura, no utrošeno je puno manje. Zašto se tijekom godine stavka povećala da bi na kraju bilo potrošeno nešto više od 100 tisuća eura. Ne vidimo da su pribavljene suglasnosti za neke poslove. Upravo zato što je posao ZOD-a važan, standardi izvještavanja moraju biti viši. Sustav nije dovoljno jasan , precizan i odgovoran”, kazala je .

Gradonačelnik je čestitao ravnateljici Skurić na poslu koji obavlja pogotovo po pitanju Plana upravljanja, ali i obnovi Jezuita, poljane Paska Miličevića, aseizmičkoj obnovi cijelog niza zgrada, kao i na aktivnostima na obnovi Sponze.

“Održali smo sastanak s ministricom kulture na kojem smo dogovorili da će se poljana Ruđera Boškovića poploča kamenom. Zavod je prije par dana dao konzervatorske smjernice za obnovu tvrđave Imperijal, a za ljetnikovac Gučetić je ishođena građevinska dozvola, kako bi bilo sve spremno za neki novi EU projekt. Uskoro će se potpisati ugovor za obnovu Benediktinskog samostana na Lokrumu, što će ZOD provoditi i nadzirati, a financirat će Lokrum”, istaknuo je gradonačelnik.

Vijećnik Krstulović kazao da je godina završena s 400 tisuća eura za aseizmičknu obnovu.

“Nama se događa da imam objekte koje nastojimo sanirati , a gdje godina stoje skele koje plaćamo. Trebalo bi sanirati fasade i ukloniti skele iz Pobijane i Ulice Ilije Sarake, a ZOD se treba upisati na te nekretnine i onda naplatiti od vlasnika. Krenuli smo s 50 tisuća eura za Plan upravljanja, a izvršili 27 tisuća eura”, kazao je Krstulović na što je gradonačelnik rekao da su se predstavnici kotara Grad povukli iz tijela Plana upravljanja.

“Vezano za skele, znate da se radi o privatnom vlasništvo. Komunalno redarstvo stalno izdaje naloge i mi jedino što može je zaštiti i to smo i napravili. Nismo do danas dobili konzervatorske smjernice vezano uz arheološko nalazište na Pustijerni i tvrđavu svetog Spasa iako postoji idejni projekt. Konzervatorski odjel u Dubrovniku presporo daje smjernice. Od dana kad sam imenovan gradonačelnikom čekamo smjernice za poljanu Ruđera Boškovića. Mislim da smo došli do toga da je kamen najbolje rješenje. Da sam siguran da neću dobiti kaznenu prijavu napravio bi isto što i Srećko Kljunak koji je digao asfalt i stavio kamen. Jezuiti su najljepša pozornica koju Grad može imati. To gore je užas.To treba popločati i gotovo. Ivan Viđen nije za kamen, ali moramo imati rješenje. Pokušali smo s onim što je u parku u Pilama, ali to ne može. Ivane, na tebi je, što da ti kažem”, kazao je gradonačelnik.

“Analiza popisa stanovništva nije napravljena, a to smo bili dogovorili”, dodao je Krstulović, na što mu gradonačelnik odgovorio da mu je posao da se kao predsjednik kotara Grad vrati u tijela Plana upravljanja, a ne da popisuje stanovnike.

“Ne može se par vas na soku dogovoriti da ćete popisivati stanovnike. A što ako vas netko ne voli i ne otvori vam vrata? Onda ćete pogađati tko je iza vrata’ Jeste li kad ste popisivali, popisali i Anitu tamo? . Kad je vijećnik Krstulović kazao da treba staviti paketomat to smo napravili, javni WC radimo, napravit ćemo i dnevni boravak za stanovnike, koji će imati televizije i kauč i šank”, poručio je gradonačelnik.

“Plan upravljana je i naš”, kazao je Krstulović, na što mu je gradonačelnik kazao da briga o povijesnoj jezgri nije njegova jedina obaveza.

“Moja želja je da parking na Pilama i Pločama budu samo za stanovnike, vjeruje da ćemo to do kraja mandata i napraviti”, kazao je gradonačelnik.

Vijećnik Viđen kazao je da je ZOD jedna od najvećih baštinskih ustanova u Dubrovniku i šire. Kazao je da su skale od Jezuita obnovljena 1894. godine. Po pitanju Boškoviće poljane kazao da je smatra kako bi popločavanje kamenom bilo pogrešno zbog kontrasta s ambijentom.

“Problem je što se to ne održava. Neki su 1930.-ih govorili da se Lazareti trebaju srušiti jer su bili zapušteni. Puno se debatira sa stručne strane o poljani Ruđera Boškovića, ali vjerojatno je teško prelomiti. Na više mjesta u gradu su skele i interventi radovi. Je li moguće da se ZOD upiše na nekretninu i kasnije naplati’ Je li bilo mogućnosti za naknadu štete za ljetnikovac Skočibuha za zid koji se srušio prilikom radova na susjednoj parceli? Jest, naplaćena je, oke. Bilo je riječi o uspostavi arheološkog parka na Pustijerni ali i uspostavi Ulice ispod mira. Mi smo se odavno zalagali za rampu i uspostavu Ulice ispod Mira”, kazao je.

“Konzervatori nisu dali suglasnost za to idejno rješenje Habitata. Dogovorili smo urbanu opremu i stabla za poljanu Ruđera Boškovića, jedino nismo usuglasili popločavanje. Tražili smo i smjernice za Pustijernu. Nama treba netko odlučan kao vi, tko će prelomit”, odgovorio je Franković.

“Napravljeno je idejno rješenja za Ulicu ispod mira koje je prezentirano konzervatorima i oni su dali suglasnost i samo treba nastaviti s projektom dalje”, dodao je Krstulović.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Dom Marina Držića  za 2025. godinu

Ravnatelj Matić kazao je kao odgovor na izlaganje vijećnice Knežević da se Dom Marina Držića prijavio na jedan EU projekt no da su nisu prošli, a da se izvorni prihodi od 15 tisuća sastoji od prodaje iz muzejske suvenirnice, i to većinski od prodaje cjelovitih Dražević djela na engleski jezik. Naglasio je da je skoro cijeli opus preveden i da je na temelju toga cijeli jedan dana na jednom od najprestižnijih britanskih festivala posvećen Shakespeareovu ove godine bio posvećen Držićevoj Grižuli. Dodao je i da je zaposlen jedan novi djelatnik i to na mjestu kustosa.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Dubrovačke knjižnice za 2025. godinu

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Dubrovačke ljetne igre za 2025. godinu

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Dubrovački muzeji za 2025. godinu

Viđen se osvrnuo na sve ustanove u kulturi. Kazao je da postoji kulturni kalendar i zamolio da se on prati jer se često događaju kolizije događanja.

Bonačić Obradović pitala je što se napravilo po pitanju muzejskih depoa i koliko se zarađuje od suvenira.

Ravnateljica Šiša-Vivek kazala je da se nije previše postiglo po pitanje depoa, no da misli da će se rješenje pronaći. Istaknula je kao je riječ o kompleksnom pitanju. Po pitanju suvenira kazala je kako se prilikom svake izložbe nastoji osmisliti jedan karakterističan suvenir.

Gradonačelnik je pohvalio rad ravnateljice i njen način ophođenja s radnicima od koji neki, kako je kazao ne žele raditi i mute vodu.

“Nagradite one koji radi, a one koje ne radi pošaljite doma. Kad vidim da se po društvenim mrežama pod lažnim imenima piše svašta… Samo neradnici imaju vremena na Facebooku pisati gluposti. Ti nemaju dovoljno angažmana, a onda im se u sustavu kapitalizma zahvalite. Šamar svakom dobrom i kvalitetnom zaposleniku su oni koji ne rade i komentiraju. Pavici su non stop radili o glavi, Marijane su se možda malo više bojali. Radi se o deset istih ljudi. Pet, kažete vi. Taj lažni profil imaju svog trbuhozborca”, kazao je Franković.

“Ne možemo uvijek ići gore s brojem posjetitelja. Negdje moramo staviti točka. Plan za Knežev dvor je da u njemu bude postav Dubrovačke Republike. To je malo zastalo, ali nastojat ćemo da to ponovo krene. To radimo s HAZU-om. Jako bi bilo teško izračunati koliko koja od sastavnica uprihodi od ulaznica, mislim da tu više govori broj posjetitelja”, kazala je ravnateljica.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Dubrovački simfonijski orkestar za 2025. godinu

Knežević je kazala da su rashodi DOS-a (Dubrovačkog simfonijskog orkestra) bili oko 2 365 000 milijuna eura, a da je posjetitelja bilo oko 13 tisuća te da trošak po posjetitelju iznosi oko 180 eura, dok je trošak Bečke filharmonije po posjetitelju oko 30-ak eura. Kazala je da su rashodi za zaposlene oko 70 posto. Kazala je i da su skočili rashodi za putovanja i usluge.

“Stijepo je u izazovnim okolnostima uskočio i preuzeo orkestar i dobro radi svoj posao. Raspisali smo natječaj na koji bih volio da se javi. Želimo da se konačno izgradi koncertna dvorana. Ravnateljica Igara dobila je naloga da se Igre s Preparandije presele u Sustjepan. Uskoro idemo na sastanak sa zagrebačkim rektorom na kojem će biti pristupna i ministrica kulture. Grada je to zaslužio. Poštovani Stijepo, nadam se da ćeš se prijaviti na natječaj jer ti taj projekt možeš iznijeti. Hvala svim djelatnicima Orkestra kao i svim bivšim ravnateljima. 4. rujna ove godine ćete svirati s jednim od najvećih svjetskih glazbenika. Osiguravamo sredstva, ali riječ je o jednom od najvećih glazbenika s kojim je orkestar ikad svirao”, poručio je gradonačelnik.

V.d. ravnatelj Medo kazao je kako mu je drago čuti komplimente na rad DSO-a, a da je većina troškova vezana uz obilježavanje velike 100. obljetnice koja se nije odvijala samo u Gradu. “

“Od programskih troškova Grad je izdvojio 217 tisuća eura i dodatnih 40 tisuća eura za Stradun Classic. To je oko 50 posto troška obljetničkog programa. Materijalni su troškovi bili 1.8 milijuna eura, a odnose se na zaposlene a što je propisano kolektivnim ugovorim, velika većina ostalih troškova je za najam privatnih instrumenata glazbenika, koji dobivaju oko 100 eura mjesečno za najam instrumenata od kojih neki vrijede i oko 40 tisuća eura. Za broj posjetitelja, ograničeni smo prostorom u kojem radimo a to je mahom Knežev dvor, koji je ograničen na 200. Za koncerte u Crkvi male braće mahom ne prodajemo karte. Troškovi su veliki, ako to procjenjujemo po broju posjetitelja”.

Krešo Marković u ove sitne sate nasmijao je prisutne u vijećnici i pitao predsjednika Gradskog vijeće je li pauza za večeru u 1 sat ujutro.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Folklorni ansambl Linđo za 2025. godinu

Bonačić Obradović pitala je koliko se prosjećno zaradi od komercijalnih nastupa, koliko djece ide na Linđo. Kazala je da su rashodi za zdravstvene i veterinarske usluge i troškove narasli na 4 tisuće eura, a pri tome se nije mogla suzdržati od smijeha. Kazala je da se prije išlo po školama gdje se djecu učio Linđo i predložila da se to ponovno uvede.

“Grad daje veći dio sredstava, nekih 700 tisuća eura, a Županija oko 4 tisuće, pa bi mogli i s njima pričati”, rekla je.

Ravnatelj Kljunak je kazao da nisu plaćane veterinarske usluge već da se radilo o plaćanju zdravstvenih usluga zbog koncerta ansambla Mazowsze i da je bilo potrebe za intervencijom liječnika. Što se tiče programa Linđovo blago kazao je da ee ustvrdilo da ako djeca rano krenu, s nekih 5,6 godina da brže i odustao te da se djeca sad upisuju u trećem razredu osnovne škole. Istaknuo je i dobru suradnju s okolnim KUD-ovima.

Gradonačelnik je pohvalio rad Linđa te kazao kako nastupi u zadnjih godinu dana pokazuju kako je Linđo sve bliže profesionalnom ansamblu.

“Imamo problem. Naše ustanove imaju kombije. Ako Dubrovačka baština ima kombi, onda nema potrebe da naše ustanove unajmljuju kombi od renta-cara. Koristimo resurse unutar ustanova koje imamo. Libertas ima svoje kombije”, kazao je gradonačelnik te zamolio za više koordinacije unutar ustanova.

“Stručnjaci s kojima sam govorio za vrijeme Linđovog koncerta u HNK kazali su mi da je Linđo bok uz bok s Ladom. Bitan je izbornik Andrija koji je donio svježinu i profesionalizam, a Vlaho je to prepoznao i primirio strasti u Linđu”, kazao je Potrebica.

Knežević je kazala kako se kod Linđa vidi rad, ali da je riječ o ustanovi koja ostvaruje ozbiljne prihode.

“Vi možete istraživati stalne sezonce i njih angažirati kako bi pokrili ljetni period i najveću potražnju za nastupima”, predložila je.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Gradsko kazalište Marina Držića za 2025. godinu

Gradonačelnik je povukao točku s Dnevnog reda jer ravnatelj Tišljarić nije došao.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Kinematografi Dubrovnik za 2025. godinu

Ukupni prihodi Kinematografa su bili oko milijun eura, od toga je oko 700 tisuća eura bio iz gradskog proračuna, s tim da su Kinematografi imali 41 tisuću posjetitelja, kazala je Knežević te dodala kako bi izvješće trebalo biti bolje strukturirano.

Ravnatelj Konsuo kazao je da su cijene kino ulaznica jasno definirane, što uključuje i besplatne ulaznice za stanovnike povijesne jezgre i ulaznice po cijeni od 2 eura za studente i one koje kupe Libertasov mjesečni pokaz. Istaknuo je da je u sklopu projekta Reel razvijena prva filmska aplikacija na koje se odnose intelektualne usluge. Dodao je i kako se ostale intelektualne usluge odnose na Kuću filma koja bi se u Luži trebala otvoriti krajem rujna.

Vijećnik Raguž kazao je kako i dalje smatra da su rezultati u svim segmentima lošiji nego oni koji ostvaruje jedno privatno kino s jednom dvoranom.

“Škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik idu u privatno kino. Ništa se nije promijenilo od prošlog puta i mi ćemo glasati protiv”.

” Devedeset posto dubovačkih škola ide na jutarnje projekcije u Slobodu i Visiju. Imali smo preko sto proslava rođendana. Na papiru mi i oni se bavimo istim poslom, ali za razliku od privatnog kina u Lapadu mi se bavimo puno širim opsegom poslova”, kazao je Konsuo, na što mu je Raguž odgovorio da djeca iz OŠ Luka Paljetak često idu u privatno kino.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Gradsko kazalište Marina Držića za 2025. godinu

S obzirom na to da je ravnatelj Tišljarić došao točka je vraćena na Dnevni red.

Doršner je kazala da se nada da će se financiranje programa pomaknuti.

Knežević je rekla da su u izvješću navedeni podaci koji su ofrlje.

“Vi osim što ste ravnatelj angažirani ste i za intelektualne usluge. Jeste li u razdoblju u kojem ste ravnatelj bili drugdje angažirani i je li vam to plaćeno? Kod vas je teško utvrditi koliko što košta. Kad je riječ o gostujućim predstavama traži se karta više, a kad je riječ o našim produkcijama to nije baš tako. To je otužno. To su pitanja za ravnatelja jer bi vi trebali pridonijeti tome da naš ansambl ima svoju produkciju”.

“Kazalište prije nego sam došao nije vodilo evidenciju ulaznica, uveo sam sustav kontrole ulaznica. Predstave su se održavale 3-4 puta mjesečno , a otkako sam ja došao imamo 20-ak programa mjesečno. Uz dopuštenje kazališnog vijeća imam pravo na angažmane, to su bili angažmani u koprodukcijama”odgovorio je Tišljarić.

Vijećnik Raguž je pohvalio rad kazališta i istaknuo da se domaći glumci ponovno stalno angažiraju na Igrama.

“Ono što je Bošković u sportu, vi ste u kulturi”, kazao je Raguž.

Gradonačelnik je podsjetio da je prilikom odabira čelne osobe kazališta 2018.godine, ravnateljica koja je bila predložena od strane kazališnog vijeća na kraju kazala kako odustaje jer ne želi biti politički birana.

“Tako nam se dogodio Tišljarić o kojem nisam znao ništa. Predložila mi ga je Ana Lederer. Pitao sam ga samo planirala li dovesti Frljića u kazalište i odgovorio je da neće i to je bio to. Senka Bulić mi je rekla da je pred Paolom bogata karijera. Predstava “Kuća je velika, ne može se ono nositi” osvojila je brojne nagrade, a nose je naši glumci. Pomladio je ansambl, kako bi kazalište bilo spremno za smjenu generacija. Paolo, bilo bi dobro maksimalno digitalizirati sustav kazališta kako bi rezultati bili još mjerljiviji. Hvala ti što si vratio mlade u kazalište. Ništa o tebi nismo znali i pogodili smo. Paolo je imao ponuda iz velikih kuća, ali odlučio je ostati još jedan mandat u našem kazalištu”, kazao je gradonačelnik.

Tišljarić je kazao da nema smisla govoriti o iznosima njegovih angažmana, ali da će vijećnici Knežević poslati ako to traži sve ugovore.

“Vi ste danas ovdje jedini ravnatelji koji je odbio odgovoriti na pitanje. Poslat ću vam zahtjev “, poručila je Knežević Tišljariću.

“Ravnatelj je dogovorio da je od kazališta naplatio 0 eura, ali da su mu od koprodukcija isplaćeni određeni honorari, a to je potencijalni sukob interesa”, kazala je Knežević.

Tišljarić je kazao da su koprodukcije novina u hrvatskoj kulturi o kojoj će tek pričati te da je u doba korone radio scenografije i kostime za KMD te da svoj autorski rad nije naplatio, s tim da je ugovorima prepustio autorska prava KMD-u i da je u ugovorima navedeno koliko bi taj rad košta da ga je naplatio.

Gradonačelnik je pak pojasnio da ravnatelj ima pravo naplatiti koprodukcije.

“Paolo je Messi hrvatske kulture, ali ga mi ne plaćamo kao da je Messi”, dodao je gradonačelnik.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik za 2025. godinu

“Ravnateljice, oduševljena sam vašim brojkama i izvješćem. Posjetilo vas je oko 117 tisuća posjetitelja, a Spomen sobu oko 70 tisuća. Grad vam je osigurao oko 200 tisuća eura, a Muzej je u proračun uplatio nešto više od 300 tisuća eura. Muzej je kroz svoju djelatnost tijekom godina vratio oko 85 posto sredstava koje je dobio od Grada. Neprihvatljivo je da djelujete u tvrđavi koja još nije obnovljena i u kojoj je građa ugrožena vlagom. Nemate nikakvih vanjski izvora financiranja. Kakva se dinamika očekuje po pitanju sanacije tvrđave?”, pitala je Knežević.

Franković je ponovio kako je Grad putem Zavoda za obnovu dobio konzervatorske smjernice za izradu idejnog projekta obnove koji će uskladiti s ravnateljicom.

“Nakon toga će se ići u izradu glavnog projekta i siguran sam da tvrđavu možemo u iduće tri godine obnoviti”, kazao je gradonačelnik.

Ravnateljica Jurica Turk kazala je kako svim srcem navija da će se tvrđava obnoviti u idućih par godina.

“Jedan smo od rijetkih muzeja koji je 80 posto svoje građe digitalizirao jer nismo imali drugačiji način da to izlažemo u tvrđavi, to nismo mogli dopustiti. Dokumente printamo i izlažemo na drugim materijalima. Sav ovaj posao radim i kao ravnateljica i kao kustos i kao PR služba i kao voditeljica društvenih mreža, stoga imajte u vidu da nas ekipirate dodatno”, kazala je ravnateljica.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća ustanove Prirodoslovni muzej za 2025. godinu

Gradonačelnik je pohvalio rad ustanove koja je samo lani imala 35 tisuća posjetitelja, a pohvalio je i edukativne projekte koje ustanova provodi. Istaknuo je i projekt “Baština dostupna svima” putem koje je muzej približen osobama s intelektualnim poteškoćama.

Vijećnik Maslać pohvalio je izložbu o čiopama i preporučio svima koji to nisu do sada učinili da odvedu svoju djecu na tu izložbu.

“Hvala od srca što prepoznajete naš rad. Imamo samo pet zaposlenih. Što se tiče ulaznica, prikazali smo ukupni broj, ali znamo točno koliki se broj ulaznica odnosi na Du Pass recimo. Po svakom kontu sam vam sprema dostaviti troškove i račune”, kazala je ravnateljica Čučević.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu i financijskog izvješća ustanove Umjetnička galerija Dubrovnik za 2025. godinu

Gradonačelnik Franković posjetio je kako je protekle godine obilježena 80. obljetnica osnutka Umjetničke galerije.

“Tonko je u nezahvalnom trenutku preuzeo galeriju i smireno je riješio sve probleme, pa i međuljudske odnose među zaposlenicima. Hvala ti Tonko na tome”, poručio je gradonačelnik.

Katarina Doršner kazala je kako je Umjetnička galerija lani zabilježila 116 tisuća posjetitelja i kako su ostvareni rekordni prihodi te da su prihodi od suvenira nadmašili prihode od zakupa tarace galerije.

Marčinko je istaknula i pohvalila tim kustosa UGD i dodala kako turisti ciljano dolaze u Dubrovnik kako bi posjetili galeriju.

Knežević je istaknula kako je broj posjetitelja narastao 40 posto, a kako su prihodi iz Proračuna narasli s 875 tisuća eura na 1,030 000 eura. Dodala je kako najveći dio rashoda otpada na zaposlene, dok na programe otpada 168 tisuće eura.

Ravnatelj Smokvina zahvalio je na pohvalama i kazao kako proslava obljetnice i sve izložbe koje su postavljene lani ne bi bile moguće bez suradnje svih djelatnika galerije.

“Što se tiče vlastitih prihoda idemo logikom 1 euro jedan posjetitelj, čak smo to malo i nadmašili. U ovoj godini smo potrošili 46 tisuća eura za intelektualne usluge, većinski jer za prijevode i lektura koristimo vanjske suradnike. Nakon 40 godina izašao je vodič kroz zbirku muzeja. Obnova tarace završena je 28. svibnja, a napravljen je i projekt obnove tarace na drugom katu”, osvrnuo se na rad UGD ravnatelj.

Vijećnička pitanja

“Kolegice i kolege, zadnja točka, molim razum” kazao je Potrebica.

Vijećnici su odustali od pitanja.

Gradonačelnik je potom podsjetio da je danas, 16. lipnja, točno godinu dana od konstituirajuće sjednice ovog saziva Gradskog vijeća i čestitao svim vijećnicima.

Današnja maratonska, jedna od najdužih sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika završila je nešto iza 2 sata ujutro. Podsjetimo da je započela proteklog dana, 15. lipnja u 9 sati ujutro.