Iz stranka Srđ je Grad osvrnuli su se putem društvenih mreža na izjave gradonačelnika Frankovića dane strane medijima o Dubrovniku kao primjeru održivog turizma. Za razliku od Frankovića Srđevci smatraju da Dubrovnik nije primjer, već upozorenje.
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
“Dubrovnik nije primjer održivog turizma. Dubrovnik je upozorenje.
Gradonačelnik Mato Franković ovih se dana na BBC-u pohvalio kako je Dubrovnik svjetski primjer održivog turizma. Lijepo zvuči. Problem je što stvarnost govori nešto sasvim drugo. Ako je održivost sposobnost grada da turizam uskladi s kvalitetom života svojih stanovnika, očuvanjem prostora i prirodnih resursa, onda Dubrovnik nije primjer uspjeha. Dubrovnik je upozorenje.
Prema službenim podacima, Dubrovnik je 2025. godine bio grad s najvećim brojem turista u odnosu na broj stanovnika na cijelom svijetu. Grad od približno 40 tisuća stanovnika posjetilo je čak 6,5 milijuna turista, odnosno na svakih 100 Dubrovčana dolazilo je više od 16 tisuća turista. To nije pokazatelj održivosti, nego ekstremnog turističkog pritiska.
Istodobno, Dubrovnik je i dalje apsolutni rekorder po broju kruzerskih dolazaka na Jadranu. Tijekom 2025. godine zabilježeno je čak 557 uplovljavanja kruzera, daleko više nego u Splitu, Zadru ili bilo kojoj drugoj jadranskoj luci.
Možemo li ozbiljno govoriti o održivosti kada grad sustavno povećava ovisnost o jednom od najintenzivnijih oblika masovnog turizma?
Dok se u Londonu govori o održivosti, Dubrovčani žive posljedice takve politike.
Grad koji pretendira biti uzor održivog razvoja odvaja tek 11 posto otpada. Zbog tako niske stope odvajanja građani plaćaju gotovo 200 tisuća eura kaznenih naknada, dok se odlagalište Grabovica nalazi pred zatvaranjem jer je praktički iscrpilo svoje kapacitete. Još je apsurdnije što se gradska vlast godinama hvalila prihodima od preuzimanja otpada s kruzera. Luka ostvaruje milijunske prihode, a teret zbrinjavanja dodatnog otpada završava na Grabovici – odlagalištu koje odavno ne može podnijeti postojeće količine otpada koje proizvodi sam grad.
Je li to održivost? Ili prebacivanje troška na građane i okoliš?
Posljedice su vidljive i u prostoru. Dubrovnik već godinama ima najskuplje stanove u Hrvatskoj. Mladi ljudi teško mogu riješiti stambeno pitanje, a obitelji se sele iz grada. Istovremeno, GUP koji omogućuju apartmanizaciju i devastaciju prostora nije mijenjan punih devet godina Frankovićeve vlasti. Umjesto planskog razvoja, dobili smo improvizaciju, betonizaciju i naselja koja sve više nalikuju urbanističkom kaosu.
Ni javne usluge ne prate retoriku o uspjehu.
Dubrovačka bolnica godinama se suočava s nedostatkom liječnika i medicinskog osoblja. Građani mjesecima čekaju pojedine specijalističke preglede, a zdravstveni sustav funkcionira zahvaljujući preopterećenosti postojećih djelatnika. Održiv grad nije samo grad koji ostvaruje turističke rekorde. Održiv grad je onaj u kojem stanovnici mogu dobiti liječničku skrb, riješiti stambeno pitanje i živjeti dostojanstveno.
Zato se postavlja jednostavno pitanje:
Ako je Dubrovnik primjer održivog turizma, kako izgleda neuspjeh?
Održivost nije broj gostiju na BBC-u, broj PR kampanja ni međunarodnih konferencija.
Održivost znači da građani mogu živjeti u svom gradu.
Da otpad ima gdje završiti.
Da mladi mogu kupiti stan.
Da bolnica ima dovoljno liječnika.
Da prostor nije podređen isključivo profitu.
Da turizam služi gradu, a ne da grad služi turizmu.
Dubrovnik zaslužuje iskren razgovor o svojim problemima, a ne još jednu promotivnu razglednicu koja prikriva stvarnost.
Srđ je Grad neće pristati na to da se život Dubrovčana žrtvuje zbog održavanja mita o uspješnosti. Vrijeme je da umjesto PR-a dobijemo stvarnu politiku održivosti – onu koja u središte stavlja ljude, a ne statistiku turističkih rekorda”, napisali su iz Srđ je Grad na društvenim mrežama.
FOTO: arhiva
