U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika započela je 38. sjednica ovog saziva Gradskog vijeća, posljednja u 2024. godini. Na današnjem dnevnom redu nalaze se 34 točke. Najaktualnije pitanje o kojem će gradski vijećnici danas raspravljati jest utvrđivanje zone sanitarne zaštite izvorišta Palata. Na dnevnom redu je i rebalans tekućeg Proračuna, UPU „Orašac 2“, odluka o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada, odluka o suglasnosti Libertasu za operativni leasing i brojne druge.
Utvđen je kvorum. Sjednici je prisutno 13 od ukupno 21. vijećnika.
Predsjednik Gradskog vijeća se prije početka sjednica zahvalio je bivšem vatrogasnom zapovjedniku Stjepku Krilanoviću koji je otišao u mirovinu.
„Smatrao sam prigodnim da tijekom sjednice Gradskog vijeća, a s obzirom da se radi o odlasku u mirovinu vatrogasnog zapovjednika javno zahvaliti Stjepku na svemu što na napravio za Grad. Upravo je Stjepko zajedno s Emiliom bio inicijator nabavke vatrogasnog broda. Odradio je jedan sjajan posao“, kazao je Franković te uručio Krilanoviću sliku.
„Nisam znao da će se ovo dogoditi, da sam znao došao bi u svečanoj uniformi. 31 godinu sam proveo u vatrogascima, 16 sam bio zapovjednik, mislim da sam posao odradio kvalitetno i na dobrobit svih. Surađivao sam s brojnim sazivima Gradskog vijeća. Hvala vam“, kazao je Krilanović.
Usvojen je zapisnik s protekle sjednice Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica predložio je da s dnevnog reda skinu vijećnička pitanja.
Prijedlog odluke je prihvaćen.
Usvojen je i predloženi dnevni red.
Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu
Predsjednik Odbora za proračun i financije Ivan Maslać kazao je kako je odbor većinom glasova usvojio izloženi rebalans kao i amandman gradonačelnika.
Gradonačelnik Franković pojasnio je kako se radi o tehničkom rebalansu.
Franković – Srđ je Grad je predložio da osiguramo veće božićnice za naše sugrađane. Održali smo sastanak svih političkih opcija i postigli dogovor. Za korisnike zajamčene minimalne naknade, radio se o 150 korisnika, božićnica bi bila 300 eura.
Za osobe iznad 65 godina, bez vlastitih prihoda, božićnica bi iznosila 200 eura. Takvih imamo 140. Umirovljenicima s mjesečnim dodatkom na mirovinu, a imamo ih više od 240, božićnica bi bila 200 eura. Ova skupina prije nije imala božićnicu, već mjesečni dodatak.
Umirovljenici s dodatkom na mirovinu dva puta godišnje, do sada su imali 39 eura, sada bi to bilo 150 eura. Uključili smo i božićnicu za osobe s invaliditetom i to po prvi put, iznos božićnice je 150 eura. Ugrubo radi se o 1400 osoba. Radi se o značajnim mjerama, a s obzirom na prihode proračuna, koji su dobri, smatram da idemo s izdašnim božićnicama. Ovu su najveće božićnice na razini Hrvatske. Zahvaljujem vijećnici Marčinko čiji je ovo prijedlog.
Uz ostale tehničke stvari koje su stavljene u proračun, predložio sam da se osiguraju dodatna sredstva za Dubrovački zimski festival, a s obzirom na koncert koji je bio 6.12, kad smo morali uvesti dodatne sigurnosne aspekte, osiguranje i ozvučenje. Sve je prošlo fino i pristojno, onako po dubrovački. Niti jedan medij nije napisao ništa loše o ovom koncertu. Moram zahvaliti svim onima, koji su odlučili biti sponzori Dubrovački zimskog festivala, sad smo na razini od pola milijuna eura. Nema tvrtke s područja Dubrovnika kojoj smo se obratili da se nije odlučila za sponzorstvo. Sve drugo u proračunu su više manje redovne aktivnosti. Što se tiče božićnica postigli smo političko jedinstvo kakvo dosad nije viđeno. Ako danas usvojimo rebalans, sve je spremno da ljudi dobiju božniće prije Božića.
Imamo različitih situacija, ljude s zaštićenim računima, vodimo računa da ljudi koji su od potrebe dobiju novce i da ne dođe do administrativnih zapreka.
Bonačić Obradović – govorili smo o povećanju božićnica za najugroženije skupine od 300 eura, a to ne nalazim u proračunu. Drago mi da ste uvažili moj prijedlog o povećanju od 50 eura. Pitanje vezano uz Zucchera. Tko to sponzorira? Radi se o velikom iznosu od 300 tisuća eura. Traži li netko nešto za uzvrat od Grad? Prihodi su se smanjili u iznosu od 5 milijuna eura, za što smo onda mi zakinuti. Pod rashodima, pod stavkom stambeno zbrinjavanje iznos se smanjio za 50 posto. Program ulaganja u nerazvrstane ceste tu imamo smanjenje od 46 posto. Za drvored na Bulevaru i Gružu, iznos se ukupno smanjuje za milijun eura. Smanjena su i sredstva za Grabovicu.
Pročelnik Brčić pojasnio je da se radi o omašci i da će biti navedeni puni iznosi kako je i dogovoreno.
Franković se ispričao vijećnicima i zahvalio onima koju su grešku uočili.
-Ovo je velika greška pročelnika. Ovo nije uredu. Ovo je najmanje što mogu reći. Prihodi su smanjivani. Bili su tako navedeni zbog potrebe ugovaranja poslova. Ove godine smo ih morali držati fiktivno jer bez sredstava u proračunu ne možete posao ugovoriti, a znali smo da ih ne možemo izvršiti. Na ovaj način smo neke stvari štimali. Što se tiče sponzorstava, ne znam zašto vam je pao Valamar na pamet. To je pogrešno, Valamar je jedan od manjih sponzora. Možemo vam dostaviti i popis, samo moramo provjeriti možemo li objaviti i iznose. Da se svaki ugostiteljski objekt u gradu uključio s 5 tisuća eura, nas bi DZF koštao 0 eura. Coca-cola je dala 50 tisuća eura, ALH također 50, plus imaju 17 tisuća eura. Valamar je dao manji iznos, ali pomoći će kroz smještaj. Nitko nas ničim ne obvezuje, jer njihovi će hoteli biti puni.
Pročelnik Brčić – mjera 1.13 već je postojala. Iznos se povećava. Iznos na ovoj stavci nije vidljiv jer se tu nalaze i darovi za domove za starije. Iznos je već inkorporiran. Uvodi se nova točka 1.21., novih božićnica s iznosima koji su navedeni. Možemo u točku 1.13 staviti novu točku.
Olga Murrati predložila je da se mjera dodatno navede u obrazloženju.
Petra Marčinko zahvalila je kolegicama koje su uočile pogrešku u materijalima.
-Ovo su rijetke prilike zbog kojih se ja i bavim politikom. Hvala vam. Smatram da će nam i ugrožene skupine biti zahvalne.
Marčinko je krenula postavljati pitanje vezano uz izvorište Palata, no Potrebica joj je kazao kako će to pitanje moći postaviti na točki dnevnog reda koja je vezana uz Palatu.
-Zamolba je da na jednoj od idućih sjednica prođemo izvještaj vezano uz projekte participativnog budžetiranja. Ako će se neki od tih projekata morati prebaciti u 2025. što se s njima događa. Jako mi je žao što smo trebali skinuti sredstva s Plana upravljanja – kazala je.
Franković – Predlažem da se kao amandman dopuni obrazloženje s korisnicima zajamčene minimalne nakande i korisnicima pučke kuhinje, da se navede iznos od 300 eura. Što se tiče pitanje vijećnice Marčinko, projekt participativnog budžetiranja je izvrstan, ali se i mi učimo na svojim greškama. Trebali smo na drugi način evaluirati projekte. Na Konalu je izglasano igralište, ali smo zapeli na suglasnosti konzervatorskog odjela. Slična priča je s edukacijskom stazom Mravinjac, ljudi su htjeli poljski put, dogodila se greška naših odjela. To u idućoj godini planiramo realizirati. Slična je priča s podzemnim spremnicima u povijesnoj jezgri. Ne znam kako službe nisu detektirale da nam konzervatori nikad neće dati suglasnost za to. Mene osobno muči, a nadam se da ćemo motivirati ljude da više sudjeluju. Na drugu ciklusu participativnog budžetiranja je sudjelovao manje ljudi nego na prvom. Nadam se da ćemo kroz promociju uspjeti u tome da ljudi predlažu i natječu se s idejama. Trebali to možda raditi u siječnju kad ljudi nemaju posla, možda je to razlog, možda smo falili vrijeme. Svi pomalo žele kopirati od nas sustav. Samo nam trebaju građani koji će sudjelovati u tim projektima. Pa se onda drugi ljudi pitaju što se to radi.
Što se tiče Sustjepana radi se projektna dokumentacija, a što se tiče Grabovice radi se o izgradnji gabionskih zidova, što je naša obveza. Samo nastavljamo proces, iduća godina će vjerojatno biti godina zatvaranja Grabovice. Sav otpad je na foliji. Kupnjom kompaktora dobili smo dodatne mjesece za odlaganje. Pelješke općine već godinu dana odvoze otpad prema Ogulinu, mi u trenutku kad zatvorimo Grabovicu, Grabovicu ćemo koristiti kao pretovarni prostor, do otvaranja Lučino razdolje, a do tada će se otpad odvoziti u jedan od centara za zbrinjavanje otpada. Na Grabovici ima prostora za još recimo godinu dana. S ovim gabionskim zidovima osiguravamo cijelu površinu, da nam se ne dogodi ono što se dogodilo 2016. da 30 posto otpada bude izvan folije.
-Držimo se pojma replike, ovo su diskusije ili promijenimo poslovnik koji nije dobar-, kazao je Vićan, na što je Potrebica kazao da je on za izmjenu u poslovniku.
-Nije ograničen broj diskusija po točki. Nisam siguran da je pet mjeseci pred izbore pravi trenutak za izmjene – kazao je Potrebica.
Kristić je kazao kako će u svojoj raspravi osvrnuti na materijalna primanja zaposlenih u gradskim tvrtkama.
-U listopadu smo raspravljati na temu materijalnih primanja zaposlenik u gradskim tvrtkama, a to su zaposlenici Čistoće, Vrtlara i Libertasa. Tad sam rekao da nije normalno da timaritelj ima veću plaću od navedenih djelatnika. Nedugo potom gradonačelnik je postigao dogovor sa sindikatom predškolskog odgoja, a obećao je povećanje i u ožujku. Gradonačelnik je tad kazao da zaposlenima u gradskim tvrtka treba dignuti za 20 posto. Od pohvala djelatnika se ne živi, mnogi ljudi su se vezali za to obećanje o dizanju plaća i danas su frustrirani. Pometačima, vozačima, je ugrožena egzistencija. Danas malo tko želi postati vozač Libertasa, slična je situacija u Čistoći, na natječaj se ne javljaju domaći ljudi. Broj ljudi na bolovanju i onih koji napuštaju poduzeća, vam najbolje ilustrira kakva su njihova materijalna primanja. Mislim da se ljudima koji itekako rade za vrijeme turističke sezone do kompenzirati dodacima na plaću i božićnicom. Liberatas danas ima stabilne financije i jedan od najsuvremenijih voznih parkova, no to ne čini Libertas. Libertas čine ljude. Danas je prosječna plaća vozača, bez dodataka, oko 1200 eura. Libertas danas ima 165 vozača. U 2024. isplaćeno je preko 15 tisuća prekovremenih sati. Glasno se špekulira o obustavi rada, a o istome se govori i u Čistoći. Gradonačelniče, molim da se što žurnije nađe način da se ispuni vaša preporuka od 20 posto. Također, molim medije da pomognu da se ovo uspješno završi – kazao je Kristić te se potom osvrnuo na OPG-ove odnosno pitao je kad će se raspisati natječaj za dodjelu zemljišta.
Franković – Što se tiče Libertasa, potpisao sam šest kolektivnih ugovora. Po vašem izlaganju Libertas se nalazi u katastrofalnoj situaciji. 16. rujna 2024. objavljena je vijesti o Libertasu, u kojoj je navedeno kako su poboljšanja materijalna primanja vozača, kako se su se dva vozača vratila. To je izjavio i direktor Mekišić. Jedan dubrovački mediji je potražio istinu i razgovarao s predsjednikom sindikata vozača i članom upravnog odbora koji je kazao kako su vozači zadovoljni stanjem. Kazao je da plaće nisu velike u osnovici, ali da vozači zapravo mogu ostvariti i duplu plaću. Prije dva tjedna sam dobio poziv vezano za skup radnika Libertsa, poslao sam im čestitku u kojoj sam im rekao da se nadam da ćemo iduće godine sjesti za stol i dogovoriti o materijalnim pitanjima. U mom mandatu primanja su porasla za 43 posto, prekovremeni sati se isplaćuju. Jučer sam rekao Franku Mekišiću da isplati božićnicu u iznosu od 500 eura bez obzira na druga prava koja su bila ugovorena kolektivnim ugovorom. U prošloj smo godini potpisali dva kolektivna ugovora i s jednim i drugim sindikatom. Upravo vam ova izjava gospodina Vidojevića opisuje stanje. Ako je potrebno, a potrebno je, revidirat ćemo primanja. Uvijek postoje oni koji iz sebi znanih razloga žele napraviti nered. Znam da postoje inicijatori za štrajk jedan i drugi. No, nije bilo zahtjeva za kolektivno pregovaranje, a tek nakon toga može ići štrajk? Najmanje su rasla plaće u gradskoj upravi.
Da Libertas nije jedinim dijelom radio komercijalno i da nema DU Pass-a, ne bi se moglo ništa. Prije desetak godina Libertas se raspadao, no tada nije bilo posla. Na tisuće sati prekovremenih je pošlo u zastaru. Prednost Libertasa je da se plaćaju prekovremeni sati, a to ti ulazi u mirovinu. Jeste li zaboravili da smo se drvenim autobusima vozili do 2019.? Sad je to novi vozni park, a i to spada u uvjete rada. Vratiil smo pokaze obiteljima. Na isti način razgovaramo s radnicima Čistoće, ali uvijek postoje mali kotačići koje rade nemir. Moja vrata su uvijek otvorena i uvijek se dogovorimo i nađemo sredinu. Imamo 7 tisuća građana koji se besplatno voze, nije došlo do povećanje cijene javnog gradskog prijevoza. Cijena vode je jedna od najjeftinijih u Hrvatskoj, ništa se nije prelomilo preko leđa naših ljudi. Koja je cijena Čistoće? Nije, a inflacija se dogodila u svim drugim segmentima života, ali ne i u onom javnom. Tu smo napravili određene iskorake, a radit ćemo ih i dalje. Moja vrata i vrata gradske uprave su uvijek otvorene za razgovor. Molim radnike Čistoće, Vrlata, Llibertasa, da ne nasjedaju na bune. Sve uredu, ali na ucjene ne pristajem. Ako smo rekli 500 eura za božićnice, onda to ide svima, a isto kao i tih 20 posto povećanja.
Kristić je kazao da svojom raspravo nije htio skrenuti pozornost na sebe.
-Ti ljudi, pogotovo vozači, pometači, vrtlar sa plaćama koje imaju u današnjim uvjetima ne mogu živjeti. Nitko se potencira sukob ili štrajk. Jedan pometač sa svim benificijama ima plaću oko 1000 eura. I onda zamislite da plaćate podstanarstvo 400 eura, kako onda podmiriti sve ostale troškove? Ta poduzeća živ od tih ljudi. Možda treba pauzirati s nekim projektima, a ovim ljudima povećati materijalna primanja.
Vijećnik Cetinić kazao je kako je osobno od vozača čuo da su nezadovoljni.
-Što se tiče Burbona, od Peytona do Burbona i ono skretanje za vilu Plamu, stanje je katastrofalno. U parku u Čokolinu treba promijeniti par bumbeta.
Vijećnik Škrabić pitao je planiraju li se dogodine, a o čemu se u kuloarima priča, ukinuti kućice na Stradunu.
-Sve više je onih koji zbog te informacije negoduju. Ugostitelji nisu zadovoljni obujmom posla ove godine. Kažu da je istina da imaju više posla za vrijeme vikenda. Smatram da su cijene na kućicama previsoke. Ugostitelji su za smanjenje cijena kućica, a kako bi se smanjile cijene na kućicama – kazao je Škrabić na što ga je Potrebica prekinuo i rekao da ovo nije tema koja se može povezati s proračunom.
„Prije dva dana komunalci su fotografirali nepropisno parkiranje aute u Mokošici, građani se sad pitaju hoće li im početi stizati kazne?“, pitao je Škrabić.
Đuro Capor kazao je da se današnjim rebalansom proračun umanjuje za 4 milijuna eura.
-Stavka protokol i informiranje, unutar koje se plaćaju oglasi medijima, ona se povećam na ukupno 1.6 milijuna eura, ona je iracionalno rasla. Na što mi tolike novce trošimo? Grad Dubrovnik je apsolutni rekord po ovoj stavci u Hrvatskoj. Ovaj proračun daje i neke odgovore na koje nismo dobili odgovore na prethodnim sjednicama poput pitanje što će biti s razvrstavanje otpada. Još nije došlo do toga. Kada se to planira? Podzemni spremnici po rebalansu otpadaju, kada će se ti spremnici ugraditi? Hoće li se od njih odustati i u novom proračunu. Zanimljiva je stavka vezana uz novi GUP. Očito ćemo i dalje ziđati po starom GUP-u. Stavka za zaštitu voda je smanjena za dvije trećine iznosa. Iznos za informiranje je povećana za 600 tisuća eura.
Potrebica – Više puta sam govorio da imam problem, da otpad odlažem u propisane ure. Vi ste na teoretskoj razini genijalac. Ali ste vi u ponedjeljak ujutro u 7 ura dignuli vrećicu smeća na Bužu. Sam sebi govorim da moram baciti smeće u 11 ura navečer, jer će me netko slikati. Mijenjajte sebe gospodine Capor.
Bonačić Obradović predložila je da se oformi poseban odbor gradskog vijeća vezan uz urbanizam.
Vlahušić -29 milijuna eura su prihodi od imovine Grada. Nitko to nema u Hrvatskoj. Dubrovnik bi morao od toga jako dobro živjeti. Jučer je objavljena studija u kojoj je objavljena studija o tome kako ljudi žive u Dubrovniku, a kako u Zagrebu. U Zagrebu su plaće veće za ¼, za 33 posto je skuplje živjeti u Dubrovniku nego u Zagrebu. Dubrovnik se dana suočava s ključnim problemom, a to je pitanje budućnosti. Možemo li se mi priključiti Zagrebu, u kojem mnogi naši ljudi žive. Restorani su u Dubrovniku za 33 posto skuplji nego u Zagrebu. Kako bi Grad živio da nema svojih prihoda? Nadam se da će DPDS donijeti odluku od izjednačavanju cijena. Život ljudi se od 80-ih sveo u život u stanovima u Gružu i Mokošici. Napisao sam Frankoviću mail mjesec prije početka DZF-a i predložio da se kućice izaberu po kvaliteti ponude, cijeni artikala i po kriteriju domaćih ljudi. Od kućica će se zaraditi oko 150 tisuća eura, zimski festival se sveo na programski festival. Glupo je zarađivati na velikom najmu od kućica, a onda trošiti na program. Značajni iznos prihoda se ostvari od privatnog smještaja. Svaki treći putnik koji sleti u zračnu luku došao je u privatni smještaj. U saboru je izglasan zakon koji donosi neka ograničenja za privatni smještaj. Prihod Grada je 10 do 15 milijuna eura od 600 tisuća ljudi koji su došli u privatni smještaj. U Dubrovniku obitelj s dvoje djece ne može bez 3 tisuće eura mjesečno, ako imaju manje od toga spadaju u kategoriju siromašnih. Broj oni koji u Gradu nemaju takve prihode raste iz dana u dan, i tu je osnovna razlika između Dubrovnika i Zagreba.
Točka je usvojena većinom glasova.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Orašac 2“
Pročelnik Benić kazao je resorno ministarstvo dalo suglasnost.
Plan je ispred izrađivača tvrtke Unifica predstavila Iva Gredelj.
-Na održanoj javnoj raspravi došlo je dosta primjedbi koje su usvojene, a nakon ponovljene rasprave održana je nova javna rasprava i ishođena je suglasnost resornog ministarstva. Obuhvat je 6.4 hektara, područje je većinom neizgrađeno. Osnovni cilj je bio osigurati pretpostavke za unapređenje prostora i opremanje, jer su vlasnici čestica jako zainteresirani za gradnju. Trudili smo se očuvati sve vrijednosti prostora. Planom je određena da se na većini području mogu graditi jedinice za stambenu namjenu, dok je u manje dijelu dozvoljena gradnja poslovno-stambenih jedinica. Što se tiče prometa, htjeli smo omogućiti svim vlasnicima čestica pristup putu. Predložene su uglavnom slijepe ceste, kako bi se promet zonom ograničio samo na vlasnike građevinski čestica. Predviđa se potpuno komunalno opremanje ovog područja. Što se tiče ograničenje radi se o potresnoj zoni i vodotocima. Imamo registriranu bujicu za koju su uvjete zaštite propisale Hrvatske vode, a imamo i povremenu bujicu. Krajobrazna studija također predviđa zaštitu vrijednog poljoprivrednog krajobraza – kazala je Gredelj.
Petra Marčinko kazala je da joj je drago da je namjena većinom stambena.
-S obzirom na to da imamo cijelo jedno novo naselje, pitanje je koliko je to arhitektura, a koliko urbanizam. Ovim smo ukinuli sadržaje poput parkova, dječjih igrališta i tako dalje. Pohvalno je i da se prihvatili primjedbe vlasnika čestica kojima su prometnice presijecale čestice, ali ostaje problem dalekovoda. Neki od tih vlasnika su kazali kako su spremni platiti izmještanje trafostanice, no HE je inzistirao na postojećem koridoru.
Gredelj je kazala da nitko nije sretan s dalekovodom, da su stupovi u jako lošem stanju, da dalekovod nije u funkciji, no da je HEP dao mišljenje da se dalekovod zdržava.
-Nakon prve javne rasprave pročelnik Benić je išao i razgovarao s HEP-om, no oni nisu uvažili naše zahtjeve i ostali su pri svojim zahtjevima. Uložili smo veliki trud, no nismo uspjeli promijeniti zahtjev HEP-a.
Pročelnik Benić dodao je kako je HEP kazao kako će ubrzo početi sanacija tog dalekovoda.
Capor -Ovaj plan i trebao pomoći da se očuvaju određene vrijednosti. Planira se ograničiti gradnja tako da minimalna čestica bude 1000 kvadrata, a izgrađenost ne bi smjela biti više od 20 posto. Kako smo došli do toga da parcelu odredimo na minimalno 400, odnosno 500 kvadrata. Kako smo došli do toga kad Krajobrazna studija predlaže građevinsku česticu od minimalno 1000 kvadrata, a mi smo to smanjili za više od pola? Zašto nije predviđen veći broj parkirnih mjesta za ugostiteljske objekte?
Vlahušić je kazao kako će podržati plan jer se radi o formiranju novog stambenog naselja van područja Grada. Pitao je koliko se kuća, odnosno stambenih jedinica može izgraditi.
-Ovo je sve privatno vlasništvo. Hoće li vlasnici solidarno platiti izgradnju ceste ili će Grad morati kupiti skupo zemljište kako bi se cesta izgradila? Hoće li i ovi vlasnici od Grada tražiti 600 eura po kvadratu kako bi se zemlja otkupila i napravila cesta? Golf je zemljište koje je kupio od privatnih vlasnika odlučio dati besplatno Gradu Dubrovniku, a kako bi im se odbilo od komunalne naknade.
Pročelnik Benić kazao je kako je stanovništvo najviše primjedbi dalo na prometno rješenje, no da se našao dogovor te da je teško utvrditi broj stambenih jedinica jer to ovisi o budućoj parcelizaciji, no da se radi o malom stambenom naselju.
Capor – nevjerojatno je pročelniče da jednom vijećniku odgovorite na pitanje a drugom ne odgovorite. Kako smo došli do smanjenje čestice s 1000 na 400 do 500 kvadrata. Molim objašnjenje, dužni ste odgovoriti vijećniku.
-Krajobrazna studija je dala preporuke koje smo željni i dužni poštivati. Intencija UPU-a nije bila zabraniti gradnju, nego propisati uvjete kako bi maksimalno zaštitili prostor. Prostornim planom je previđeno da se ovdje grade vile, no minimalno je 400 kvadrata, a većina vlasnika ima čestice veće od 600 kvadrata. U izrađenom dijelu smo ostavili M1 namjenu, kako bi ljudi imali gdje kupiti kruh. Uvjetovano je očuvanje i obnova suhozida -kazala je, među ostalim, Gredelj.
-Uvijek je, kad je u pitanje neki urbanistički plan, urbanistički plan potrebno gledati u kumulativnu. Ovdje nije ništa sporno – kazao je pročelnik Benić.
Prijedlog odluke o utvrđivanju zona sanitarne zaštite za izvorište Palata
Benić – Upravom odjelu je dostavljen elaborat o zaštiti Palate koji je izradio rudarski fakultet iz Zagreba. Stekli su se uvjeti za sazivanje povjerenstva, a sukladno odluci Hrvatski voda. U povjerenstvu u sudjelovali predstavnici Grada, Županije, Hrvatski voda, nakon čega je izrađen nacrt. U samoj odluci je sve detaljno raspisano i navedeno.
Franković – Slučajno se dogodilo da je ova točka danas došla na dnevni red, par dana nakon onečišćenja izvorišta Palata. To samo pokazuje koliko je važno da štitimo naša izvorišta. Upravo je ovo Gradsko vijeće donijelo odluku o sanitarnoj zaštiti izvorišta Palata. Žao mi je zbog nedavnog incidenta koliko se dogodilo i razumijem stanovnike Vrbice, Štikovice , Velikog i Malog Zatona i njihovo nezadovoljstvo. Odgovornost Grada i Vodovoda ne postoji. Više od 100 milijuna eura se ulaže u vodoopskrbu i kanalizaciju. Kada bi uzeli neki gradski kotar ili području i gledali gdje smo najviše uložili novca po ovom pitanje, najveći broj cijevi je položen u Zatonu. Zamijenjene su sve azbestne cijevi u Zatonu. Više od 5 km cjevovoda sa spajanjem s izvorištem Ombla je napravljeno, ostalo je napraviti 3 kilometra. Razumijem naše sugrađane koji su danas na miran način izrazili svoj nezadovoljstvo. Drago mi je da na neka njihova pitanja mogu javno danas odgovoriti. U trenutku kad je Vodovod utvrdio onečišćenje promptno je obavijestio sugrađane i alarmirao naš Zavod za javno zdravstvo, a oni su utvrdili da se ne radi o fekalnom onečišćenju. Analizom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz Zagreba je nedvojbeno utvrđeno da onečišćenje dolazi od prerade maslinova ulja i mi smo vrlo brzo utvrdili gdje se nalazi onečišćava. Razmišljajući o budućnosti, građani su postavili pitanje kako je moguće da su Orašac, Elafiti imali pitku vodu, a to nisu imali Zaton, Štikovica i Vrbica. Ključna vodosprema je Palata 2, dvije godine su na građevinsku dozvolu, na izvlaštenja su stanovnici Zatona ulagali žalbe i kada danas postave pitanje zašto nemamo vodospremu, to je zato što je nismo imali priliku izgraditi. Da je kojim slučajem postojala vodosprema Palata, stanovnici Zatona Malog i Velikog bi imali vodu. Jedan dio onih koji su se uporno žalili je ulagao žalbe.
U Vrbici je započela gradnja vodospreme, ali nismo bili zadovoljni brzinom gradnje. Raskinuli su ugovor s Texo Moliorom, izgubili smo neko vrijeme, kako bi raspisali novi natječaj. U siječnju ide javni natječaj za izgradnju dvije vodospreme i 3 kilometra cijevi. Prije sedam godina ovo nije postojalo. Izvorište Palata se zatvaralo zbog obiteljski jama jer je, da ne kažem što, išlo u izvor. Izgradili smo pročistiš, mi smo kalvariju prošli, svaki tjedan smo svršili pritisak. Projekt Aglomeracije smo našli na tri i pol papiru, mjesto za sušenje mulja iz pročistača je trebalo biti usred Remize, manje od kilometar i pol od vodocrpilišta. Zadnji smo grad u Hrvatskoj koji je u zadnjoj omotnici dobio sredstva. Uz puno razumijevanje za ljude iz Zatona, Štikovice i Vrbice, našli smo glavnog onečišćivača. Vjerujem struci,, Facebook stručnjacima je najbolje da to i nastane. Treba nešto napraviti u životu, a ne samo stajati iza ekrana i pisati. Da smo Lukša, Vicko i ja stajali iza ekrana i pisali, i danas bi fekalije plutale u Palati.
Ne mogu tvrditi da kad bude iduće kiša, u četvrtak neće doći do onečišćenja. Uljara je radila godinama bez problema, zašto je do njega sad došlo? Voda uvijek nađe put. Tunel kroz Srđ je napravljen 60-ih godina, a kroz taj tunel se grad opskrbljuje vodom. To su bile betonske cijevi s betonskim poklopcima. To nije bilo to. Mi smo dobili EU sredstva, započeli i završili projekt. Taj projekt zacjevljenja je milijardu posto siguran. Već sad vodimo računa što će se dogoditi u budućnosti i razmišljamo o drugom dijelu, nadogradnji pročišćivač. U povijesti Grada se nije napravilo kanalizacijske mreže koliko smo bi napravili u sedam godina.
Napravili smo sve u okviru našim odgovornosti. Ako netko misli da je netko drugi onečistio izvor Palata, što tog drugog ne prijavi inspektoratu. To nije samo pravo, već i obveza. Ne mogu se oteti dojmu da ovu situaciju, koristi stranka Srđ je Grad za svoju promociju. I danas smo imali istup Marijele Marković, članice Srđ je Grad. Na konferenciji za medije je bio i Marko Giljača. Razumijem stanovnike Zatona, Vrbice, Štikovice, trebau se ljudi tuširat, ide Božić. Pa i šef inspektorata živi u Zatonu. Nikome nije ugodno, niti meni niti Matušiću. Uprava Vodovoda je mogla, kako je to radila prethodna uprava, uređivati zgradu, stavljati zlatne pipe, ali ne oni su se odlučili za rad. Pa ih svaki dan boli glava jer ih stalno zovu izvođači. Poručujem stanovnicima Zatona, da u siječnju ide nabava i imat ćete izvorište spojeno. Žao i mi što postoje i žive u Zatonu ljudi koji su sudjelovali na prosvjedu, koji su lagali žalbe za Palatu 2.
Capor – Nepotrebno je prokazivati građane Zatona. Ne slažem se, a vjerujem ni 90 posto ljudi u Zatonu, da ste za tisuću posto podigli kvalitetu života. Što se čekalo do kraja 2024.? Imali smo puno problema s fekalijama u izvorištu Plata, zašto ranije nije određena sanitarna zona zaštite?
Franković – Može li dijete iz Zatona smo poći u butigu? Može, jer postoji nogostup. Danas sve pod rasvjetom, uređeno. Tko je izgradio vrtić u Zatonu? Dvorana u Orašcu će osigurati djeci iz Zatona da ne moraju dolazi u gradu na treninge. Ako Bog da i to ćemo nakon ljeta početi. Odgovorno tvrdi da ćemo završiti ta 3 kilometra mreže i spojit se s Omblom i nećemo presijecati vrpcu jer nismo ni nigdje druge. Zašto tek sad zaštita Palate? Cijeli proces je trajao dvije godine, firma koja je napravila dokument i koji je bio bože sačuvaj, je završila u stečaju? Ne znam kako se zvala firma. Muku smo prošli sanirajući naslijeđeno. Možda smo falili što svaki dan nismo sazivali presice i govorili o tome što smo naslijedili. Dodavde mi je betona, cijevi i svega, a nitko da ne reče hvala.
Dragi Zatonjani, osobno vam se ispričavam jer je dio vaših sugrađana opstruirano projekt Palata i pili bi, i vi kao i ovi iz Orašca, pitku, čistu vodu, ali zbog dijela vaših sugrađana to nije napravljeno. Eto, da znate tko je krivac, a to sigurno nisam ja ni uprava Vodovoda.
Marčinko – Srđ je Grad, nema, niti je imao, nikakvu vezu s današnjom konferencijom za medije, a koji je trebao bit prosvjed. Tko je Marijela lijepo naglasila. I to nema nikakve veze s izborima 2025. Dva tjedna nismo imali informaciju, konferencije je sazvana tek dva tjedna nakon toga. Predsjednik mjesnog odbora Zatona, iz redova HZD-a, nije našao shodno reći niti jednu riječ. Hvala Bogu na Marijeli, odnosno takvim građanima i građankama, koji će postaviti takvo pitanje, a ne šutjeti.
Franković – Emilio Puljizević je od prvog trenutka u kontaktu s Vodovodom, možda je njegova greška što nije objavljivao. Ja vam ne podliježem Facebook ratnicima, jer moram raditi. Dr. Mato Lakić nam je kazao da se u svojoj karijeru nije susreo s ovakvim slučajem. Tko je taj tko me može razuvjeriti da se ovo ne radi u svrhu političke kampanje? Nama najteže pada ova situacija, jer se radiš i trudiš da ljudima bude bolje i onda se ovo dogodi i pljune na sav tvoj rad od 7 godina. Jesmo li Lukša, Vicko i ja krivi za išta drugo? I onda se hitno zahtijeva, ali procedura je procedura, sve u okviru naših mogućnosti. Ne može se naći niti jedna stvar po pitanju Palate, koju smo mogli, napraviti, a nismo.
Capor – Možda sam čak i u prvom svom obraćanju upozoravao na poslove Vodovoda s tvrtkom Eko Tours, čiji su direktori pohapšeni s Bandićevim pročelnicima, a imali su veze sa sanitarnom zonom Omble? A mi smo tu situaciju u gradu imali. Taj čovjek je sve o tome govorio za HINU, novinar Ivo Lučić je to istraživao. I zašto mi sad, tri godine nakon, usvajamo odluku? Na neadekvatan način se odnosi i prema Ombli i prema Plati. Vidjeli smo što se sve izvodilo kako bi se produljio životni vijek Grbovice. Potpuno je neprimjereno od vas kao gradonačelnika prozivati javno s govornice neke ljude.
Vicko Begović, član Uprave Vodovoda kao je kako je postojao ugovor s Eko Toursom.
-Pravno tumačenje je bilo da taj ugovor ne možemo raskinuti, ali smo na kraju to napravili. Došli smo Rudarskog fakulteta u Zagrebu i raspisali natječaj na koji su se oni javili, ali su nam rekli da su ograničeni kapacitetima. Napravljena je Ombla, pa sad Palata, a radi se i Zavrelje i Duboka ljuta, no i Hrvatske vode su zatrpane. Vodovodu se prigovora komunikacija s ljudima. Kada vidimo da se u sustavu pojavila veća količina klora, mi šaljemo obavijesti. Kad se dogodio ovaj slučaj, odmah ujutro su naše kolege bile u prvoj kući u Mohovu. Pitanje je kad bi dobili rezultate iz Zagreba, da nije bilo gradonačelnika i dr. Lakića. U trenutku kad imamo sve informacije obavijestimo ljude i preko medija i prema naših stranica. Napravili smo dvije konferencije za medije, ovo nisu informacije koje idu preko nacionalnih medija.
Bonačić Obradović postavila pitanje zašto se u 16 godina, koliko radi uljara, ovako što nije dogodilo.
-Što se promijenilo, zašto se dogodilo ovo onečišćenje sad? Građani su ljuti.
Franković – obožavam kako Google sve pamti. Palata je posljednjih put bila onečišćena 2016. i tad je u pitanju bilo fekalno onečišćenje. Da se mi razumijemo izvorište Palata je jedno nesretno rješenje, jer preko njega ide državna cesta. Izvorište Palata nije budućnost, ono je prošlost. Kroz sustav javne nabave idemo u siječnju, a za ta 3 kilometra. Čitam DuList, na kojem piše da sam nazvao Zatonjani licemjerima. Eto kako ja plaćam medije da peglaju moj imidž. Baš lijepo, baš fino i baš profesionalno. Znam ja tko piše, onaj koga više nema.
Marčinko – Mislim da ljudi ne prosvjeduju iz zabave i razonode, nego jer su im uskraćene informacije. Rekla sam da predsjednik mjesnog odbora nije javno komunicirao niti sazvao zbog građana. Sada znamo da je uljara ispuštala i murgu. I sam gradonačelnik je rekao da ne znamo što će se dogoditi tijekom sljedeće velike kiše. Ako znamo da je sad ovakva situacija, zašto se razina fenola u vodi dnevno ne objavljuje na stranicama Vodovoda ili HZJZ? Što ćemo napraviti tijekom iduće dvije godine?
Franković – Fenola u ovom trenutku više nema i to je na jučerašnjoj konferenciji rekao dr. Mato Lakić. Nije postojala zaraza, već je analizom utvrđena velika količina fenola te je otklonjena mogućnost fekalnog ili baterijskog porijekla. Sve je odmah upućivalo, da je uzrok gospodarska djelatnost odnosno prerade maslina. Zbog preventivnog djelovanja, izdana je zabrana dok se ne ispita moguće djelovanja na ljudsko zdravlje. Vodovod je napravio sve što je potrebno. S obzirom na to da je moguće da je ova pojava još zadrži izdana je preporuka da je voda ispusti iz cijevi. Analize traju i do mjesec, mjesec i po dana, ali smo mi inzistirali.
Što nam je činit ako opet padne kiša? Moguće je da će opet doći do ove pojave, jer ne znamo kakvo je stanje u kršu, ni kojom je količinom murge je tlo natopljeno. Ono što će Vodovod, Grad i vatrogasci činiti je, kao i u svim situacija, opskrbljivati stanovništvo vodom iz Omble. Pitanje koje je postavljeno je i što ako uzrok onečišćenje, nije uljara što je onda? Ponavljam nije bilo zaraze, pronađeni su jedino i isključivo samo fenoli. Uzorkovanja se vrše svakodnevno, dio analiza obavlja naš zavod, a dio se obavlja u Zagrebu, a potom se objavljuju preporuke. Ne znam koju su očekivanja stanovnika Zatona, da mi svaki dan i kad je voda za piće, to i objavimo? Zavod obavlja svoje analize, a i Vodovod ima svoje sustave.
Kiša nam slijedi za par dana, pa ćemo onda vidjeti što će se dogoditi. I u petak je bila kiša i nije bila onečišćenja. Je li u međuvremenu uljara ispumpala murgu? Uljara ne radi. Pitanje je što je na toj lokaciji napravljeno. Mi ćemo tek sada vidjeti efekt. Ona priče, komine na zemlji. Komine mogu nešto, znam sve o maslinama moja obitelj se bavi maslinama stotinama godina. Postoje zločesti ljudi koji izvrću moje riječi, al to je došlo iz redova bivših udbaša.
Određena je pauza od 45 minuta.
Capor je kazao kako se za repliku javio zbog rečenica koje je izgovorio gradonačelnik.
-Gradonačelnik je rekao da ja tvrdim da plaća medije da lijepo pišu o njemu. Ja sam rekao da gradonačelnik plaća oglase. Da neki novinar o vama lijepo piše, svaka čast. Lijepo se potpiše svojim imenom. Ovo su sve nepotpisani oglasi. Moramo prigovoriti oko nečeg što ste rekli. Pozvali ste medij zbog naslovnice, to je neukusno, a moglo bi se shvatiti kao prijetnja. Moram spomenuti i trash koji ste nam poklonili, a vrijeđa sve vjernike. Uz svetog Vlaha ste naprdili grb NHD. Ispričajte ste.
Franković – Nemam se namjeru ispričati. To je povijesni grb. Drugo, svatko tko posjećuje Zagreb, pogleda na krov sv. Marka, vidi se koja šahovnica gore vijori. Ovo je poslano poštom. Ne možemo reći da je ovo ustaška zastava, znamo svi kako je taj zastava izgledala. Ako ćemo govoriti o povijesnom kontekstu u SRFJ je grb Hrvatske bio s prvim bijelim poljem. Ustaštvo prezirem, zato ni na koncertu nije bio problema. Gospar koji je ovo tiskao, je napravio grešku, i tiskao krivu zastavu. 6. 12 postojala je ova zastava. Povijesne događaje moramo znati.
Deraković se javio zbog povrede poslovnika. Kazao je da posljednje izlaganje gradonačelnika i vijećnika Capora ne pije vodu, jer tema nisu ustaše i partizani, već voda.
Capor – Jedino razdoblje u kojem je ova zastava korištena je od 41. do 45. godine, niti u jednom drugom periodu. Zakon o zastavi i grbu je usvojen 1990. godine. Hoće li netko od stručnjaka koji su radili na ovim zonama zaštite biti ovdje? Zaštite nas od ovog upliva ustaštva kojeg radite?
Potrebica je kazao da zastava o kojoj se raspravlja nije ustaška i da nema na njoj uštakog U.
-Ova zastava je bila prva hrvatska zastava nakon 8. 10. , nakon ukidanja državnopravnih sveza. Znam da gradonačelnik nije htio provocirati danas. Ovo nije ustaška zastava. U vašem genetskom kodu, gospodine Capor, ništa što je hrvatsko ne miriše. Meni miriše. Vi kao profesor povijesti ovdje manipulirate. Ovo nije ustaška zastava. Prihvatite to već jednom.
Capor – Ovo jest zastava koja je koristila u ustaško vrijeme i svi oni koji žele rebahilitirati ustaštvo je koriste. I pored Ustava netko je preko Dubrovnika i sv. Vlaha razmazao ustašku zastavu. Svima ste nam oduzeli patriotizam i pokušavate nas uvesti u kolo s prvim bijelim kolom. Ovo nije ništa druga nego za koš.
Potrebica – Kolega Capor je nama kazao da smo ustaše, a ja njemu sad mogu reći da je on komunist“, kazao je Potrebica te dodijelio sam sebi opomenu. Nikad neću dopustiti da se mene ili one, koji smatraju da je hrvatska 1990. imala povijesnu zastavu, govori da su ustaše.
Franković – Ljudi moji čime se mi bavimo. Tema je Palata. Ja sam ovo dobio prije uru vremena, nisam bi pogledao. Da sam pogledao ne bi vam ovo bio podijelio. Ako se netko uvrijedio, moja isprika. Ali daj ovaj grb ima kontekst i da se 20. srpnja spustila zvijezda petokraka i dignula ova zastava, to jest.
Kristić je kazao da je povrijeđeno ljudsko pravo na vodu.
-Po ovom pitanju smo svi zastranili. Mi 2025. donosimo odluku o zaštiti izvorišta, to dovoljno govori. Što se tiče same odluke, ne mislim da će ona poboljšati kvalitetu stanovnika. Jedino rješenje je vodosprema. Osobno me brine da mi danas donosimo odluku o četiri zone zaštite. Ne mislim da je preko granice puno vodi računa o zagađenju. Unutar treće zone imamo odlagalište na Grabovice, čime se potvrđuje veza izvorišta Palata i Grabovice. Unutar treće zone se nalazi i budući CGO u Lučinom razdoblju. Ove stvari se mogu rješavati samo infrastrukturnih zahvatima. Kazne su mizerne, sankcije bi trebale biti oštrije. Ovo nije krivlja samo nas. Cijela zajednica je poprilično neodgovorna. Nadam se da se ovakvi izdvojeni incidenti neće ponavljati.
Vićan – Ova odluka koja je prijekom potrebna možda je mogla biti i ranije. Uvaženi stručnjaci se ponašaju kao da je to posao za sada. Ispitivanje kapaciteta izvorišta Plata u Malom Zatonu, te studije je izradio institut za zaštite voda u kršu. Nisam to htio dati direktoru Vodovoda, tražio sam da mi plati. Ona je izrađena u sklopu ugovora sklopljenog 1984. godine, ja sam ga potpisao. Ja ću tu zbog ovog incidenta dati gradonačelniku. Ja ću ovo danas dati gradonačelniku, koji je isto ciganin po pitanju love kao i ja. Sagradimo to što treba gradonačelniče, napravimo to što trebamo napraviti. Palata je bogatstvo. U zimskim mjesecima kapacitet preko 500 kubika u sekundi. Moj prijedlog je da se počne raditi pročistač na Palati. Ne smijemo zanemariti Palati. U neposrednoj blizini izvorišta, dizane su kuće i katovi, što van svake pameti. Ono što u gradu imamo su tri dragocjenosti: ljudi, Ombla s Palatom i zidine. Pokušajte napraviti da napravimo lancum, prekrijemo Grad, Lovrijenac i Minečetu. Što smo mi? Neću filozofirati. Ja ću ova vrijedna libra dati gradonačelniku, jer su ih radili najeminentniji stručnjaci za vodu na kršu. Postoji mogućnost da vidim Dodika uskoro, pa ću pitati što je aerodromom u Trebinju.
-Gospar Vićan, sjetili ste me da vi bili u upravnom odjelu Vodovoda. Možda vi znate kako su sklapani ugovori s Eko Toursom? – pitao je Capor Vićana, koji mu je odgovorio kako taj nije bio, ali da se zna tko je sklapao ugovore.
Vlahušić je kazao kako između Palate i Omble postoji spojena cijev već sedam godina, ali da fali crpna stanica.
-Kapaciteti za zimu su dovoljni sa postojećeg Vodovoda, za vrijeme ljeta nema. Ovo se ne bi dogodio da su mali dijelovi spojeni. Imali smo problema sa septičkim jama, kod nekoliko pojedinaca nam je bilo jeftinije da im kuću srušimo i izgradio novu, koliko su ugrozu radili. Treba napraviti taj interventni dio.
Vićan je kazao kako je cijeli projekt sa cijevima fi 400 financirala Općina Dubrovnika i Hotelsko Dubrovnik. Pojasnio je kako se radi o cijevima koje idu na Elafite.
-Izgradili smo i kolektor odvodnje, na njega se priključuju sva ova mjesta i Vodovod.
Jasmin Deraković kazao je kako je pravovremeno obavještavana javnost.
-Smatram da je nepravedno optuživati Vodovod, daljnji koraci su sigurno prevencije. Mislim da mi kao Gradsko vijeće, trebamo raditi na popisu onečišćivača, da radimo prioritetne zahvate. Propisane su kazne od 10 pa do 260 eura, da se mene pita te bi kazne trebale biti puno veće.
Vlahušić – Postoji kod ljudi zabrinutost i strah što će biti dalje. Pitanje je koliko to košta. Trebamo li osigurati dodatna sredstva za Vodovod. To ne bi riješilo ljeto, ali bi zimu. Pitanje je bi li lokalni pročistač riješio problem. Što se tiče same točke dnevnog reda, molim gradonačelnika da vidi koliko je Taleža udaljeno od Omble i Palate. Gospar Vićan govori da će otići u Banja Luku, ali ništa ako ne ode u Mar-a-lago i u Moskvu, jer to radi Gasprom. Taleža ugrožava živote nas 65 tisuća ovdje. Niti jedna prijetnja kroz našu povijest nije bila tako velika. Hoće li Dubrovnik ostati bez Omble, kada je pet kilometara od nas velika zračna luka? Ona će imati utjecat na podzemne vode koje idu ispod zračne luke. A to je naš jedini izvor vode. Hoće li se pokazati da je bila greška što nismo napravili veliki bazen na Ombli. Postoji li mogućnost da se spoji Plat s Omblom u jedan veliki sistem?
Vicko Begović (Vodovod Dubrovnik) – Mi trebamo izgraditi još oko 3 kilometra mreže i dvije vodospreme, kako bi sve korisnike spojili na Omblu,odnosno pročistač. To su radovi vrijedni oko 1,5 milijuna eura. Natječaj će biti raspisan u siječnju u sklopu projekta Aglomeracije Dubrovnik, a kao uvjet ćemo staviti prioritet spajanja ovog područja na Omblu. Kad govorimo o pročistačima bila su planirana tri pročistača na Palati, Ombli i Dubokoj Ljutoj. Ekonomska računica je pokazala kako je isplatljiviji jedan, koji se može nadograditi i pročišćavati sva tri izvorišta. Predviđeno je spajanje Župe dubrovačke na pročistač Ombla, ali bi to omogućilo i napajanje Grada iz Župe u zimskim mjesecima ili kad je potrebno izvoditi neke radove.
Vićan – ovo što je Vicko govorio sve stoji, ali bojim se je li kapacitet Duboke Ljute dostatan.
Gradonačelnik – zanimljivo za Palatu je to da na nju teško mogu utjecati podzemne vode iz susjedne države, za razliku od Omble. Ona je direktno naša, a Ombla dolazi iz tih slivnika područja Trebišnjice. Ono što sam sad vidio na brzinu iz ovih karata, što mi je dao Pero, sav tok Palate je hidropropusno područje. U siječnju ide natječaj za radove. Sredstva su osigurana, ali Palatu moramo štititi jer se u budućnosti možda dogodi da će se umjesto iz Omble voda morati vući s Palate, koja je izdašno izvorište, puno izdašnije od Plata.
Vićan Frankoviću – nisam ti dao sve (cjelovit dokument). To treba platit.
Vlahušić – opstojnost sigurnosti Omble, koja ima milijardu kubika, a pet posto mi koristimo ovisi o Ivanici. Šteta da Hrvatske vode nisu htjele riješiti sigurnost vodoopskrbe Ivanice zbog sigurnosti Grada, Župe i Primorja.
Capor – Pozitivno je da su za izradu ove studije unajmljeni renomirani stručnjaci u čije reference ne treba sumnjati, ali zabrinjava da nisu rađena nikakva nova istraživanja, nikakva trasiranja boje. Kako smo preskočili taj korak da u određivanju sanitarnih zona napravimo nova istraživanja. Moj je dojam da se na osnovu starih istraživanja donijela ova procjena, a tako se s obiteljskim blagom ne bi trebalo postupati. Čini mi se da je sanitarna zona na zapadu jako proširena, a u smjeru istoka završava kod Osojnika. Ako podijelimo drugu sanitarnu zonu na četvrtine, Palata se nalazi u drugoj četvrtini. Je li možda trebalo trasirati bojama i područja gdje će biti buduća sušionica mulja i neka tehnološka postrojenja. To su problemi s ovim suženim iščitavanjem istočnog dijela druge sanitarne zone. Kako smo zaključili da taj dio ne utječe na Palatu, a poznato mi je iz ranijih istraživanja da bi izlijevanja s Grabovice utjecala na Palatu.
Vicko Begović – granica je na uskom dijelu jer područje od Osojnika više gravitira prema Ombli po geologiji. Tamo gdje se sudaraju granice Omble i Palate povučena je crta. Ispitivali smo, trasirali bojom na više mjesta na Osojniku, zbog budućeg postrojenja mulja, nije se boja primijetila ni na Ombli ni na Palati. U ovom zapadnom dijelu ne znam jesu li rađena dodatna trasiranja, ali svi koji su bili angažirani na ovom dijelu i sve revizije i ispravke su kompletirane i nema podataka da bi trebalo ispravljati zone. Danas je bilo ovdje pitanje kako može uljara utjecati na Palatu to je 1,5 kilometar zračne linije, ali uljara je iznad Palate i očito je da utječe.
Capor – Osojnik spada u 2. zaštitnu zonu Palate i iza njega nema ni 3. ni 4. sanitarne zone Palate, te zone nisu određene. Baš je to neobično uleknuće u obuhvatu sanitarne zone, što je nakon te 2. zone? To područje nije opisano u elaboratu, a tamo je Grabovica, buduće postrojenje za obradu mulja. Radi se o udaljenosti o 3 kilometra zračne linije i značajnoj visinskoj razlici. neobičnonamje opisano ovo područje oko Osojnika,a strelice u studiji sugeriraju da bi to područje trebalo biti neka zaštitna zona Palate.
Rasprava je završena, a Odluka o zaštiti izvorišta Palata prihvaćena je većinom glasova.
Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika
Franković – navedena odluka je pred vama jer sam prošli put napravljena proceduralna pogreška.Prihvatili smo prošli put amandman Srđ je Grad, a prije toga nismo tražili mišljenje TZ-a koje je obvezujuće. Našu odluku je stoga mogao bilo tko srušiti, na što su nas upozorili iz Gospodarske komore i Društva građevinskih inženjera. S njima smo i dodatno razgovarali i izmijenili smo minimalno zonu B i to u satnici radova s betonom. Građevinari su nas obavijestili kako je nemoguće izvršiti betonažu do 14 sati. Molili su da im dozvolimo u zoni B damo još dodatna 2 do 3 sata za radove betonaže. Mislim da to nije veliki ustupak. U zoni A ostaje zabrana, a u zoni B dodajemo 3 sata odnosno do 17 sati je dozvoljena betonaža. Vi odlučite.
Marčinko – ima još tu par drugačijih stvari, od one prvotne. Produžili ste radove s petka na subotu, ali ste izbacili zabranu u krugu od 200 metara zračne linije u zoni B. Odnosno radovi u ovoj odluci ne zabranjuju radove u zoni B u krugu od 200m zračne linije nema hotela ili marina. To je bilo u amandmanu. Nadalje, kad smo vratili odluku na onu iz 2019. vratili smo je da bi grad mogao provoditi sankcije i kontrolirati gradilišta. U ovoj novoj odluci jedina kazna i sankcija je privremena obustava radova. Strah me da tu nećemo opet imati igru mačke i miša. Što znači ta privremena obustava radova u novoj odluci?
Franković – 200 metara smo izbacili zbog otoka tipa Lopud i Kalamota su cijeli u tih 200 metara zračne linije, dakle ništa se tamo ne bi moglo raditi. Drugo teško je dokazivo tih 200m zračne linije. I zbog toga i mogućih žalbi to smo digli. Maksimalno smo se uskladili sa zakonom i postrožili odluku. Mi sad imamo u skladu sa zakonom ovlasti zaustaviti gradnju, a nadalje mora postupati građevinska inspekcija. Vjerujem da su konačno karte u našim rukama. S druge strane razgovarajući s tim ljudima ima potrebe i s njihove strane. Trend je sve manje komunalnog doprinosa u proračunu, to znači daje gradnje manje, prostor je zauzet. Ni u zoni B nemamo najava nekih gradnji. U siječnju ćemo održati jedan sastanak s izrađivačima Prostornog plana da Vam oni objasne zašto to toliko traje. Jer i mene to zanima. Mislim da je ovo dobra odluka dobrog kompromisa i suradnje.
Potrebica – ako postoji ijedna tema u kojoj se slažem s kolegicom Marčinko je gradnja. Veselim se da će građevinska inspekcija morati postupati po nalogu komunalnih redara.S S druge strane ne možemo građevinare osuditi na to da 90 dana ne mogu raditi. Cijena radova ide u nebo, a već je u nebu. Apelirati danas na odgovornost pojedinih investitora i građevinara je suludo. moramo imati jake kontrolne mehanizme.Drago mi je da je u Saboru doneseno nešto što će ojačati poziciju naših komunalnih redara odnosno Grada. Bit ću i u sljedećem mandatu jedan od najglasnijih koji će prozivati nepravilnosti.
Vlahušić – razina antipoduzetničke klime koju širi Srđ je Grad, a podržava Franković je nevjerojatna. Je li se netko zapitao je li ova zabrana gradnje univerzalno pravo Grada ili dogovor. Koliko je stan u Zagrebu jeftiniji jer nema ovakve zabrane? Nisam siguran. Podsjetit ću vas na hotel Kompas. imali su dozvolu do 15.6., pa do 15.7. nisu ga uspjeli završiti i onda sam sjeo sa svim ljudima tamo i većina je rekla da se radi i završili su hotel do 15. 8. S Lukšićima smo tad ratovali oko žičare. Treba li završiti Argentinu? Treba da bude primjer kako će izgledati suvremeni hotel. Privatni vlasnici su obnovili više zgrada u povijesnoj jezgri nego mi. mi još nismo završili ni protupotresnu zaštitu, a kamoli da imamo neku urednu javnu zgradu ili naše stanove. Vidjela je žaba da konja kuju i da Barcelona ima isti broj apartmana kao Dubrovnik pa njima ukidanje tih apartmana ne znače ništa na broj stanovnika. Je li Dubrovnik idealan da ne treba ništa graditi više? Pronađimo neku mjeru. Nisam za strojeve i buku,ali nisam da ljudi ne mogu raditi jer smetaju susjedu. U privatnom smještaju u Dubrovniku se od 4. do 10. mjeseca ostvarilo više noćenja nego u hotelima. Nije više to samo 3. mjeseca. Danas je sezona 6 do 8 mjeseci, ako na to proširimo i zabranu,što onda radimo. Razumijem da srđevcima ne trebaju turisti i građevinari,i da im ne treba ništa osim onoga što imaju. Ne razumijem zašto HDZ i Franković trče za njima. Ivo Rudenjak i ja smo išli po gradu i izdavali smo dnevne dozvole za višak stolova, odobravali smo po dva,tri stola više i naplaćivali. Svima je bilo dobro. Dnevno smo davali dozvole za kršenje komunalnog reda. Lako je biti kardinal kad ti je ćaća papa. Lako je biti građanin Dubrovnka kad su ti roditelji osigurali stan. Rata kredita za stan od 70 kvadrata u Dubrovniku na 30 godina je 1300 eura. Tko to ima? Srđevci imaju jer su oni mala skupina dubrovačke aristokracije. Drugi to nemaju. Nemojte dopustiti da se zaustavi razvoj i da ljudi koji nemaju moraju ići izvan grada.
Franković – Vlahušić je više stvari stavio u isti koš. Ne mislim da je ova Odluka antipoduzetnička, smatram da je to kompromis. Srđevci i ja u nekim stvarima imamo slične ideje u zaštiti javnog prostora. Moramo biti svjesni da je turizam naša blagodat. Koliko je blagodat, on je nama i prijetnja, ako njim ne upravljamo. Upravo zato ono što vidimo u statistici, porast broja noćenja u hotelima 5 posto u privatnom smještaju 16 posto. Veliki broj ljudi u privatnom smještaju nije zadovoljan sezonom. Razlog je 12.900 kreveta u hotelskom od ukupno 45 000 ležajeva. Od 1. siječnja se sve mijenja. Dosadašnji zakoni su dopuštali da svaki stan postane apartman. Ja sam došao u Grad kao podstanar, imao sam sreću da mi obitelj tu od Republike. Kupio sam stan 2007. udario me i švicarac, ali cijena kvadrata u Mokošici je bila 1 300 eura, danas je ta cijena frapantna. S prosječnom plaćom Dubrovčanin sebi može priuštiti 3,60 metara kvadratnih. Mi tu moramo reći stop. Sad je glavno gradilište Mokošica. Tu se grade zgrade, stanovi…To bi bilo sve super i odlično, međutim prva zgrada koja je dobila uporabnu dozvolu ima jedno upaljeno svjetlo, a svi drugi su dobili rješenje za apartmane. Sad odjednom županijski ured izdaje privremena rješenja, prije uporabne. To je problem. Mislim da će ljudi manje kupovat kad ne budu imali mogućnost iznajmljivati takve stanove. Gradnja je skupa, jer je cijena stana visoka, ali i potražnja velika. Protupotresna obnova je u tijeku, aglomeracije, obnove vrtića, škola, mi nemamo građevinsku operativu za toliki broj gradilišta. Istovremeno raste cijena gradnje. To je proces koji se događa u cijeloj Europi. Vi u meni vidite srđevca, srđevci Vlahušića. Nema u životu teže stvari nego biti podstanar. Bio sam dugo podstanari znam to.
Vlahušić – pitam vas sve gdje će mladi čovjek koji ne radi u turizmu, javnoj upravi ili građevinarstvu, raditi. Osim toga možete poći na brod ili negdje drugo. Bolnica, Sveučilište i javna uprava su došli do krajnjih granica zapošljavanja. Preostaju apartmani ili građevina, sve drugo je nestalo. Što se tiče cijena, nema razloga da bi se stan jeftinije prodavao, ako su mu cijene hrane ogromne. Renoviranje stana je skuplje nego kupovina novog stana. A zgrade koje se grade već su zakupljeni stanovi. Cijena u zgradi Atlantske je od 6 do 9 tisuća eura po kvadratu.
Kristić – moja je sugestija da Turističko vijeće staru suglasnost stavi van snage. A što se tiče odluke meni se ne sviđa zoniranje uvjeta pod kojima trebaju živjeti naši sugrađani. Jedan dio građana je zaštićen,a drugi dio nije. Ovako samo produžavamo radove, a više sam za strože sankcije za izvođače koji krše pravila. Zašto građanin Lapad mora trpjeti,a građanin Ploča ne.
Većinom glasova odluka je prihvaćena.
Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu s ostatkom vrijednosti na razdoblje od 7 godina za nabavu tri zglobna autobusa jednoglasno je prihvaćen, a Potrebica je istaknuo kako će se na zboru radnika ove tvrtke raspravljati o budućim materijalnim pravima djelatnika Libertasa te da to nije tema današnje rasprave.
Cetinić – gdje je stao projekt Neboderko?
Franko Mekišić (Libertas) – Neboderko vozi od ponedjeljka do petka do 16 sati popodne i tako će voziti i 2025. Ako se prijedlog za Montovjernu usvoji, ispitat ćemo i tu mogućnost.
Bonačić-Obradović – je li se umjesto leasinga moglo ove autobuse nabaviti iz EU fondova?
Mekišić – iskoristili smo sredstva iz fondova za nabavu 29 autobusa, sljedeći je natječaj 2026. Nama ovi busovi trebaju što prije. Oni voze na relaciji Mokošica – Grad, i za Cavtat. ne želimo da nam nedostaju autobusi na tim najfrekventnijim linijama.Na jedan smo poziv aplicirali,drugi pripremamo.
Odluka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – trg kod Pošte Lapad
Franković – proglašavamo ovaj trg ispred pošte Lapad javnom infrastrukturom.Onje oduvijek u općoj uporabi, ali zemljišno-knjižno nije bilo odrađeno.
Vlahušić – ovo je odgovor zašto je kružni tok u Lapadu mali,jer je bilo stotine privatnih vlasnika i trebalo bi nam 100 godina da to riješimo. Zakon o komunalnom gospodarstvu je naložio da se javni prostori knjiže direktno. Sad bi bilo moguće kružni tok proširiti.
Odluka je jednoglasno prihvaćena.
Imenovano je jednoglasno Stručno povjerenstvo za davanje koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Dubrovnika za polaganje cjevovoda u svrhu izgradnje podsustava odvodnje otpadnih voda naselja Komolac i Čajkovica,CS Komolac i Cs Čajkovica i vodoopskrbnog cjevovoda Komolac-Gruž, kojim predsjeda vijećnik Maro Kristić.
Slijede dvije točke vezane uz kupnju 2 posto dionica trgovačkog društva UTD RAGUSA d.d., od Seada Mujičića i Belme Mujičić oboje iz Banja Luke. Potrebica nije dozvolio raspravu o drugim temama vezanim za UTD Ragusu.
Đuro Capor rekao je da je kao vijećnik zadovoljan što Grad kupuje dionice UTD Raguse, ali mu nije jasno zašto su dionice prethodno kupovane po većoj cijeni. Potrebica je zatvorio raspravu. Obje su odluke prihvaćene jednoglasno.
Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Grada Dubrovnika namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika s liste grupe birača Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u 2025. prihvaćen je jednoglasno, kao i Prijedlog odluke o utvrđivanju nagrada za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina u Gradu Dubrovniku.
Prijedlog odluke o koeficijentu za obračun plaće privremenom ravnatelju Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik.
Đivo Brčić – na sjednici GV krajem listopada donesena je odluka za osnivanje Centra i imenovanje privremenog ravnatelja Žarka Dragojevića. Odluka se odnosi na koeficijent, riječ 3,95.
Bonačić – Obradović – prihvatit ćemo ovu odluku, ali mene zanima kako će ovaj Centar popuniti kadar s obzirom da radi i s djecom s TUR-om i obiteljima i mladima…?
Brčić – ovo što ste nabrojili je ingerencija Obiteljskog centra, a njegova ingerencija su svi programi koje je dosad vodio Odjel i dodatni programi koje će oni realizirati i s Obiteljkim centromi Biskupijskim savjetovaliđtem i Zavodom za javno zdravstvo s udrugom DEŠA. taj tim koji spominjete je pod Obiteljskim centrom. Ovaj centar je zadužen za neformalne programe za djecu,mlade i obitelj. Oni su već aktivni i rade u programima. Ovo je čista formalnost.
Odluka je jednoglasno prihvaćena.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o sufinanciranju i subvencioniranju privatnih dječjih vrtića i djelatnosti dadilja na području Grada Dubrovnika
Anita Bonačić Obradović pohvalila je ovu točku – činjenica je da nam vrtića treba. Zloupotrebljavalo se nešto, preko 133 eura se ne smije naplaćivati cijena privatnog vrtića.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre jednoglasno je prihvaćena.
Prijedlog izmjena i dopuna Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2024. godinu
Brčić – u prijedlog točke 1. točka 13. riječ je o božićnici korisnicima s minimalnim prihodima od 300 eura isplatit će se za 20 naših sugrađana, koji su u našoj evidenciji.
Točka je jednoglasno prihvaćena.
Prijedlog programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika za 2025. godinu
Marčinko se izdvojila iz glasovanja za ovu točku.
Bonačić – Obradović – znam da se ova točka odnosi na programski dio, alime zanima kako ćemo naći sredstva za infrastrukturne projekte kulturnih ustanova, pogotovo za Kazalište, koje je dotrajalo, a znaju to svi koji ga redovito posjećuju.
Julijana Antić Brautović – ustanove u kulturi imaju dosta infrastrukturnih potreba. kazalište je započelo skupnjom novih stolica, nadamo se da će se to uskoro riješiti.Sve se ustanove prijavljuju na projekte Ministarstva i EU fondova jer mi sa strane grada jako teško možemo sve to riješiti sami.
Odluka je usvojena većinom glasova uz suzdržanu vijećnicu Marčinko, a vijećnici DDS-a napustili su vijećnicu. Ipak kvorum je zadovoljen.
Jednoglasno je usvojena i točka Prijedlog programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja za 2025. uz javnu zahvalu volonterima HGSS-a za njihovu službu.
Prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2024. godinu
Marčinko – upozorila bi da povjerenici civilne zaštite u kotarevima još od covida nisu bili na terenu i edukaciji. Mislim da bi to u sljedećoj godini trebalo napraviti i da se ova stavka ne zanemaruje.
Zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Zdravko Kovačić – poradit ćemo na tome u 2025.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2025. godinu s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje i Prijedlog plana djelovanja Grada Dubrovnika u području prirodnih nepogoda za 2025. jednoglasno su prihvaćeni bez rasprave.
Prijedlog zaključka o donošenju Godišnjeg plana upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za 2025.
Bonačić Obradović – imamo 9 javnih skloništa u Dubrovniku. Dva se koriste za potrebe Grad, a 7 ih se dalo udrugama. Revizija je dala preporuku Gradu za jasnije kriterije i način korištenja skloništa. Drugo je pojašnjenje vezano uz novi Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama prema kojem JLS-ovi mogu koristiti zemljištva u vlasništvu države, ali me buni da zarada sa tih zemljišta ide 60 posto državi, 20 posto Županiji, te 20 posto Gradu. Molim pojašnjenje.
Marijeta Hladilo – sadašnji zakon regulira skloniša samojednim člankom, čekamo novi zakon pa ćemo postupiti po nalazu državne revizije.Ako zakon ne bude donesen, bit e odluka na Vijeću u roku koji nam je dala revizija a to je . lipnja 2025. Što se tiče zemljišta nama su na raspolaganju neizgrađena građevinska zemljišta, ali ne u smislu da ih možemo koristiti bez dozvole države. Prihodi su točni, ali to je u slučaju prodaje tih zemljišta.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine oznake kat.čest. 452/2 k.o. Komolac površine 85 m2; Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom s Domom zdravlja Dubrovnik i Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom sa Centrom za pružanje usluga u zajednici Maslina jednoglasno su usvojene.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Strategije za zaštitu, prevenciju i podršku žrtvama nasilja u obitelji Grada Dubrovnika 2025.-2030.
Bonačić Obradović – upozorila je da u odluci stoji psihičko,ali ne i tjelesno nasilje.Također je predložila da se kao sunositelj Odluke uvrsti i Vijeće za prevenciju kriminaliteta.
Brčić – ovaj strateški dokument podrazumijeva zaštitu i podršku žrtvama i svjedocima nasiljau obitelji, ali ne samo u obitelji nego općenito. Evidentan je enorman porast nasilja u obitelji, koji kreira i sve ostale oblike nasilja u društvu. Već drugu godinu provodimo projekt zajedno s udrugom DEŠA i radimo na umrežavanju svih dionika koji provođenju ove zaštite mogu doprinijeti. Kad govorimo o Vijeću za prevenciju kriminaliteta tu ćemo morati napraviti jedno osvježenje jer je došlo do promjena, ali i dalje imamo problem kako pojedine dionike tog Vijeća angažirati da više sudjeluju u radu. Neki nikad nisu ni bili na sjednicama, a mi ih ne možemo prisiliti. Ovom strategijom cilj nam je da žrtva na jednom mjestu može dobiti sve informacije o svojim pravima, o procedurama. To je zapravo ono što smo započeli prije dvije godine i sad smo to definirali u strateškom dokumentu. Nemamo iluziju da ćemo nasilje iskorijeniti,ali već smo napravilipuno i možemo još više napraviti umrežavanjem postojećih dionika, koji na tome rade.
Marčinko – pohvalila bih ovaj novi oblik institucionalizacije brige za žrtve nasilja. Lijepo je pročitat da je Grad Dubrovnik tek treći grad u Hrvatskoj koji ovo donosi. Mi već tri godine imamo porast evidentiranih djela nasilja u obitelji. Mislim da je ovo dobar korak. Nadam se da će se strategija ajktivirati u punom obliku. Osim održivosti podrške i zaštite žrtvama nasilja, imat ćemo problem sa stručnim kadrovima, tako daje odlično što će grad osigurati financiranje i prostore ovim službama.
Bonačić Obradović – želim pohvaliti ovustrategiju i DEŠU i nadam se da ćemo ovim pomoći mnogima.
Prijedlog zaključka o visini naknade športske članarine za djecu u športskim klubovima koji djeluju u okviru Dubrovačke zajednice športova
Potrebica – jasno mi je da postoji autonomija sporta i sportske zajednice i klubova, alipostoji i odgovornost Grada i vijećnika, koji su usvajali njihove proračune. Jako je važno i da ti klubovi imaju odgovornost i da budu svjesni da su financirani javnim novcem. Danas ako imate dvoje, troje djece, bavljenje sportom postaje nemoguće. U Dubrovniku ima dosta aktivnih klubovakoji su se zaigrali članarinama za djecu. Ova odluka ide u smjeru da oni koji djeci naplate 30 eura članarine, neće dobiti financiranje iz javnih sredstava. kapović me obavijestio da je donesena takva odluka. Od tajnika Boškovića očekujem da je i provodi. Neću dignuti ruku za izvješće Zajednice sportova, ako je neki klub dobio novce, a naplaćuje članarinu višu od 30 eura. Ovo je prvi korak. Mi ćemo naći rezerve da djeci kojoj roditelji ne mogu platiti članarine, da ih platimo, iako klubovi uglavnom imaju sluha i prepoznaju one koji nemaju, ali mi moramo imati sustav potpore. Ako vam djeca idu na ple, muzičku i sport, a imaju dvoje troje djece, dolazite do iznosa od 500 eura. Mnogi talentirani odustaju zbog nemogućnosti plaćanja troškova. Neki su klubovi smanjili cijenu, nakon odluke Saveza, no važno je da imamo i odluku Gradskog vijeća. Ja ispred kluba Neptum mogu reći da su svi i iako ne mogu platiti članarinu dobrodošli su u naš klub. Znam da su dva kluba, nogomet i plivanje, vratili svoje visoke cijene. Kao predsjednik Vijeća, član skupštine Sportske zajednice DNŽ i član VK Neptun neću dignuti ruku za one koji krše odluke Gradskog vijeća.
Kristić – osobno smatram da Grad u nekom razdoblju može doći do toga da svako dijete može trenirati besplatno. A puno govori da nakon godinu dana neki klubovi nisu proveli odluku Zajednice sportova, što govori koliko poštuju Gradsko vijeće. Nadam se da je ovo zadnja naša intervencija na ovu temu.
Brčić – Gradsko vijeće je donijelo preporuke lani i Zajednica sportova,koja je udruga i ne može propisati drugim udrugama pravila. S obzirom na provedbu preporuka, donijeli smo ovu odluku kako bi te preporuke ojačali.
Muratti – rekli ste nećemo se petljat. Ovo nije petljanje, nego briga za djecu i na to imamo pravo. Ovo je prvi korak. Možemo li regulirati i putovanja na natjecanja, zabranila bih da članovi uprave ili kluba prevoze djecu.
Brčić – Zajednica sporta financira natjecanja koji se nalaze u kalendarima nacionalnih saveza. Drugo klubovi financiraju sami. Što se tiče prijevoza, ne znam što bih Vam rekao. Neki treneri voze djecu i nakon cijelog dana natjecanja voze ih nazad, umjesto da prespavaju i odmore se. Različite su potrebe različitih klubova, mi ne možemo predvidjeti tko će gdje ići i kojim prijevoznim sredstvom. Svima govorimoda se ostave prijevoza koji sami to organiziraju jer to ugrožava sigurnost djece i njih samih. Mi financiramo samo natjecanja u nacionalnom kalendaru.
Cetinić – duša me boli što mi ne raspravljamo da je članarina 0 eura. Apeliram da se ta članarina svede na nula eura.
Bonačić Obradović – imam rješenje da članarina bude 0 eura. Sport je nadogradnja i nadstandard, a jako je bitan našoj djeci. Predsjednik HOO-a Mateša je iznio prijedlog da svako dijete dobije vaučer za sport i da taj vaučer financira država. Postoji Europski socijalni fond kojim se može financirati takav vaučer. Molim gradonačelnika da se u Saboru založi za ovakvo financiranje sporta. A što se tiče prijevoza, mogli bi imati jedan zajednički vozni fond kombija, vozila, autobusa, koje će klubovi dijeliti.
Jasmin Deraković – osvrnuo bih se na ovaj dio putovanja. postoji li šansa da se i Libertas uključi u tu priču?
Vlahušić – najskuplji prijevoz je Libertas. Omjer je 2:1. Najskuplji privatnik je jeftiniji od Libertasa. Za kolektivne sportove, ako djeca idu na trening redovito da ne plaćaju članarinu. Uprave klubova uglavnom su roditelji, koji vode klubove dok su njihova djeca u klubu, kasnije gube volju.
Marković – svjesni smo da ima djece čiji roditelji ne mogu platiti članarinu. Nisam za to da se ide na slobodne aktivnosti besplatno, jer djeca to neće znati cijeniti. Akoveslački klub može osigurati besplatno treniranje, onda mogu i drugi klubovi. Ali nije ni to rješenje. Veliki sportaši uglavnom su bili sirotinja nad sirotinjom. Mislim da ovu odluku možemo nadograditi da talentiranima možemo omogućiti treniranje.
Potrebica – slažem se s dijelom Vašeg izlaganja. Rekli ste da ljudi ne cijene besplatne stvari, a ja mislim da su besplatne stvari najcjenjenije. Moja djeca besplatno idu veselo na vjeronauk, a ples plaćamo 40 eura.
Odluka je jednoglasno prihvaćena.
Prijedlog zaključka o usvajanju teksta Dodatka ugovoru o suradnji u okviru projekta Dubrovačka kartica (Dubrovnik Card) između Grada Dubrovnika i Javne ustanove u kulturi Muzeji i galerije Konavala jednoglasno je prihvaćena.
Prijedlog zaključka o usvajanju teksta Dodatka ugovoru o suradnji u okviru projekta Dubrovačka kartica (Dubrovnik Card) između Grada Dubrovnika i Franjevačkog samostana Male braće jednoglasno je prihvaćena.
Prijedlog rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora Zaklade Blaga djela
Katarina Doršner, predsjednica Odbora za imenovanja kazala je kako je Odbor odluči da članovi i dalje budu Nada Medović, Suzana Kosović i Terezina Orlić. Odluka je prihvaćena uz jedan suzdržan glas.
Informacija o prijedlogu društva Valamar Riviera i Imperial Rivijera prema Gradu Dubrovniku o sklapanju sporazuma o uređenju imovinsko pravnih odnosa
Franković – sjećate se nedavnog slučaja u Gradu Korčuli, kad o prijedlogu dogovora u jednom sudskom sporu nije izvješteno gradsko vijeće, pa je nastala strka. Kad sam dobio službeni dopis, moje osobno promišljanje je da nastavimo sa sudskim sporovima. Bilo mi je zanimljivo kad bacite mamac u medije, koja će se prva riba ulovit. Prva je riba bila sadašnja saborska zastupnica, a bivša odvjetnica koja je zastupala Grad i izgubila. I kaže Franković predlaže kapitulaciju. Ja predlažem samo informaciju, a prema Zakonu o komunalnoj infrastrukturi mi smo dobili višestruko više nego što je navedena pokušala napraviti, a mogla je napraviti isto jer je Zakon bio isti tada. kad čitate taj predmet i uđete u presudu vidite toliko pogrešaka da postavljate pitanje čije je ona interese zastupala. Mi smo izgubili zbog tih pogrešnih teza. U drugom stupnju krenuli smo s drugim odvjetničkim uredom i siguran sam da ćemo ostvariti uspjeh u maksimalno mogućim elementima,ali istovremeno ne bi bilo uredu da vas ne izvijestim o prijedlogu nagodbe koji je predložio Valamar. Moja je dužnost vas izvijestiti o prijedlogu. Moj osobni stav je da nastavimo dalje s postupkom. Mi nismo neprijatelji, ali moramo štititi interese Grada.
Capor – Vi niste ribar da bacate ješke u javni prostor, trebate nas izvijestiti o ovom važnom pitanju. Nije uredu prozivati s ove govornice ljude koji nisu tu,a to često radite i nije Vam na čast. Ono što me zanima je mišljenje Petra Miladina, koje je ovdje priloženo, a kao neovisnog pravnog stručnjaka angažiranog i od Valamara i od Grada. Zanima me je li cijeli neizgrađeni prostor babinog kuka, kako je to predviđeno u ugovoru iz 1972. zatražen kako bi se vratio Gradu, a ne samo šetnice i javna infrastruktura?
Franković – mi nismo angažirali gospodina Miladina, nego Valamar. Mi tražimo vraćanje zemljišta, koje nije privedeno svrsi. Ne znam je li u materijalima žalba, u njoj piše o kojim je sve zemljištima riječ. Kad smo vidjeli što je sud rekao u žalbi, uknjižili smo sve ono što je moguće uknjižiti kao javnu infrastrukturu i obranili to pred svim instancama suda. U drugom sporu štitimo interese grada gdje smo pobrojali sve ostale čestice. Ja nisam ribar, ali sam političar i ljudima, koji o meni šire dezinformacije, kao što je gospođa Knežević, imam pravo odgovoriti. Ona je mene već tužila za nešto što nisam rekao. Prozvala je sud u Dubrovniku za korupciju, kad je izgubila. Pa je sud u Slavonskom Brodu ponovno sudio i donio odluku u moju korist, a ona nije platila odvjetničke troškove, pa je moj odvjetnik ovršio.
Vlahušić – 5. lipnja 2009. prva odluka mene kao gradonačelnika je bila da Viktoriju Knežević ovlastim da zastupa Grad u postupku protiv Babinog kuka. Grad nije mogao dosad tražiti ostalo zemljište prema ugovoru iz 1972. jer postoji druga odluka jer je Babin kuk u procesu privatizacije kupio sve zemljište. Vlasnik se uvijek ponaša u vlastitom interesu. Prostornim planom smo glavicu Babinog kuka, koja je bila u vlasništvu hotelske kuće stavili Turističku školu i atletski stadion. Njima to nije bilo potrebno. Zemljište se vraćalo privatnom vlasništvu, a ljudi u Vladi su nam rekli da imamo priliku to privesti svrsi i vlasnika onda obešteti država. Ponudili smo im to kao model, ali oni ne prihvaćaju, sve se vraća privatnom vlasniku. Nisu mogli s tim ništa napraviti, a nisu bili spremni predati to gradu. Sjetimo se direktora koji je žicom ogradio President. Najveći hotelski kompleks u Gradu nije uredio nijednu plažu. Sjetimo se Mandrača koji je bio odlagalište smeća. Odnijeli smo 100 kamiona smeća otamo. Nikada nisu osvijetlili od Malog Straduna do Copacabane, nisu htjeli. To su mali detalji. I sad dolazimo do situacije da grade Pical u Poreču za 35 milijuna eura, gdje ostvaruju manje novca po krevetu nego u Dubrovniku. Da imamo partnerski odnos bilo bi normalno da se dogovorimo. Moj je prijedlog da se nastave sudski sporovi jer grad nigdje nema veće i vrjednije zemljište od ovoga. Sjećate li se ijednog koncerta na Babinom kuku, sjećate li se Exodusa? S Babinog kuka istjerani su Dubrovčani i njihovi gosti jer oni tamo nemaju nikakvog sadržaja, pogotovo javnog.
Muratti – voljela bih da ovdje ustrajemo kao što smo ustrajali da ne izgubimo Mali Stradun. Jest da danas ne služi bogzna čemu, ali je i dalje javan. Imam ja doma sačuvan ugovor s HTC-om Babin kuk, koji je imao obvezu izgraditi određeni broj ležajeva, a nisu i za to nemaju pravo na zemljište.
Marković – Vi ste Vlahušiću spomenuli lokaciju za Turističku školu u kojoj ja radim 28 godina i svjesni smo koliko je ona važna za Dubrovnik. Radovali smo se preseljenju na Babin kuk, jer je sadašnja lokacija neprimjerena. Postoji li nada da tamo nekad bude izgrađena škola?
Vlahušić – radili smo tada s upravom Turističke škole i to se nalazi u GUP-u Grada, samo što je to sad 20 000 kvadrata vraćenih privatnom vlasniku i to treba platiti, a mogli smo ga dobiti besplatno da je Valamar pristao tada.
Marković – može li Grad naći načina vratiti ovo zemljište izgraditi školu?
Franković – škola nije sad tema, ali mogu reći da prvo očekujem da završe Vilu Čingriju i pitanje postavljam ravnatelju Perušini. Što je s vrtom vile Čingrije. Mi imamo ugovor na pet godina, a ako se to ne privede svrsi, mi ćemo nekretninu povući nase. Hajdemo završiti prvo jedno, pa ćemo raditi dalje. Ja smatram da bi medicinska škola trebala biti u bolnici, a njihova zgrada bi trebala biti vlasništvo Grada. Đački dom u Gružu, Termoterapija to su sve prostori u vlasništvu Grada, a u njima djeluju županijske ustanove. Grad želi biti partner, ali ne možemo sanjat o novoj školi, a nismo ni vrt Čingrije riješili. Postoji način da riješimo međusobne odnose.
Marković – škola se obnovila, Garište se obnovilo i Vila Čingrija ide kraju. ja molim što mi možemo učiniti da se škola premjesti na bolje mjesto i da Grad ima kvalitetniji prostor za nastavu.
Vlahušić – ljudi prolaze, ideje traju. A da imamo župana iz Dubrovnika, bez obzira na stranku, mi ćemo sa Županijom uvijek ratovat. Oni nisu htjeli preseliti Medicinsku školu u već uređene učionice u bolnici, pa smo mi tamo prisilno otvorili dječji vrtić. Nisu se htjeli preseliti da dobiju bolji prostor. Zato nam treba župan iz Dubrovnika konačno.
Franković – kao dugogodišnji suradnik župana Dobroslavića moram reći da smo odlično surađivali i da je puno napravio, a ono što sam uvjeren je da će novi župan biti iz Dubrovnika.
Kristić – građani su gotovo zaboravili na Babin kuk kao javni prostor. Ostala je samo jedna lijepa memorija na ljude, događaje i vrijeme koje su građani tamo provodili. Mi smo već 2017. ovdje vodili žustre rasprave po pitanju Malog Straduna, koji je Valamar htio prisvojiti. A onda smo i 2021. donijeli UPU, PPU i GUP gdje smo na tom prostoru omogućili izgradnju kongresnog centra i više tisuća novih postelja. Već sam tada izrazio skepsu jer je Babin kuk jedno slijepo crijevo grada gdje treba ograničiti sadržaje. Mislio sam da je bolja lokacija kongresnog centra u Kuparima jer to je centar kapaciteta od 4 000 ljudi. To je bila jedna lobistička bitka koju je Valamar izborio, a mi smo ovdje to potvrdili i tom odlukom smo povećali vrijednost njihovog kapitala. Mi moramo znat da iza Valamara stoje fondovi koji spekuliraju kapitalom, a ne u interesu Grada Dubrovnika. Mislim da ne trebamo praviti kompromise, nek sudovi odrade postupke do kraja, a onda ćemo biti pametniji.
Potrebica – zanimljivo je bilo posljednjih dana kako se raspravljalo u javnosti da će Grad pogodovati Valamaru. Nakon rasprave mi je postalo jasno da niste gradonačelniče nikako mogli napraviti da svi budu zadovoljni. Što se tiče Valamara, moja prva asocijacija je kuponska, lopovska privatizacija. Drago mi je Grad ustraje na povratu svoje imovine, koju su naši građani stvorili.i moja je mama tamo skoro dočekala penziju dok je nisu u privatizacijskom vihoru privatizirali u jedan od vanjskih objekata. Druga uspomena mi je žica nekog menadžera. Pohvalio sam upravu Valamara, u kojoj je čovjek iz Grada, koja je danas prijateljska građanima. I što se tiče plaže i drugih sadržaja. Čestitam na tome predsjedniku Uprave. Ali Tomo je danas tu, a sutra možda nije. Možda dođe Hans, koji će nas pritiskat da se ne osjećamo ugodno. trebamo pronaći zajednički jezik u poslovanju, ali ne i u imovini. Valamar je naš partner, ali to ne isključuje izgradnju kongresnog centra. Investitorima u hotele trebamo biti partneri. Ali kvadrat zemlje na koju Grad ima pravo ne može bit predmet dogovora. Mi možemo biti sve, samo ne lopovi. U svih 8 godina smo samo stjecali imovinu za Grad. Dubravka je danas naša, Babin kuk nije naš u dijelu nekretnina, ali put, parking, maslina su naši i zato se isplati borit, a oni mogu to bilo kad prodat drugom fondu. Mi bez obzira na prijateljske odnose s Valamarom moramo branit svoje vlasništvo. Za ples je potrebno dvoje, a prvo se poljubimo na sudu.
Franković – mi imamo dobre odnose s Tomislavom Dumančićem. Želimo biti partneri turističkim kompanijama u smislu investicija. Želim sad skrenuti s teme i pohvaliti Ivana i Viktora jer je Index upravo objavio da Air France počinje letjeti za Dubrovnik početkom ožujka 2025.
Vlahušić – bije me glas da sastanak počinje sa zaključcima, inače se raspada. Moj prijedlog je da današnji zaključak bude da Valamaru dozvoljavamo izgradnju dva hotela i kongresnog centra i garaža za duplo veći broj parkinga, gdje mogu parkirati i građani, a mi njima dajemo ulaze u hotele. Nek naprave i sportsku dvoranu. Takav sporazum bi bio prihvatljiv.
Kristić – moram čestitati Vlahušiću jer je on uspio u 5 minuta sastavit nagodbu, koju su ostali sastavljali godinu dana.
Vlahušić – ovo je ponuda od prije 15 godina, kad sam im nudio sve, a nisu pristali. Kažem vam da Potrebica i Maslać odluče koji je bolji, ja ću glasati za svakoga.
Sjednica je završila, iz rasprave je jasno kako vijećnici nisu prihvatili prijedlog nagodbe i da će Grad nastaviti voditi sudski proces za povrat zemljišta na Babinom kuku.
