Za danas je zakazana 4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika za koju se očekuje da će biti itekako zanimljiva. Naime, među predloženim točkama dnevnog reda, njih 19, nalaze se i izmjena i dopuna Odluke o donošenju Urbanističkog plana plana uređenje “Radeljević – Libertas” i prijedlog Urbanističkog plana uređenja 2.2. “Sv. Jakov”. Među ostalim točka dnevnog reda su godišnja izvješća o poslovanja društava u vlasništvu Grada Dubrovnika.
Iako je početak najavljen za 9 sati, sjednica je započela s nekoliko minuta zakašnjenja.
Predsjednik Potrebica osvrnuo se na objavu Bonačić Obradović na društvenim mrežama o odbijanju njenog sudjelovanja na sjednici putem Zooma.
“Držim tog jako nekorektnim. U slučaju nastupanja posebnih okolnosti na koje se nije moglo predvidjeti, taj je mogućnost moguća u iznimnoj situaciji. U vrijeme COVID-a to je bilo opravdano. Ministarstvo upravo je poslalo uputu službama gradskih vijeća i županijski skupština u kojoj je reklo da je vrijeme takve ugroze prošlo. Ne bitno je je li član HDZ ili SDP-a u Bruxellesu ne može sudjelovati u radu Gradskog vijeća putem Zooma. Ja kao predsjednik Gradskog vijeća poštuje Zakon o lokalnoj samoupravi. I kolega Vićan mi se javio i ispričao mi se zbog nedolaska, kazao je da će i umjesto njega u u sljedećem mandatu, nakon lokalnih izbora ući Andro Vlahušić”, kazao je Potrebica.
Predloženo je da se u današnji dnevnim red uvrste točke o zaustavljanu turističkih autobusa osobnih automobila kat3gorije M1 7+1 u Zoni posebnog prometnog režima, odluke o parkiranju, prodaji dionica UTD Raugusa.
Usvojen je i dnevni red u cijelini.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Boninovo d.o.o. za 2024. godinu
Godišnje izvješće o poslovanju predstavio je direktor Marijan Dadić.
“U prošle godine smo poslovali pozitivno, izvršili smo 771 pogrebnih usluga za pokojnike, izgradili smo četiri nove privemene grobnice za naše sugrađane koji nemaju grobno mjesto”, kazao je Dadić.
Vijećnica Viktorija Knežević kazala da je uočila nekoliko elemenata u izvješću koje je smatrala da je potrebno istaknuti.
“Neka društva su uspjela povući EU sredstva za ono što je Boninovo reklo da ima treba. Koliko mi je poznato imate i problema s kosturnicom, to se može financirati putem europskih kredita. Postoji cijeli niz instrumenata. Imate neke formalne nepravilnosti u izvješću. Nadzorni odbor nije dao suglasnost za izvješće. Izvješće vam sadržajno ima i jednu meteodološku pogrešku. Boninovo posluje stabilno, ali previše pasivno”, zaključila je Knežević.
Dadić je kazao kako je krovište kapalice sv. Križa djelomično obnovljeno iz vlastitih sredstava.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Čistoća d.o.o. za 2024. godinu
Predsjednica uprave Mihaela Mikulandra kazala je poslovanje nastavljeno u pozitivnom trendu, a da je najveća zarada ostvarena od novih korisnika.
“Ostvarena dobit poslužit će za namirenje gubitaka iz proteklih godina. Kupili smo dva mala komunalna vozila, a prijavili smo se na dva poziva Fonda za zaštitu okoliša. Prijavili smo se na međugraničnu suradnju Hrvatske, BiH i Crne Gore i tu smo se prijavili za dva vozila”, kazala je Mikulandra.
Knežević je rekla da ne može podržati izvješće Čistoće jer ono nije formalno kompletno.
“To se donosi na Grabovicu. Svaki račun koji Čistoća izdaje građanima je nezakonit. Poduzetnici koji stvaraju tone otpada također ne plaćaju po količini. Cijenu i troška plaćaju građani. Vaše brojke su katastrofalne po razvrstavanju otpada. Nisu građani Dubrovnika šporkiji i ljeniji, nego je do sustava koji vi niste dobro organizirali. 1324 čovjeka su uložila prigovor. Možete misliti koliko je onih koji su stvarno nezadovoljni uslugama Čistoće, ako je ovoliko onih koji su formalno uložili prigovor? Kad se sve zbroji Čistoća je najneorganiziranija gradska firma. UPU Osojnik godina predviđa reciklažni centar, ali vi ga nikad niste pokušali kandidirati na EU sredstva. Imamo plan, imamo lokaciju, imamo fond koji to financira, ali nema volje, pa plaćamo kazne od 200 tisuća eura jer netko nije odradio svoj posao”, kazala je Knežević.
” U 2023. podijelili smo vlastite spremnike svim gospodarskim subjektima unutar povijesne jezgre i oni nam plaćaju po odvozu. Što se tiče namjenske naknade, ona iznosi preko 2 milijuna eura. Što se tiče prigovora 1. 10. 2023. u uveli smo cjenik po narudžbi, imali smo jako puno prigovora zašto to netko sad mora platiti”, odgovorila je Mikulandra.
Potrebica je čestitao direktorici Mikulandri na dobro obavljenom poslu.
“Prihodi su narasli, a to je rezultat onog što direktorica govori jer poslovni subjekti sad plaćaju po količinama. Naš grad može biti sve samo ne šporak. S izjavom da su računi Čistoće nezakoniti, indirektno pozivate građane da račune ne plaćaju, sudržite se od paušalnih izjava”, kazao je Potrebica.
“CGO koji se još nije izgradio, prvenstveno zbog oporbe koja opsturira izgradnju centra više od 10 godina, će se konačno izgraditi”, kazao je Maslać.
“Vi ste uveli sustav naplate po volumenu za poduzetnike, a to nije jednako kao odvoz prema količini koji se mora uvesti. Ne bih se složila s tvrdnjom da Čistoća dobro obavlja svoj posao. Vijećnici koriste vijećnička pitanja da bi postavili pitanje vezano za Čistoću, a ako gradonačelnik mora izdavati naloge, to ne znači da Čistoća dobro radi svoj posao”, kazala je Knežević.
Gradonačelnik Franković kazao je da Čistoća vodi računa o prikupljanju otpada i za Konavle, Župu dubrovačku i Primorje.
“Povijesnom jezgrom godišnje prođe 4.7 milijuna eura, zamislite kolika je to količina papirića, otpada svega. Vijećnica Knežević istaknula je prigovore pojedinca za pojedine zone, no pogledamo li ikad sebe? Koliko često susrećemo naše sugrađane kako u 8 sati ujutro pri odlasku na posao odlažu smeće u kontejnere? U Čistoći imamo sjajne, odlične ljude. Mi smo imali cijeli niz ministara koji su opstruirali centar za gospodarenje otpadom, koji su smatrali da to tako ne treba, a nisu govorili kako treba. Sjećate li se kako su izgledala naša odlagališta otpada, bila su zatrpana građevinskim otpadom. Došli smo do u zadnju fazu saniranja Grabovice, onda danas ne stvara ugrozu za stanovnike, a cijena odvoza za građane se nije povećala, a to će uslijediti kroz otpadomjere. Mi nismo napravili ključni iskorak u razvrstavanju otpada, i toga smo svjesni, ali sustav nam nije bio uređen. Mi više pažnje prosvjećujemo dnevnom održavanju javnih površina, a postoje zone, ali tko na Gorici i u Mokošici baci smeće, nismo to bili stranci. Čistoća rješava probleme tamo gdje mi nismo dovoljno kao društvo sazreli. Brine me da nitko ne zna kad će CGO. Nakon što Grabovicu zatvoreno a to je možda još godina dana, susrest ćemo se sa ogromni problemom. Pravo razvrstavanje otpada kreće kad se naplaćuje po predanoj količini. Predaj ti u mješani otpad, ali onda će ti račun biti skuplji”, kazao je Franković.
Raguž je kazao kako Čistoća skrbi za 300 odlagališta i 700 kanti za otpad.
“Pođite u Pariz, London, Barcelonu pad pogledajte kako ti gradi izgledaju. Govoriti išti protiv djelatnika Čistoće je im je šamar. Čestitam direktorici i na miru u kući, znamo kakvih je situacija u Čistoći bili i na podzemnim kontejnerima. Imam kritiku na konzervatore, koji nisu dopustili podzemne spremnike u povijesnoj jezgri. Kakvi tamo likovi rade?”, kazao je Raguž.
“Prihodi i troškovi su se stabilizirali i firma posluje stabilno. Građani plaćaju minimalnu cijenu, a dobivaju maksimalnu uslugu”, kazao je Maslać.
Knežević je kazala kako nije kritizirala vrijedne radnika Čistoće, već da je kritizirala rad uprave Čistoće.
“Trudim se iznositi konstruktivne kritike. Što se tiče CGO-a čak i da je izgrađen u njega ne bi mogli preusmjeriti više od 50 posto našeg smeća”, kazala je.
Vijećnik Marin Krstulović pohvalio je zaposelnike Čistoće koji po njemu rade lavoski posao.
“Imamo 82 posto mješovitog komunalnog otpada, plastike imamo 0.2 posto. Bio-razgradivog otpada ima oko 5 posto. Pohvale na prihodima, troškovi su se smanjili. Naš sustav još nije uspostavljen, kaskamo. Volio bih da za dvije godine imamo sustav koji funkcionira. Kad u Google AI upišete razlike što se tiče recikliranja, ispada da je Dubrovnika ispod, a Zagreb iznad prosjeka. Za kolege iz HDZ-a, nije valjda da idete u Zagreb gledati smeće?”, kazao je.
Gradonačelnik je kazao kako mu nije potrebna umjetna inteligencija kako bi vidio kako su Britanski trg u Zagrebu i sporedne ulice zatrpane smećem.
“O Jakuševcu ne treba ni govoriti. Lakše se baviti zabranjivanjem određenih anomalija u društvu nego komunalnim poslovima. Naš posao je da se prioritetno bavimo komunalnim poslovima. U Zagrebu se sigurno odvaja više otpada nego u Dubrovniku, to nije sporno. Iz tog razloga je smijenjen i prethodni direktor Čistoće. Mi ne bježimo od odgovornosti. Mi smo čisti kao apoteka. A u interesu nam je svima da naš glavni grada bude čist. Možemo i trebamo biti bolji”, poručio je.
Potrebica je je kazao da umjetnu inteligenciju treba provjeriti.
“Provjerimo sam i ja što kaže umjetna inteligencija i ona je rekla da ne može naći podatke, a onda je to podložno manipulaciji. Mnoge delegacije koje samo vodio po gradu istaknule su dvije stvari: čistoću i sigurnost”, kazao je Potrebica.
Maslać je istaknuo važnost edukacije građana na primjeru plastike koja se ne može uvijek reciklirati. Kao primjer je naveo plastičnu ambalažu tj. podložak u koji je zapakirana kokoš koja se kupuje u trgovinama koja se ne može reciklirati te bi se trebala odlagati u miješani otpad.
“Uprava bi trebala dodatno poraditi na edukaciji građana.”
Vijećnica Petra Marčinko kazala je da su subjektivni dojmovi o čistom i šporkom manje relevantni od podataka.
“200 tisuće eura će Grad Dubrovnik trebati plaćati zbog niskog postotka odvajanja otpada. Pođimo pogledati Grabovicu kako bi zdravim očima skužili da je bitno što radimo s otpadom. Postoje dijelovi grada koji su značajno zagrađeni otpadom. Grad Dubrovnik odvaja 11 posto otpada, a Zagreb 42 posto. To je jedino bitno”, kazala je.
Gradonačelnik Franković kazao je kako se odlagalište Jakuševac nalazi u urbanoj zoni, blizu stambenih zgrada i da utječe na kvalitetu života stanovnika Zagreba, što nije slučaj s Grabovicom.
“Grabovica će u budućnosti biti filmski studio. Mi znamo što radimo s Grabovicom danas, kao i što će biti s Grabovicom sutra. Podaci su skup različitih brojki koje se mogu tumačiti na razne načine, ali činjenice su činjenice”, kazao je Franković.
Krstulović je rekao da se svi slažu s činjenicom da je Dubrovnik čist grad, no da se treba potruditi oko reciklaže.
“Nadam se da ćemo mi iduće godine stići Zagreb”, kazao je.
“Grabovica je daleko od očiju, pa je daleko od srca i njuha. Na zatvaranje se čeka 9 godina. Čime da mi mjerimo kvalitetu zraka, a da postaje realne mjerne stanice? To je jedno od dodatnih problema zaštite okoliša. Mi nemamo čime mjeriti kvalitetu zraka”, poručila je Marčinko.
“Ako metodološki uzmete količinu prikupljenog otpada 11 posto dolazi od građana, a tu nisu uzeti podaci za pravne osobe, onda je reciklaža ukupne količine otpada 40 posto. Nisu podaci tako katastrofalni, ali time nismo zadovoljni. Konfiguracija grada je takvo da nemamo privilegiju da u vrtovima zgrada i ulazima formirati punktove za reciklažu, a mi to radimo na ulici”, kazao je Potrebica.
Deraković je kazao da je potrebno malo agilnosti, no da je potrebno krenuti u sustav razdvajanja otpada.
“Ovakve poput mene, trebala stimulirati mrkvom i batinom. Ako smo i dalje bahati treba izreči jednu, drugu i treću kaznu”, predložio je Potrebica.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Domouprava d.o.o. za 2024. godinu
Vijećnica Knežević kazala je da izvješće, a radi se od izvješću za 2024., ne govori ništa o pripremama za stupanje na snagu zakona koji je stupio 1. siječnja.
“Tim zakonom Domouprava je dobila i značajne obaveze. U kojoj su fazi pripreme za uspostavljanje registara suvlasnika? Jeste li postavili kućne redove u zgrade i kako ste ih oblikovali? Jeste li uspostavili dežurstva? Kada ćete predstavnicima suvlasnika dostaviti prijedloge planova održavanja? S obzirom na sve ove silne obaveze kakve planove imate vezano uz zapošljavanja, jer ovo ne možete sve izvršiti s malim brojem zaposlenika koje imate” neka su od pitanja koje je postavila Knežević.
Direktorica Sentić kazala da se kontinuirano radi na registru zajednice suvlasnika i da se građane nastoji osvijestiti da zgrade moraju imati predstavnike stanara. Istaknula je i da je predstavnik stanara ne mora više biti samo vlasnik stana u zgradi, već i netko od članova obitelji vlasnika.
“Kućni redovi su svi skoro pa podijeljeni, no jedno je što je propisao zakon, a druga je situacija na terenu. Radi se svakodnevno, dobro smo se organizirali. Tražili smo i sastanak s katastrom. Što se tiče usklađenje pričuve, ona je bila minimalno, a ovaj zakon je propisao je minimalnu cijenu pričuve i to nije bio veliki šok stanarima jer se i prethodno taj iznos usklađivao. Sve je manje dužnika. Nakon energetskih obnova, a završeno je 5 obnova, i sad su ljudi jako zainteresirani za obnove zgrada”, kazala je, a potom se osvrnula da OIB-e koje zgrade moraju imati.
“Sve zgrade koje su pod upravom Domouprave ne moraju činiti ništa kako bi dobile OIB, mi to radimo za njih”, kazala je Sentić te dodala da se popisuju svi nedstatci zgrada i da se radi na planu održavanja za sve zgrade.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Dubrovačka baština d.o.o. za 2024. godinu
“Dubrovačka baština ulaže sredstva u skladu s planom i programom. Imamo novi klimatizacijski sustav u prvih pet lađa, kapilarno riješili vlagu. U planu je kupiti još jednu rampu za invalide. Vidi se i trend smanjena sudjelovanja Grada Dubrovnika u financiranju društva”, kazala je Katarina Milat Kralj.
Raguž je kazao kako je Katarina Milat Kralj primjer osobe kakva se traži u kulturi te nabrojao neka od događanja, radionica, festivala i koncerata koji su se odvijali u Lazaretima.
“Zamislite da se Kati daju Kinematografi. Kate svaka čast, samo tako dalje”, poručio je Raguž, a njegovim čestitkama pridružila se i Knežević.
“Vi ste jedino društvo kojem nitko nije dužan niti jedan cent. U svijetu su danas veliki hit noćne tržnice, gdje se spajaju lokalni proizvođači i gastronomija, plato Lazareta bi mogao biti dobar prostor za to. Imate li planova za apliciranje na europske programe?”, pitala je Knežević.
Milat Kralj pojasnila je da prvo naplate usluge pa je onda izvrše.
“Baština nije isključivo trgovačko društvo, djelatno je šira i mora zadovoljiti javnu potrebu. Ne smijemo sve prostore i ustanove usmjeriti isključivo trčanju k profitu. Svi programi koji provodite pokazuju da ste vi prava osoba na pravom mjestu”, kazao je Potrebica.
Krstulović je uputio i kritike Dubrovačkoj baštini. Kazao je kako je bivši direktor 2021. kazao kako će se kroz godinu, dvije Dubrovačka baštna prestati financirati iz gradskog proračuna.
“Makli smo ljetnikovac, ali i dalje Grad donira oko 200 tisuća eura društvu. Nemojte biti jedino dioničko društvo koje afitava prostore, a i dalje se financira iz Grada. Trebali bi novac zarađen od afitavanja vraćati zajednici. Još više ćete zaraditi ali strah me da komercijalni dio u potpunosti ne prevlada”, kazao je.
“Nije 200, nego 159 tisuća eura, dogodine će biti još manje, a iduće godine, to vam sad ja govorim neće biti ništa. Deša, Lazareti, plaćaju simobličan iznos, oko 100 eura. Mi održavamo puno toga bez nakande, a moramo skrbiti i o obnovi tog prostora”, kazala je Milat Kralj.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Dubrovačka razvojna agencija DURA d.o.o. za 2024. godinu
Viktorija Knežević kazala je kako u izvješću nema iti jedne tablice iz koje bi se moglo vidjeti učinak DURA-e u pomoći pri povlačenju EU sredstava.
“Varaždin u svom proračunu imam 42 posto sredstva iz EU fondova i državnih sredstava, a mi 28 posto. Kad bi se to preračunalo za Dubrovnik to bi bilo neki 20 milijuna eura. Kad usporedimo Dubrovnik i druge gradove mi propuštamo 3 do 6 milijune eura za financiranje kulture. To je moja velika kritika za radu DURA-e i Upravnog odjela za EU fondove. Upravi odjel za EU fondove godišnje ukupno troši oko 1.8 milijuna eura, DURA još 500 tisuća eura, a godišnje privlače 1,5 milijuna eura. Vrijeme je da sse pokrenemo”, kazala je Knežević.
Direktorica Polić Barović kazala je da je DURA u 2024. uspješno završila 8 i pokrenula novih 11 projekata, a da će se sredstva vidjeti tek 2025. godine. Istaknula je da su prijavili na EU sredstva i neke kulturne programe, no da oni nisu prošli.
“Radimo mnogo mekanih projekata, čiji se učenici itekako vide”, kazala je.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Groblje Dubac d.o.o. za 2024. godinu
Đuro Lonza, direktor groblja Dubac kazao je kako više od 1500 obitelji čeka završetak ovog projekta.
“Druga etapa je trebala biti lani završena no zbog problema s kojim se suočioi građevinski sektor oni još nisu završeni. Pokrenuli samo lani javnu nabavu za gradnju javni objekata, oni su u tijeku i trebali bi biti završeni 2026. Imamo 110 novi zahtjeva za grobna mjesta, dobili smo građevinsku dozvolu za dva nova polja. Započeli smo lani i projet za 4 nova polja. Danas imamo preko 60 ukopani osoba na groblju Dubac”, kazao je Lonza.
Deraković je kazao kako DDS neće podržati ovo izvješće.
“Groblje Dubac d.o.o. ne može prema zakonu biti investitor gradnje grobnih mjesta, kao i javne infrastrukutre. Nabava stručnog nadzora nije transparenta. Mi imamo situaciju, da se sada izvođaču ne dozvoljava da završni ovu fazu radova za 4 milijuna eura već se ide na novu nabavu u iznosu od 10 milijuna eura. Tko će to sve platiti?'”, kazao je Deraković.
“Dok god budem na ovom mjestu postupat ću pažnjom dobrog gospodara, ako stoji u društvenom ugovoru. Pozdravljam gospodara Pera koji vam je to tako lijepo napisao. Nismo raskinuli ugovor jer bi to značilo ulaženje u sudski proces. 1. 6. nismo produžili ugovor je to zakon ne dopušta, tako samo sebi otvorili mogućnost za pokretanju novog postupa javne nabave i da nađemo novog izvođača. U taj iznos ulazi i nova građevinska dozvola o kojoj sam govorio”, pojasnio je Lonza te dodao je u postupku donošenje konačnih rješenja za 800 obitelji, a da će se podesti naknadno popločati. Istaknuo je da društvo nema PR službu.
