28.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 6 kolovoza, 2025
HomeLifestyleJEDRENJACI NA NAVOZU Članovi Društva brodomodelara "Argosy" rekonstuiraju čak tri broda

JEDRENJACI NA NAVOZU Članovi Društva brodomodelara “Argosy” rekonstuiraju čak tri broda

U ovom trenutku, u Centru brodomaketarstva na Batali, članovi Društva brodomodelara „Argosy“ imaju tri jedrenjaka „na navozu“. Mladen Mitić izvodi rekonstrukciju dubrovačkog karakuna u vlasništvu kapetana Kolendića, a sa slike ulje na platnu Nikole Boždarevića iz 1513. godine, čuvane u Dominikanskom samostanu u Dubrovniku, te rekonstrukciju austrijskog ratnog brika „Triton“ koji je potonuo kod Lokruma u eksploziji baruta 9.svibnja 1859. godine.

Vladimir Vanja Glavočić izvodi rekonstrukciju Dubrovačke pulake/nava „Nouvelle esperance“  iz 1798. godine, u vlasništvu Marcela Kolin-a, a pod zapovjedništvom kap. Taljerana , prema slici akvarel Antoine Roux-a iz 1809. godine iz Pomorskog muzeja Dubrovnik.

O ovim jedrenjacima osim Tritona, praktično  nema nikakvih podataka osim umjetničkih slika, a na temelju kojih se uglavnom i radi rekonstrukcija. 

Brodomodelari sami odlučuju kakvu će tehniku izrade primijeniti, što ovisi o tome što žele postići i s kojim smislom. Odluku o tome koji će brod izabrati za rekonstrukciju, ovisi najčešće o dostupnosti podataka, o slici koju pronađu, zanimljivoj priči o brodu ili jednostavno o trenutku raspoloženja . Tako u rekonstrukciji i izradi ovih modela, a zbog nedostatka podataka, cilj nije bio izraditi brodove u tehničkom smislu pravilno i znalački, već u jednom slobodarskom pristupu izraditi brod koji će svojom ljepotom, skladnosti linija i umijećem izrade pojedinosti stvoriti dobar ukupni dojam kod promatrača, a izgledom što sličniji umjetničkoj slici kao izvornom obliku.

U Centru brodomaketarstva na Batali članovi Molderaskog instituta Nave Dumins i članovi Društva brodomodelara „Argosy“ već nekoliko  godina nastavljaju tradiciju škole i dubrovačkog „kruga“ brodomodelara koji su u svojoj prošlosti, a i sadašnjosti, ne samo izrađivali modele, već i ostavili pisani trag u vidu nacrta i vrijednih priručnika. U popisu dr. J. Luetića kao doajeni dubrovačkog kruga brodomodelarstva spominju se : I. Kravić, P. Kordić, I. Pastulović, J. Drakalski, S. Osghian , A. Čulić, M. Štumberger. Nešto mlađa generacija su A. Pavličević, M. Mitić, S. Milošević, V. Glavočić, P. Maldini, A. Napica, B. Vekarić i drugi. Većina ovih brodomodelara bavila se, uglavnom samostalno, rekonstruktivnim brodomodelarstvom , a neki su ostavili i pisani trag o tome.

Izvršiti rekonstrukciju jednog broda vrlo je zahtjevan posao koji mora biti izveden znalački i pravilno. Veliki dio posla je u istraživačko – znanstvenom traženju povijesnih podataka i izgubljenih fragmenata o njihovom izgledu, konstrukciji, opremi i izmjerama. Nakon istraživanja slijedi premjeravanje, skiciranje, crtanje, izrada konačnih planova te izrada modela ili replike u prirodnoj veličini. Ovakav pristup moguć je samo suradnjom arheologa, povjesničara pomorstva, inženjera brodogradnje, jezikoslovaca i iskusnih brodomodelara i tek tada možemo govoriti o znanstvenoj i znalačkoj rekonstrukciji jednog broda.

Na žalost, u razdoblju 14., 15. i 16. stoljeća u Hrvatskoj nema ili nije sačuvana gotovo nikakva literatura ili nacrti s kojima bi se mogla izvršiti kvalitetna rekonstrukcija većih brodova, već se iskustvo gradnje prenosilo usmeno naraštajima.

U nešto kasnijem razdoblju 18. i 19. stoljeća sačuvano je mnogo slika naših jedrenjaka, a postoje i arhivski podaci o ovim brodovima, tj. ugovori o gradnji između brodovlasnika i brodograditelja s opisima i mjerama broda što zajedno sa slikama može biti dobar temelj za rekonstrukciju broda.

Dubrovački brodograditelji bili su poznati u svijetu kao graditelji velikih i vrlo čvrstih brodova. Na žalost od tada do danas vrijeme je rasulo mnoga znanja i sjećanja o tim brodovima. Prepuštena zaboravu, mnoga od njih nepovratno su se izgubila, otišla s njihovim brodograditeljima i pomorcima koji su na njima plovili.

U zadnjim desetljećima, zahvaljujući nekolicini zaljubljenika, entuzijasta  i velikih znalaca tradicijske drvene brodogradnje, izrađeni su nacrti, replike i modeli brodova i brodica hrvatskog Jadrana. Tako su uspješno rekonstruirane Liburnska barka, stara hrvatska kondura, neretvanska trupica i lađa, rovinjska batana, betinska gajeta, pasara, leut, bracera, trabakula, pelig, štilac, itd. , a svakako najveći uspjeh postigla je rekonstrukcija i izrada replike komiške gajete „falkuša“.

Rekonstrukcije velikih trgovačkih jedrenjaka u istraživačko-znanstvenom smislu gotovo da i nije bilo. Uglavnom se svodilo na pojedince, dobre znalce drvene brodogradnje koji su samostalno izvršili istraživanje, izradu nacrta i modela većih hrvatskih jedrenjaka i to najbolje što su mogli prema dostupnim podacima, skicama i slikama.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA