29.8 C
Dubrovnik
Subota, 16 kolovoza, 2025
HomeVijestiUNESCO-ova povelja Državnom arhivu u Dubrovniku

UNESCO-ova povelja Državnom arhivu u Dubrovniku

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić nazočili su u palači Sponza svečanosti uručenja povelje UNESCO-a povodom upisa arhivskih fondova Dubrovačke Republike na UNESCO-ov popis „Sjećanje svijeta“.

Povelju je ravnateljici Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolini Pozniak uručila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Svečanosti uručenja povelje nazočili su župan Dubrovačko-neretvanske županija Nikola Dobroslavić sa suradnicima, dubrovački biskup Roko Glasnović i ravnateljica Uprave za muzeje, arhive i knjižnice Anuška Deranja Crnokić.

Ukupno 73 arhivska fonda iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) koja se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku te kao bogato povijesno vrelo omogućavaju detaljno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana i pružaju mnoštvo podataka o državno – pravnom ustroju Dubrovnika, na Općoj skupštini UNESCO-a u studenom 2023. upisana su na popis “Sjećanje svijeta”.

Dubrovačke vlasti su 1278. godine uspostavile stalnu komunalnu notarsku i kancelarijsku službu, pa su se od tog vremena kontinuirano evidentirali svi trgovački, kupoprodajni i drugi sporazumi, potvrde o posudbi novca, ženidbeni ugovori, oporuke, odnosno sve ono što je obilježavalo svakodnevni život Republike, sve do njenog kraja 1808. godine.

Uz zahvale i čestitke svima koji su svojim stručnim i znanstvenim radom pridonijeli izučavanju i prezentaciji tog vrijednog gradiva, uključujući sve prethodne i sadašnje zaposlenike i ravnatelje Državnog arhiva u Dubrovniku, ministrica Obuljen Koržinek naglasila je da količina i kontinuitet prikupljenog gradiva, njegova starost i vrijednost, doista čini Arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovome dijelu Europe. Dodala je da Arhiv svjedoči civilizacijskim dosezima grada na Mediteranu, dalekosežnog utjecaja  koji se ogledao u kulturnim i trgovačkim kontaktima s europskim i svjetskim vladarima onoga doba od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske, pa sve do Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Posebnu zahvalu ministrica je uputila akademkinji Nelli Lonzi koja je svojim istraživanjima i recenzijom podržala tu nominaciju. -„Ovo je još jedna potvrda univerzalne vrijednosti dubrovačke kulturne baštine, kao i važnosti zaštite i očuvanja za buduće generacije“, istaknula je ministrica te dodala kako će zahvaljujući novim tehnologijama, to arhivsko gradivo o kojemu se bez prekida skrbilo usprkos mijeni povijesnih zbivanja, biti dostupno mladima koji danas rabe digitalne alate u svakodnevnom životu, ali i širokom krugu građana te posjetitelja Dubrovnika i omogućiti im pogled unatrag kako bi saznali kako se upravljalo i živjelo u zajednici.

Zaključno, ministrica je pozdravila odluku Gradskog vijeća Grada Dubrovnika da proglasi 2024. „Godinom UNESCO-ove svjetske baštine“ tijekom koje će se brojnim programima i sadržajima podsjetiti na bogato kulturno, povijesno i graditeljsko nasljeđe Dubrovnika uvršteno u nasljeđe čovječanstva.

Podsjećamo, ove godine Dubrovnik obilježava nekoliko događaja važnih za povijesnu i kulturnu memoriju Dubrovnika. Prvo sjećanje odnosi se na 45. obljetnicu upisa Staroga grada Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, drugo na 15. obljetnicu upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a  treće na upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na popis „Sjećanje svijeta“. Ti upisi Dubrovnik čine jednim od rijetkih gradova na svijetu čija su materijalna i nematerijalna kulturna dobra zaslužila status univerzalne baštinske vrijednosti.

Program „Sjećanje svijeta“ (Memory of the World) UNESCO je pokrenuo 1991. godine s ciljem očuvanja i upoznavanja s rijetkim i ugroženim djelima pisane kulturne baštine univerzalne vrijednosti čime se u središte stavlja zaštita vrijednih knjiga u knjižnicama i arhivima kako bi se očuvalo vrijedno povijesno i kulturno naslijeđe, kao što su dokumenti na papiru, mikrofilmovi, tonski zapisi i filmovi te posebno ugrožene i jedinstvene zbirke.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA