Zavjetnu misu Riječke nadbiskupije i Grada Rijeke na blagdan Velike Gospe riječki nadbiskup Mate Uzinić ove je godine na Trsatu predvodio u 10.00 sati, a mogla se pratiti i u izravnom prijenosu na Hrvatskoj televiziji. Svoju je poruku posvetio nadi, usmjerio prema budućnosti i uputio snažan apel za mir u svijetu i bratstvo među ljudima bez obzira na rasu i narod, klasu ili vjeru.
„Kršćani nikada nisu živjeli iz prošlosti – nego iz budućnosti. Mi smo dionici povijesti spasenja koja nije i ne može biti samo povijesni događaj. Ona je vrhunac imala u otajstvu Isusa iz Nazareta – koji nije samo povijesna osoba. On je živ. I želi nas žive“, poručio je nadbiskup Uzinić hodočasnicima koji su došli pokloniti se Gospi u trsatskom perivoju i svima koji su prijenos pratili na televiziji. Rekao je to podsjećajući na značajne obljetnice koje su u ovoj godini Jubileja Crkve slavljene, 100. obljetnica Riječke biskupije, 1700. obljetnica Nicejskog sabora, 60. obljetnica završetka Drugog vatikanskog sabora, 1100. obljetnica splitskih sabora i prvog hrvatskog kralja Tomislava, 30. obljetnica vojno-redarstvene akcije „Oluja“. Sve su one značajne, ali pogrešno shvaćene mogu postati zarobljavanje u prošlosti. „Čini se da i mi kršćani, zajedno s mnogima u hrvatskom društvu, radije biramo ostati zarobljeni u prošlosti. S njom i u starim podjelama koje su nam činile, i još uvijek čine, zlo. To pokazuju i naglasci koje smo postavili pri proslavi ovih obljetnica. Kao da sve ovisi o tome tko je nekada bio tko, o starim podjelama, navikama i običajima koje ne želimo pustiti. Ove obljetnice nas vraćaju u prošlost, a ova svetkovina usmjerava nas prema budućnosti.“
Vrućinu ljetnog dana na Trsatu ublažio je snažni vjetar koji je, iako je prije početka mise prijetio da će omesti liturgijsko slavlje, nakraju donio željeno osvježenje i olakšao hodočasnicima. U tome je na početku mise nadbiskup Uzinić prepoznao proročki znak Božje prisutnosti te pozdravio sve hodočasnike i goste među kojima su bili predsjednik vlade Andrej Plenković, potpredsjednik vlade i ministar Oleg Butković, saborski zastupnici, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić i njezin zamjenik Vedran Vivoda te zamjenik župana Toni Štimac. Nadbiskup je pozdravio je i sve gledatelje Hrvatske radio televizije, posebno one koji zbog slabosti ili bolesti nisu bili u mogućnosti otići na misu.
„Ova svetkovina nije samo Marijina proslava. Ona je i naša nada. Jer ono što se u njoj dogodilo, ono što je u njoj ostvareno, to je ono što je uskrsli Krist obećao i nama. Marijina sadašnjost je naša budućnost.“ istaknuo je nadbiskup u propovijedi dodavši kako je stoga i svetkovina Uznesenja Marijina pogled u budućnost. „To nije bijeg od stvarnosti, kako bi nas neki željeli optužiti. Ne. Nije to poziv da gledamo samo u nebo, zaboravljajući zemlju. I nije opravdanje za pasivnost. Naprotiv, poziva nas da već ovdje i sada „uznesemo“ svoj život življenjem Božje volje i brigom za druge. Naše „dušom i tijelom“ bit će proslavljeno u vječnosti – u onoj mjeri u kojoj se sada izgrađuje u vjernosti i ljubavi prema svima, osobito malenima.“
A ti maleni su oni najugroženiji diljem svijeta, objasnio je nadbiskup te ih i primjerom opisao. „To su nerođeni, kojima prijeti smrt prije rođenja – ne samo zbog loših zakonskih rješenja, nego i zbog naše kršćanske nedosljednosti, zato je to pitanje ponajprije pitanje obraćenja. To su i žene – majke koje su zbog različitih nepovoljnih okolnosti prisiljene u tome vidjeti rješenje, to su sve druge kategorije osoba koje smo u duhu Milosrdnog Samarijanca dužni prepoznati kao svoje bližnje i prići im s empatijom i ljubavlju, kao što su, na primjer, bolesne, starije i umiruće osobe, stari očevi i majke kojima često treba samo poziv, ne više od toga. To su osobe s invaliditetom i njihove obitelji, siromašni, beskućnici, prognani i izbjegli, nezaposleni, mladi koji ne mogu sebi osigurati stan. Radnici s plaćom od koje ne mogu priskrbiti osnovne potrebe sebi i svojoj obitelji, strani radnici koji ne trebaju našu milostinju nego pravedne ugovore, poštenu plaću i ljudski odnos. Maleni su također i svi oni koji su branili našu domovinu i oni koji su bili žrtve ratnog stradanja, a koji, svatko od njih na svoj način, sada pate od posljedica, kao što su to i civilne i vojne žrtve ratova diljem svijeta.“
Rekavši to uputio je snažan apel za prestanak rata u Ukrajini i postizanje pravednog mira te istaknuo stradanja stanovnika u Gazi u kojoj broj žrtva premašuje 60.000, uključujući značajan broj djece. Uputio je tu nedvosmislenu kritiku Izraelu, Hamasu, ali i cijelom svijetu, a osobito političkim elitama koje bi morale odlučnije reagirati i osuditi ovakve strahote.
„Bolna nas povijest mora naučiti: od ratova nas neće spasiti utrka u naoružanju koja je, nažalost, u porastu i kod nas i tome se divimo, nego međusobno uvažavanje, poštivanje prava svih, osobito prava manjina, briga jednih za druge, osobito za one najslabije. U izgradnji takvog svijeta mi kršćani trebali bismo prednjačiti. A jesmo li? Ili smo i mi među onima koji potiču podjele i napetosti, zloupotrebljavajući populistički vjeru koju ispovijedamo za druge interese, one koji s vjerom i kršćanstvom nemaju nikakve veze? Koji su zapravo izdaja Isusa Krista i njegova evanđelja.“
Zaključio je da svijet, kao i Hrvatska, treba ljude koji će, poput Marije, vjerovati i živjeti svoju vjeru. Koji neće samo slaviti Mariju nego će je nasljedovati. „To su ljudi koji neće biti zatvoreni u umišljenost i samodostatnost, nego će biti ponizni. Koji neće biti ravnodušni na patnju drugih, nego će im pristupiti s empatijom i ljubavlju. Koji će birati biti, a ne imati. Koji će biti mirotvorci, a ne još jedan izvor podjela i svađa. Koji neće biti egoistično prignuti samo na sebe i svoje interese i, eventualno interese svoje obitelji, klana i stranke, nego će se brinuti za opće dobro i prava svih, osobito onih koji su obespravljeni. Koji će se s jednakom gorljivošću zauzimati za svakoga čovjeka i za sav stvoreni svijet koji nam je povjeren da se za njega brinemo i ga obogaćenog predamo novim generacijama.“
Propovijed je nadbiskup završio snažnom posvetom nadi, recitirajući stihove velikog Arsena Dedića iz pjesme koju je nezaboravno otpjevala njegova nedavno preminula supruga Gabi Novak. „Iako je pjesma nastala u sekularnom kontekstu, neka danas bude molitva nade za nas, za naše pokojne i žive, za naše obitelji, našu Crkvu i za domovinu, za stanovnike Gaze i Izraela, za Ukrajinu i druga mjesta ratnih stradanja, za naš svijet“, zaključio je nadbiskup Uzinić.
Na kraju mise nadbiskup se u molitvi poklonio pred ikonom Gospe Trsatske – Majke Milosti koju je tradicionalna bakarska straža čuvala i nosila u procesiji. Gvardijan trsatskog samostana i domaćin fra Krunoslav Kocijan zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji proslave Velike Gospe na Trsatu i bili na usluzi hodočasnicima te poimence pozdravio ugledne goste. Zahvalio je zboru trsatskog svetišta te novinarima, Hrvatskoj radio televiziji i svima koji su prijenos gledali i slušali. Sve ih je preporučio zagovoru Majke Milosti.
izvor: Riječka nadbiskupija
