Na danas održanoj sjednici Vlade premijer Plenković i ministar financija Tomislav Ćorić predstavili su sadržaj novog paketa antiinflacijskih mjere koje uključuju energetske mjere, odnosno nastavka postojećih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu, proračunsku disciplinu, administrativne mjere i izmjene u poreznog sustavu, objavljeno je na stranicama Vlade.
“Ono što želimo jest setom mjera spriječiti daljnje prelijevanje energetskog šoka i pregrijanost ekonomije, koja kao takva čini ovu inflaciju u ovom trenutku na višim razinama od željenih. Naše mjere, pored postojećih energetskih mjera, uključuju nekoliko segmenata. Tu prije svega želim uputiti na moment proračunske discipline, odnosno usporavanje rasta državne potrošnje te zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine, na moratorij na administrativne cijene određivane od strane države i paradržavnih tijela te konačno na neke izmjene u poreznom sustavu koje će adresirati određene segmente agregatne potražnje koje postoje”, kazao je Ćorić.
Istaknuo je da je Vlada u proteklom razdoblju učinila interne preraspodjele, odnosno dodatno racionalizirala niz stavki u proračunu i na taj način, uz preusmjeravanje financiranja na europske izvore, ušteđeno je oko 1,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde eura.
“U ovom setu mjera polazimo od sebe. Naša proračunska disciplina poziva isto tako i na solidarnost svih ostalih sektora, i u tom kontekstu želimo uputiti poruku našim socijalnim partnerima da će sva kolektivna prava tijekom 2026. godine koja su dogovorena – dakle porast plaća od 1 + 1 + 1 posto – biti ispoštovana. Međutim, želimo prije svega da se i oni, u kontekstu kolektivnog pregovaranja koje slijedi u drugoj polovini ove godine, a uvažavajući okolnosti u kojima se nalazimo, solidariziraju i da im jasno uputimo poruku da je vrijeme koje dolazi doista vrijeme u kojem svi zajedno trebamo raditi na borbi protiv inflacije”, naglasio je ministar Ćorić.
Vlada će kao doprinos borbi protiv inflacije zamrznuti administrativne odnosno regulirane cijene, odnosno cijene koje država ili javna tijela u potpunosti ili djelomično određuju. Dakle, uvodi se privremeni moratorij na administrativne cijene, a država će preuzeti dio tereta financiranja javnih usluga.
Riječ je o subvencioniranju cijena plina, struje i goriva, ograničavanju cijena 100 kategorija proizvoda, isto tako mjeri transparentnosti cijena koja uključuje sidrenje cijena 9.000 proizvoda na razini 2. svibnja 2025. godine i objavi njihovih cjenika, te mjeri sniženih stopa poreza na dodanu vrijednost koja se već nekoliko godina odnosi na niz proizvoda i usluga.
Govoreći o uvođenju poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, kazao je da će obuhvatiti velike i srednje pravne osobe u Hrvatskoj.
Ovaj tretman bit će takav da će se bruto dobit kompanije u 2026. godini uspoređivati s prosjekom postignutim u trima prethodnim godinama – 2023., 2024. i 2025. Dopušteno odstupanje od tog prosjeka bit će 15 posto i to uslijed rasta produktivnosti same pravne osobe, pojasnio je Ćorić.
Međutim, prekomjerna profitna marža, ukoliko je do nje došlo, bit će u idućem razdoblju oporezivana poreznom stopom od 50 posto. Taj porezni tretman neće se odnositi na porezne obveznike koji više od 50 posto svojih prihoda ne ostvaruju na području Republike Hrvatske, što je jasna poruka da štitimo naše izvoznike, dodao je.
Izmjene poreza planiraju se i na paušalno oporezivanje obrtnika.
Ministar Ćorić naveo da je u tom sektoru 2017. u Hrvatskoj bilo oko 27,5 tisuća paušalnih obrta, a krajem 2025. godine taj broj je uvećan gotovo četiri puta – na 101 tisuću. Iz toga je razvidno da se u okviru paušalne djelatnosti u proteklih nekoliko godina generirao određen broj onih koji su nesamostalni rad zamijenili paušalnom djelatnošću.
“Imamo moment tzv. prikrivenog nesamostalnog rada. To nas vodi ka izmjenama u kontekstu poreznog tretmana paušalnih obrta na način da gornje prihodovne segmente nešto drugačije tretiramo kroz umanjenje priznatih izdataka, odnosno izmjenu koeficijenata na osnovicu za izračun doprinosa.
Logika je jasna – Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj vid funkcioniranja poduzetnika, međutim ono što ne želimo jest umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte”, naveo je Ćorić.
Istaknuo je da će i nakon tih poreznih izmjena Hrvatska i dalje imati značajno niži porezni tretman paušalnih obrta od nesamostalnog rada, što samo po sebi i dalje naglašava poticajno okruženje za takav tip aktivnosti.
Najavio je i izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu.
„Držimo da je u ovom trenutku opravdano povećanje iznosa paušala u turističkoj djelatnosti u kontekstu kratkoročnog najma. Tu prije svega govorimo o prvoj, odnosno drugoj skupini paušalista prema Indeksu turističke razvijenosti – minimalne razine oporezivanja, odnosno paušal u drugoj skupini povećat će se sa 70 na 100 eura, a u prvoj skupini sa 100 na 150 eura“, najavio je ministar.
Unatoč ovim izmjenama, naglasio je, kratkoročni najam u turizmu i dalje će ostati oporezivan nešto niže od dugoročnog najma u Hrvatskoj, no dovest će do približavanja ovih poreznih stopa.
Više ovdje.
FOTO: Vlada
