Potreban vam je predah i odmor od svakodnevice? Bježi vam se na otok? Ne treba vam nigdje drugdje ići ili išta drugo tražiti od našeg najvećeg i najnaseljenijeg Elafitskog otoka – Šipana.
Za samo nešto više od sata vremena plovidbe iz Dubrovnika uronit ćete u jedan drugi svijet i ritam u kojem ne postoji preša, obaveze, gužva, otok na kojem prevladavaju masline, vlastelinski ljetnikovci, crkvice. Na vama je samo da se prepustite njegovim čarima i dopustite da vas zavede.
Orlovo gnijezdo
Na najvećem i stanovništvom najbrojnijem elafitskom otoku danas su naseljena dva mjesta – Suđurađ na istočnoj strani i Šipanska luka na zapadnoj strani otoka. Povezuje ih jedina cesta na otoku koja prolazi kroz pet kilometara dugo i plodno Šipansko polje. Ime su mu nadjenuli stari Grci (grč gypanon), prevedeno Orlovo gnijezdo.
Otok ljetnikovaca
U vrijeme Dubrovačke Republike Šipan je do 1457. s Lopudom i Koločepom činio jedinstvenom kneštvo – Kneštvo triju otok, da bi potom postao zasebna kneževina. Upravo za potrebe otočnog kneza u 15. stoljeću izgrađen je i renesansni Knežev dvor iznad Šipanske luke.
Šipan krasi veliki broj ljetnikovaca dubrovačke vlastele od kojih su danas samo rijetki oteti zubu vremena i zaboravu i obnovljeni, kao i brojne crkve i crkvice. Posebno se izdvaja obnovljeni ljetnikovac Vice Stjepovića – Skočibuhe iz 16. stoljeća, zaštićeno kulturno dobro, izgrađen u gotičko – renesansnom stilu. Sastoji se od glavne zgrade sa saločom, kuhinjom, sobama i sačuvanim balaturom te pomoćnih objekata poput vinskog podruma, mlinice, kapelice sv. Tome, gustijerne, paviljona, vrtova i kule izgrađene radi obrane od gusara. Ljetnikovac je danas u privatnom vlasništvu i na prodaju, a po pisanju Forbes Hrvatska tražena cijena je 5,5 milijuna eura.
Uz ovo impresivno zdanje ističu se i ljetnikovci obitelji Sorkočević i Getaldić, a na otoku su pronađeni ostaci vila iz ilirskog i rimskog doba.
Jedinstvena crkva-tvrđava
Među 34 crkve i crkvice ističe se crkva-tvrđava sv. Duha u Suđurđu jedinstvena po obliku pravilnog latinskog križa i funkciji zaštite stanovništva od gusara. Inicijator njene gradnje bio je Vice Stjepović, a sagradila ju je bratovština svete Marije od Pakljene. Gradnja je započela u travnju 1577. i trajala je gotovo deset godina.
U crkvu – tvrđavu moglo je stati stanovništvo Suđurđa i okolnih mjesta. Zidovi su debeli oko 2,5 metra. Ulazna vrata nalaze se na zapadnoj strani dok se na istočnoj uzdiže kula sa stotinu skalina i malim prozorima, a razdijeljena je na tri posvođena poda koja su koristila u slučaju uzbune i obrane. Tvrđava – crkva imala je cisternu za vodu, sanitarni čvor i spremište za hranu. Zvona crkve odzvanjala su cijelim otokom i obavještavala o slučaju opasnosti. Osim skloništa crkva-tvrđava imala je i sustav obrane u slučaju opsade, pa su tako s ravnog krova u slučaju napada, bacali kamenja prema neprijatelju, ali i vrelo ulje.
U suradnji s Dubrovačkom biskupijom, Društvo prijatelja dubrovačke sredine, pokrenulo je sveobuhvatan projekt njene obnove po čijem završetku je predviđeno da crkva-tvrđava postane kulturni centar, obogaćen muzejsko-galerijskim prostorom koji će posjetiteljima predstavljati povijest otoka i crkve.
Među brojnima ostalim crkvicama ističe se župna crkva svetog Stjepana koju krasi slika Bogorodice s djetetom, djelom venecijanskog slikara Pantaleonea, starohrvatska crkva svetog Petra iz 11. stoljeća, crkva sv. Ivana s obnovljenim freskama iz istog razdoblja.
Otok upisan u Guinnessovu knjigu rekorda
Zahvaljujući plodnom Šipanskom polju Šipan se naziva još i Zlatnim otokom. Iako više nije dominantna gospodarska grana, s obzirom na to da gospodarstvo otoka sve više bazira na turizmu, poljoprivreda nije u potpunosti zamrla. Zastupljene su uglavnom mediteranske kulture poput vinove loze, rogača, smokve i maslina zahvaljujući kojima se Šipan našao u Guinnessovoj knjizi rekorda kao otok s najviše maslina po četvornom metru. Prema predaji, prilikom sklapanja braka sadile su se masline. A kad smo kod rekorda, rekordan urod zabilježen je 1999. godine kad je ubrano 116 kilograma maslina.
Slijedeći obiteljsku tradicijsku uzgoja vinove loze, vinarstva i maslinarstva Mato Goravica, bivši pomorski kapetan prije nekoliko godina je započeo s preradom autohtonog, visokokvalitetnog rogača koji se lokalno naziva i Carin rogač ili car rogača. I upravo na otoku obitelj Goravica otvorila je pogon za preradu rogača, prvi takav na području županije. Uz pogon otvorili su i svoj prodajni kutak u Suđurđu, koji kao i cijeli brend nosi naziv Green Captain, a u kojem se mogu degustirati i naravno kupiti njihovi proizvodi ručno rađeni na Šipanu – bilo da se radi o brašnu od rogača, vinima ili maslinovu ulju. Ne propustite ih posjetiti!
Plaža koja je očarala Instagram
A kad smo kod mora ne treba ni govoriti da su upravo otoci, pa tako i ovaj naš, idealna destinacija za uživanje u kristalno bistrom i čistom moru. Jedna od najpoznatijih šipanskih plaža je zasigurno ona plaža Priježba na zapadnoj strani otoka, nedaleko Luke Šipanske.
Svoju internetsku popularnost duguje svom specifičnom obliku. Uvalica u kojoj je plaža smještana zapravo je uski potez kopna, s šljunčanom plaže s jedne i stjenovitom obalom s druge strane. Na plaži se nalazi beach bar, a one koje privlači aktivan odmor više od uživanju u čarima mora uz ispijanje koktela, mogu se okušati u vaterpolu na terenu koji se nalazi uz plažu.
Oaza kreativnosti
No, Šipan nije samo otok bogate kulturno-povijesne baštine već i otok kreativnog stvaralaštva. Preko dva desetljeća u ljetnim mjesecima na otoku se odvija Ljetna škola filma Šipan koja razvija i promiče tehničku kulturu i kulturno-umjetničko stvaralaštvo, osobito među djecom i mladima. Uz besplatne radionice i večernje kino projekcije na otvorenom u Šipanskoj luci škola filma postala je neizostavan dio kulturnog života Šipana okupljajući čitavu otočnu zajednicu, a ovogodišnje, 22. izdanje odvit će se od 4. do 15 kolovoza.
Svako naše malo mjesto tijekom ljeta ima svoje zabave i pučke fešte, a ovoga ljeta večer uoči početka Ljetne škola filma Šipan, 3. 8. koncert će u Šipanskoj luci održati i legendarni Željko Bebek – za ljubitelje glazbe dovoljna pozivnica da se ovoga ljeta otisnu do ovog iznimnog otoka.
Tekst je nastao pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije.
