Simbolično „5 do 12“, danas je, povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa, u Dubrovniku održana javna tribina Jesu li nam katastrofe sudbina ili imamo izbora?, u organizaciji Sveučilišta u Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanske županije i Službe civilne zaštite Dubrovnik
Nakon što je voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik, Ana Miličić uvodno podsjetila kako je cilj obilježavanja promoviranje kulture svijesti o rizicima i smanjenju rizika od katastrofa što podrazumijeva prevenciju, ublažavanje posljedica i spremnost na odgovor, za koje je potrebno aktivno sudjelovanje svih razina – od osobne do nacionalne, na tribini su prezentirane četiri izuzetno zanimljive teme.
Doc. dr. sc. Irena Ipšić, sa studija Povijest Jadrana i Meditarana, govorila je o požarima, potresima, epidemijama, ratovima i gladi – čitavom nizu katastrofa u dugoj dubrovačkoj povijesti, koje su zbog svojih kataklizmičkih razmjera mijenjale oblik i izgled grada, utjecale na promjene u društvenim odnosima, destabilizirale kretanje stanovništva te utjecale na donošenje zakonskih okvira i propisa kojima su se nastojali smanjiti potencijalni rizici za grad i društvo u cjelini.
O ranjivosti obala na izdizanje mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji govorila je izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić s Odjela za primijenjenu ekologiju. U svom se predavanju osvrnula na pokazatelje kao što su viša temperatura, češće ekstremne vremenske pojave, viša razina mora, dolazak novih vrsta organizama i druge dosad rijetko zabilježene pojave koji govore o promjenama u Jadranu te je pojasnila što utječe na dinamiku i ekosustav mora te kako more utječe na klimu. Također, kao izuzetno važno za naš život i gospodarstvo, dala je odgovore na pitanje kako se možemo prilagoditi ako more preplavi polja i gradove te zaslani izvore.
Izv. prof. dr. sc. Ana Portolan i Marino Stanković s Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju pod temom Klimatske promjene i održivi turizam priobalnih destinacija govorili su o izrazitoj ovisnosti hrvatskog gospodarstva o turizmu, posebno o turizmu u priobalju, o osjetljivosti turizma na vanjske utjecaje koji se ne mogu, odnosno teško mogu, kontrolirati te su prikazali jedan dinamički model održivosti koji bi, uz minimalnu prilagodbu, bio relevantan i primjenjiv u razvoju održivog turizma Dubrovačko-neretvanske županije.
Dipl.ing.biol. Dijana Tomašević Rakić iz Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije, govorila je o Programu ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2022.-2025.
U raspravi nakon prezentacija sudjelovala je još i prim.dr.sc. Ankica Džono-Boban, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije te se posebno osvrnula na utjecaj klimatskih promjena na zdravlje ljudi. Ovom zanimljivom tribinom, koja je privukla brojne građane, studente i znanstvenike, moderirao je tajnik županijskog Stožera civilne zaštite Mato Tomljanović.
