U atriju palače Sponza održano je predavanje i vokalno-instrumentalni program „Linđo i Igre: Šest desetljeća strateškoga partnerstva“, kojim je obilježena dugogodišnja suradnja Folklornog ansambla Linđo i Dubrovačkih ljetnih igara. O posebnoj vezi dviju kulturnih institucija govorio je povjesničar umjetnosti i suautor monografije o povijesti FA Linđo, Ivan Viđen, a večer je zaokružio vokalno-instrumentalni program „Etnofonija“, kojim je ravnao dirigent Siniša Leopold.
Okupljene je uvodno pozdravio ravnatelj FA Linđo Vlaho Kljunak, istaknuvši kako je u obljetničkoj godini Ansambla predviđena serija predavanja o njegovu radu, pri čemu suradnja s Dubrovačkim ljetnim igrama zauzima posebno mjesto. Zahvalio je vršiteljici dužnosti ravnateljice Igara Marijeti Radić Grabovac i umjetničkoj ravnateljici Martini Filjak na uvrštavanju događaja u službeni program.
Predavač i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen istaknuo je kako je povijest Linđovih nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama neraskidivo povezana s razvojem samog Festivala. Podsjetio je na prvi nastup Ansambla 1967. godine, kada je Linđo nazvan „četvrtom folklorističkom silom na Igrama“, te naglasio da je upravo ta veza izrasla u dugotrajno i strateško partnerstvo. Kroz arhivske fotografije i zapise pokazao je kako je Linđo s Igrama rastao, prateći svoj grad i svoju publiku.
„Zašto strateško partnerstvo? To je široko i trajno usmjerenje ovih dviju ustanova. To nije trend trenutka ili jednog vremena, već dio kulturne politike Dubrovačkih ljetnih igara. Folklor je od prvog dana bio prisutan na Igrama, a Linđo je, prateći svoj grad i svoju publiku kroz sve dobre i loše momente, sazrijevao do dana današnjeg i ostao – vječno mlad,“ zaključio je Viđen.
Nakon predavanja uslijedio je vokalno-instrumentalni program „Etnofonija“, u kojem su predstavljene odabrane točke iz bogatog repertoara Linđa. Publika je imala priliku čuti orkestar, zbor te mušku i mješovitu klapu, uz gotovo cjelokupan instrumentarij Ansambla. Programom je ravnao Siniša Leopold, koji je izvedbe popratio nadahnutim komentarima, a večer je zaključio citatom Ivana Ivančana: „Živjeli mladenci! Živio Linđo!“.
Otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara danas je nezamislivo bez nastupa Folklornog ansambla Linđo. Simboličan je to i vidljiv znak nečega puno dubljeg i značajnijeg: veza između Linđa i Igara nije nimalo slučajna jer se radi o pravome strateškom partnerstvu. Iako je prvi nastup na Igrama ovaj ansambl ostvario u kolovozu 1967. (nepune dvije godine nakon osnivanja) upravo je vodstvo Igara još 1957. bilo pokrenulo zamisao o osnivanju jednoga folklornoga ansambla u gradu pod Srđem. Međutim, od 1967. do danas Folklorni ansambl Linđo nije samo glavna okosnica folklornoga dijela programa Dubrovačkih ljetnih igara nego se s njima razvijao i rastao, prolazio sve društvene i repertoarske mijene. Ove su dvije ustanove svojim djelovanjem već desetljećima isprepletene i poticajno su utjecale jedna na drugu.
Ovo je predavanje jedno od događaja kojim Folklorni ansambl Linđo u 2025. godini obilježava svoju šezdesetu obljetnicu osnutka. Njegovo održavanje u sklopu ovogodišnjega programa DLJI posve je očekivano i simbolički je hommage čvrsto ukorijenjene suradnje ovih dviju dubrovačkih institucija.
Folklorni ansambl Linđo, osnovan 1965. na inicijativu Marije – Bebe Dujmović i Stijepa Stražičića, uz vođenje Sulejmana Muratovića, od prvog nastupa u tvrđavi Revelin izrastao je u živi simbol Dubrovnika i hrvatske tradicijske kulture. Tijekom desetljeća Ansambl je postigao vrhunac—imao više od 400 članova, posjedovao je 500 narodnih nošnji i više od 30 koreografija te obogatio festivalsku ponudu revijama, hotelima, brodovima i međunarodnim scenama. Posebno su ponosni na nagradu „Zlatne ogrlice“ i „Zlatne ploče“ osvojene 1973. u Dijonu, te je nositelj Povelje Republike Hrvatske za iznimne zasluge u promicanju folklorne baštine Muzej Linđo. Danas okuplja stotine entuzijasta, a kroz njegovo dugogodišnje djelovanje prošlo je više od 3000 plesača, pjevača i glazbenika, čineći ga neizostavnim ambasadorom dubrovačke i hrvatske kulturne baštine.
