IZ MINUTE U MINUTU: 13. sjednica Vijeća – raskinut ugovor s karićarima, slijedi raspisivanje novog natječaja

13. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika donosi nam na početku rebalans proračuna, koji je slijedom porasta prihoda od sezone značajno uvećan. Bit će riječi o izmjenama UPU-a Gruški akvatorij, davanju gradskih stanova u najam, ali i prijedlogu raspisivanja natječaja za Arenu Lapad. Među 37. točaka naći će se teme kao što je promet oko Grada, dozvoljena razina buke, izmjene plaće gradonačelnika i zamjenika. U svakom slučaju dosta važnih tema za sve nas. Dnevni red je dopunjen s 5. točaka dnevnog reda, a vijećnička pitanja su skinuta s dnevnog reda sjednice. Tako sad ukupno sjednica ima 41. točku. Pratite sjednicu s nama iz minute u minutu.

9:10 – Na sjednici je prisutno 19. od ukupno 21. vijećnika. Prihvaćen je zapisnik s prošle sjednice jednoglasno. Predsjednik Vijeća izložio je prijedlog dodatnih točaka, a to je Suglasnost za sporazum Grada i tvrtke Laguna Trade, zatim imenovanja dvaju povjerenstva za projekte udruga za urbanizam te zaštite okoliša i prirode te točke o raskidu koncesija s karićarima Palma plus Dubravka Ivelje i T bon steak Boža Puljića.

Željko Raguž (DUSTRA) predložio je da se ukinu vijećnička pitanja, a vijećnik Đuro Capor, kazao je kako to nije u skladu s demokratskom praksom te je predložio da se o dodatnoj točki Uređenju međusobnih odnosa Grada i Laguna Trade raspravlja prije točke izmjena UPU Gruški akvatorij, jer u suprotnom to nema smisla.

Većinom glasova skinuta su vijećnička pitanja s dnevnog reda.

O međusobnim odnosima Grada i Laguna Tradea ipak će biti 38. točka dnevnog reda. Ukupno je sada na dnevnom redu 41. točka, bit će to duga sjednica. Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.

9:22 Prijedlog izvršenja proračuna za 2021. godinu prva je točka dnevnog reda. Ivan Maslać, predsjednik Odbora za proračun i financije izložio je prve četiri toččke. Kazao je kako je pet članova Odbora bilo za, a dva su bila protiv ove četiri točke, dvije vezane za prve dvije vezane uz proračun 2021., te druge dvije vezane uz rebalans 2022.

Pročelnik Ante Vojvodić, kazao je kako su prihodi 2021. iznosili 490 224 000 kn te da je prihod od poslovanja bio 397 milijuna što je povećanje 20 posto prihoda u 2020. Primitci Grada su 390 milijuna gradski prihodi, a proračunski korisnici su ostvarili 85 milijuna kuna (kulturne i ostale ustanove).

-Grad Dubrovnik ostvario je manjak prihoda i rashoda od 16 i pol milijuna kuna manjka u 2021. riječ je o samo prihodima Grada, a u 2020. imali smo višak od 19 milijuna kuna te smo završili godinu s viškom 3 milijuna kuna, rekao je pročelnik.

Đuro Capor (SJG) je pitao kako se uz taj višak nije našlo sredstava kako bi se osnovnoškolcima pokrile mape i tehnički pribor? Gradonačelnik je odgovorio kako je rasprava trenutno o godini iza nas.

Andro Vlahušić kazao je kako je lijepo grafički napravljen prikaz proračuna, te da je i rebalans trebao biti tako napravljen. Kazao je kako nefinacijska imovina i administrativne pristojbe iznosi više od 100 milijuna kuna i da bi trebalo to izdvojiti, a riječ je o prihodu od zidina i žičare…- Bilo bi dobro da znamo koliko tko donosi, jer baš Vijeće ima svojim odlukama utjecaj na te prihode. Pohvalio je vraćanje plaća u Gradu na predkovid iznose. Pitao je o dugovima prema Gradu i kakve su kreditne obveze Grada. -Pitam Vas hoćemo li 38 milijuna kuna koji trebamo isplatiti do kraja godine, hoće li Vlada to isplatiti ili neće? –

Vojvodić je odgovorio kako su beskamatni zajmovi bilo ih je 6, i da se čeka odgovor Države, jer je država garantirala te zajmove. -Zajam za poreze i prireze je vraćen u potpunosti, kao i zajam za povrat poreza. Imamo zajam 38 milijuna i drugi 31 milijun kuna, oni se u proračun mogu vratiti u sljedeće tri godine beskamatno, bez određene visine anuiteta.

Vlahušić je kazao kako plaće moraju rasti najmanje 0,5 a da su dugovi veliki koji nas očekuju u 2023. I da te iznose bilo koji čarobnjak ne može pokriti.

9:37: Ivan Tropan (SDP) kazao je kako se ovako proračuni ne mogu planirati jer su nerealni. Kazao je kako se pola proračuna 2021. potrošilo na plaće, a sad se vraćaju na prethodni iznos i to je ukupno 230 milijuna kuna, a rastu energenti. Kazao je kako nema sredstava za razvoj grada, a o višku iz 2020. kazao je kako je on vezan uz beskamatni zajam od države koji je došao krajem te iste godine. – Što to znači država će oprostiti?, kazao je Tropan.

Gradonačelnik je rekao kako je unatoč teškom financijskom situaciji nitko nije bio zakinut, a projekti su nastavljeni. -Kad govorite o gospodarenju novcem koji Vam je država pomogla, Vi ste zadnji koji bi o tome trebali govoriti. Samo na području Županije Država je dala 700 milijuna kuna, kako smo mi gospodarili novcem, to svi vide, mi smo davali plaće, a kako ste Vi gospodarili tim novcem, to Vi sami znate, odgovorio je Franković Tropanu.

Maslać (HDZ) kazao je kako je planiranje proračuna neizvjesno jer je situacija bila takva. Kazao je kako je Grad smanjio plaće, pomagao svim poduzetnicima, ali i OB Dubrovnik. -Naravno da će plaće u te dvije godine biti manje, a investicije isto. Najavljujem da će i dalje plaće morati platiti stopu inflacije-.

Katarina Doršner (HDZ) – jasno mi je da oporba želi sve drugačije prikazati, ali treba reći zbog građana koji nas slušaju istinu. Ovo je bila od Domovinskog rata najveća kriza, a mi smo u tom vremenu kupili 9 tisuća kvadrata TUP-a u Gružu, valjda i to nešto znači.

Vlahušić – replika Tropanu. Šteta je što potpredsjednica Europske komisije i gospodin Franković nisu dio tih europskih sredstava od 45 milijardi kuna namijeniti direktno oporavku Dubrovnika.

Tropan (SDP) – zamolio bih gradonačelnika da se suzdrži od komentara o stvarima o kojima nema pojma. Kad govorite o proračunu govorite o kreditu, Lapadskoj obali i školi. Gospođo Doršner TUP nije ušao u proračun, to nema veze s Gradom. Kreditni rejting, o čemu govorimo, zadužujemo se s kamatom od 3 posto, a Grčka se zadužuje s 3,5 posto.

Maslać (HDZ) – UTD Ragusa je gradska tvrtka i bez dozvole grada ne bi bilo ni kupnje TUP-a.

Tropan (SDP) – kad smo imali manji rejting, zaduživali smo se uz manju kamatu, a sad imamo veću kamatu i odbjeglog ministra financija.

Gradonačelnik je Tropanu odgovorio kako on ne razumije međunarodne financijske tokove i da je veći kreditni rejting građanima omogućuje manje kamatne stope i kako je prije dvije godine i danas financijske vrijednost novca veća i da ta činjenica utječe na rast kamate. – Ključ odgovora na Vaše pitanje je vrijednost novca prije dvije godine i danas. Tu se krije odgovor zašto je neminovna inflacija- kazao je gradonačelnik.

Maslać – Ja sam rekao da je grad mogao povući novce iz svojih tvrtki i pokrpati proračun, ali to nije učinio – odgovorio je Maslać te dodao kako bolji rejting znači manje kamate za gospodarstvo.

Većinom glasova usvojene su prve dvije točke dnevnog reda Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada Dubrovnika za 2021. i Prijedlog odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2021. godinu.

Rebalans proračuna

9:57 Vojvodić -Ovo nam je drugi rebalans proračuna 2022. usudio bih se reći da smo bili dosta realni, s obzirom na neizvjesnu situaciju. možemo biti zadovoljni jer imamo prihod i rashod veći za 37 milijuna kuna, još nismo na razini prije kovida, ali trendovi su dobri. Imamo 34 milijuna kuna povećanja, najviši iznos prihod od poreza 20-ak milijuna kuna, promet nekretnina u laganom porastu, kao i potrošnja. gospodarstvo se pomalo budi. Imamo više zaposlenih i sve više prijavljenih na duži period imovina 15 milijuna kuna, to su prihodi od DU passa, zidina, žičare, koncesija i zakupa i najma. U tomu možemo biti zadovoljni. Rashodi rastu za 36 milijuna kuna, najviše 28 milijuna plaće i materijalna prava, smanjujemo rashode za zajmove, zbog smanjenja kamata, što će ove godine značiti 1,4 milijuna kuna manje.

Gradonačelnik je razložio povećanje rashoda. – Upravni odjel za izgradnju – nosi azil za životinje, izvedbeni projekt je 280 0000 kn; cesta za Kineski zid 200 000 kn idejni projekt, škola Getaldić 500 000 kn, igralište Gimnazija 300 000 kn. Nova dvorana dokumentacija, javna rasvjeta na Lokrumu uz sufinanciranje i vrlo bitan projekt Centar za pružanje usluga u zajednici, projekt i geodezija.

Odvojit ćemo i sredstva za kupnju dionica hotela Gruž i UTD Raguse. Upravni odjel za kulturu, povećavamo rashod za Dubrovnik pass, za administraciju i upravljanje, vraćanje osnovice plaće i novi kolektivni ugovor s ustanovama u kulturi. Ide sanacija krova Teatra, a povećavamo sredstva za programsku djelatnost za 1,5 milijuna kuna.

Urbanizam 580 000 kuna za pripremu programa za natječaja za spomenike poginuloj djeci i braniteljima. Pokrećemo suradnju s Arhitektonskim fakultetom, koji će ispitivati mogućnosti prostornog razvoja grada.

Komunalni poslovi: ceste, groblja i Libertas.

Imovina: izvlaštenje Tamarić isplata 4,5 milijuna kuna.

EU projekti i međunarodna suradnja umanjen dio sredstava, dok su povećani prihodi na nekim drugim projektima. Obrazovanje ima najznačajnije promjene, predškolski se dio odnosi na 4,8 milijuna kuna, koje čini razlika osnovice za plaću, najamnina i uređenje novih prostora. Bivši Biskupski dvor postat će vrtić za 100 djece. Planiramo uređenje vrtića Pile i uređenje vrtića prostorima tvrtke Vita u Mokošici. Povećane su plaće za asistente za djecu u predškolskom i školskom odgoju. Tim ljudima, koji rade težak posao, satnica im je 25 kuna, njima mi to dižemo na 35 kuna, jer to je njima problem. To je zahtijevan posao, a plaća je mala. Rashodi za namirnice i energente su također bitna stavka povećanja rashoda.

Ove godine prilikom upisa 53 djece nije dozvoljen upis, vraćeni su u vrtić na godinu dana i zato moramo proširiti vrtiće. Temeljem svega toga, razgovarali smo s privatnim vrtićima i njima ćemo povećati dotaciju jer su došli na rub održivosti. U osnovnom školstvu povećavamo plaće u produženom boravku, ali više od 100 posto je porast energenata. 1,4 milijuna kuna više ćemo platiti samo za porast struje u vrtićima i školama.

Šport povećavamo za javne potrebe 2,9 milijuna, športske manifestacije 1 milijun kuna, geotermalno grijanje bazena 1,6 milijun kuna i bitno je istaknuti da su Športski objekti preuzeli i upravljanje športskim dvoranama i zato i tu treba povećati rashod.

Povećavamo naknadu za novorođeno dijete, subvencije stanovanja, a povećavamo rashod i za subvencije za kupnju grobnica na Dupcu i projekt spomen sobe za idejni projekt, kazao je Franković.

10:23 – Marko Potrebica (HDZ) kazao je kako je kriminal što HEP radi s cijenama struje s obzirom da sami proizvodimo više od 70 posto struje, apelirao je na gradonačelnika da Vlada intervenira jer cijene struje idu u nebo. Kazao je kako te cijene itekako utječu na gospodarstvo.

Gradonačelnik je kazao kako se povećanja struje teško mogu pravdati, a iako je tržište slobodno uglavnom se HEP javlja na natječaje. Kazao je kako uskoro neće biti pitanje cijene, nego ima li energenata. O tome ovisi gospodarstvo. Putovanja bi mogla postati luksuz, a što ćemo mi onda? Zapitao se gradonačelnik i reako kako ne znamo što nas čeka u budućnosti i da je teško realno planirati proračun. – Mi smo ga planirali minimalno optimistično. Veza dolaska gostiju zrakoplovima i kupnja karata za zidine su u razlici od 1 posto. Vrijednost 100 kuna prije dvije godine i danas je velika, zato moramo povećavati plaće.

Jasmin Duraković (DDS) – smatram da je negativno što se smanjuje stavka za zaštitu okoliša i prirode i da baš to sad ne bismo smjeli umanjivati. Rastužilo me da Grad smanjuje iznose za subvencioniranje udžbenika za srednje škole, tehničke kutije i likovne mape. Pozitivne stvari su povećanje izdvajanje za odvajanje otpada i povećanje naknade za asistente. Osvrnuo bih se i na struju, jer me veseli bespovratna potpora za gotermalno grijanje bazena. Veseli me da je više od 50 posto proračuna namijenjeno davanjima građanima. Predlažem da trebamo početi što više ulagati u energetsku neovisnost i smanjenje potrošnje vode.

Gradonačelnik je rekao da se smanjuje 100 000 kuna za dozvolu izgradnje Palata – Bunica i da će to preuzeti Vodovod. Bitno je reći kod porasta cijene energenata, sjetite se javne rasvjete i rasprave ovdje prije par mjeseci. Taj nas trošak neće opterećivati. Zato sva sredstva za energetske uštede prijavljujemo.

Tropan – slažem se da nije normalno da mi plaćamo ovoliku struju dok HEP broji zaradu. Slažem se s Vama da se rashodi ne mogu planirati, ali prihodi mogu. meni nije realno da smo dosad zaradili od nefinancijskih prihoda 44 milijuna kuna, a u drugih 6. mjeseci planiramo 170 milijuna kuna. Nije mi to realno. Tropan je pitao kakvo je stanje s vatrogastvom i zašto je smanjen iznos u proračunu za Lapadsku obalu?

Gradonačelnik je odgovorio kako je prije 4 godine potpisan novi kolektivni ugovor s vatrogascima, koji su jedna od tri najplaćenije JVP u RH. – Osigurali smo im nova vozila, vatrogasni brod, opremu, podupiremo rad DVD-ova i naši su vatrogasci spremni za požarnu sezonu za koje se nadamo da do njih neće doći. Dogodio se veliki porast šumskih požara, ali brza intervencija je sve to zaustavila. Što se tiče Lapadske obale sve ide po planu, sad je u tijeku izrada obalnog zida na kopnu, koji će se polagati u more, između postavljenih pilona.

Ivan Cetinić (NL) – složio bih se s apelom na HEP, a drugo bih bio kritičan zbog Dubrovnik passa. 20 posto se kupuje Pass, a 80 posto karte za zidine, a cijena se izjednačila. Na licu sam mjesta i mogu reć da se nije ni blizu postiglo ni blizu onoga što biste htjeli. Treba više uložit u marketing. Imam brojne upite roditelja 32 slučaja oba zaposlena roditelja, a djeca nisu upala u vrtić. Što će s njima bit.

Gradonačelnik mu je odgovorio kako je Pass profunkcionirao 25.6. 2022. i da je rezultat za sad dobar i da treba vremena da zaživi. – Što se tiče vrtića 80 bodova ostvaruje dijete kojima su oba roditelja upisana. Na području Grada takvi su upisani, 16 ih nema, ali naša je obveza da i njih smjestimo. U DV Mokošica 43 djeteta neupisana su sa 80 bodova. 53 djece nam je dobilo odgodu upisa u školu i tu se dogodio problem. Nikad se to nije dosad dogodilo. Uređujemo u Mokošici Vitu i gledamo uzimanje prostora u zakup za 3 milijuna kuna i nadamo se do Božića i to riješiti, a nadamo se da će u rujnu biti uređen Biskupski dom u Gospinom polju, ali tu će moći biti upisano oko 100 djece. Dogodilo se ovo što se dogodilo, neočekivano. Ne može se djecu smjestiti u skladište, treba nam vremena.

Andro Vlahušić – izložio je detaljno brojke prodaje DUpassa i karata za zidine, izračunao je kako i Društvo od Passa dobiva više novca, zbog DPDS-a od Passa, nego od uobičajenih karata, a koje se više prodaju, nego Dubrovnik pass, koji i turistima nudi više. Pitanje je zašto uopće prodajemo karte za zidine? Upropaštavamo sami sebe.

Tropan je također predložio veće ulaganje u marketing i informiranje turista o Dubrovnik passu i pitao je kad će se on implementirati u Libertasove autobuse. Isto je pitao i Cetinić.

Gradonačelnik je odgovorio kako će se na proljeće u autobusima moći plaćati Dubrovnik passom. Dodao je kako je bit ove kartice svima donijeti dobrobit, jer puno je gladnih usta. Očekuje da će sve biti spremno do proljeća, a da će se trend kupnje okrenuti u korist Passa.

Đuro Capor je kazao kako su znatna sredstva uložena u marketing Du passa, a riječ je o tvrtki koja je promovirala Miroslava Škora. Kazao je kako su pritisci na vodstvo DPDS-a osd struje sklone gradskoj vlasti ipak služila popuštanju po pitanju Du passa. Kazao je kako mu je drago da smo shvatili kako nakon puno ulaganja Respect the City i nije donio baš puno dobrobiti Gradu, kad sad svi možete podijeliti stratu s Dubrovnikpassom.

Gradonačelnik je odgovorio kako je Dubrovnik pass dio projekta Respect the City. Sve što smo postigli prepoznaje stručna javnost, a možda Vi niste dovoljno stručni.

Potrebica: Jedan je časni gospar, nakon puno godina pošao sa svim počastima iz DPDS-a imenovana je osoba između više kandidata, to je demokratskije nego u Vas u SJG. Recite koga smo postavili u DPDS, ako se samo jedan čovjek promijenio. Za mene su Društvo Grad i obrnuto, nemojte od toga praviti problem.

Vlahušić je rekao kao digitalni marketing dnevno košta 500 kuna, a da je to manje od dvije prodane kartice dnevno i mislim da je to katastrofa. Naš prijedlog radne skupine je da se 30 posto zarade da DPDS-u i još 5 posto za baštinu. 5 do 10 posto treba izdvojiti za marketing i nove proizvode, a ostalo ostaje u proračunu.

Slavica Grkeš (DDS) – imamo 1540 lajkova na FB, a u Gradu imamo 15 tisuća gostiju. Trebali bismo targetirati goste koji su u destinaciji. Nije nam jasno razdvojeno što se dobiva ako kupiš karticu od 1. 3 ili7 dana. Svugdje treba držati QR kodove, ali bez provizije nitko neće trošit svoje vrijeme na objašnjavanje. Vidim da neka mjesta dobivaju proviziju, a druge su dobile odgovor da se novi ugovori na proviziju neće potpisivati.

Pročelnica Julijana Antić Brautović – provizije su bile zaustavljene na mjesec dana zbog prijelaza, oni su dalje upisani. QR kodovi se još rade. Tvrtkama u vlasništvu i suvlasništvu grada zasad će biti kodovi. Piše Vam na stranici što Vam je uključeno u karticu, a kad isprintate, sve Vam na papiru piše.

Potrebica – sad s pozicije nekoga tko se bavi političkim marketingom, rekao bih da treba promisliti treba li ta agencija voditi marketing, jer gospar Capor kaže daje vodila Škora, jako mi je drago da nema veze sa HDZ-om.

Petra Marčinko (SJG) – Na početku mandata ovdje smo proklamirali suradnju i dijalog i uvažavanje, a sad stoji pred nama proračun u ovoj situaciji. Mišljenja smo da ovakav način donošenja proračuna jest zakonski, ali nije legitiman. Nismo pozvani na konzultacije, koje su u više slučajeva se pokazale korisne. Rješavanje kolapsa u prometu oko gradske jezgre, pitam što se smije, a što ne smije na žutoj crti. To su metafizička pitanja, a sad fizička vozila na zebri, vozila na stanicama, posvuda blokirane garaže i parkingzi. Sad nemamo parking za građane, a te žute ccrte su postale stajališta za taksiste, kao i autobusne stanice. S obzirom da je Sabor usvojio novi zakon, čestitam Vam na tom radu u Saboru i dopunama. Zanima me kako će se regulirati broj vozila, odnosno njihovo prometovanje i zadržavanje u zoni i kad možemo očekivati primjenu pravila?

Gradonačelnik je kazao kako je otvoren za prijedloge vezane uz proračun. – Mi napravimo najbolja, a od Vas očekujemo amandmane, kojih ovog puta nije bilo. Promet je tema i uvijek će biti tema. Ova izmjena zakona nam puno pomaže. Ministarstvo kulture će davati svoje mišljenje na sve naše odluke, a zbog zahtjeva UNESCO-a. Mi smo ugradili već sve kamere, koje će pomoći u novom režimu. Građani će imati neometani pristup Gradu, a svi drugi će imati posebne uvjete za ulaz u zonu posebnog režima i to će nešto koštati. Utvrdili smo koliko taksista nam je potrebno. Neće svi moći doći taksijem, ali imamo javni prijevoz. Na nama je da poboljšamo uslugu. Cilj nam je smanjiti broj vozila oko Grada. Od 1. siječnja počet ćemo provoditi nove odluke i red. Ovaj zakon nam je omogućio da oko Grada nema liberalizacije taksi sustava. nemamo cilj diskriminacije bilo koga, prioritet će imati građani i gradski obrtnici.

Pero Vićan (DDS) – osvrnuo se na Potrebicu, koji mu je prethodno kazao kako on vodi sjednicu. – Svako pitanje ima veze s proračunom, ali mi ovdje vrludamo. Meni se nigdje ne žuri, ali ako mislite da je normalno da Vijeće traje više od 8 sati to nije normalno, jer mi ne dobivamo plaću.

Potrebica mu je odgovorio kako poslovnik dozvoljava raspravu i kako on radi prema poslovniku.

Capor (SJG)– lijepo je što ste gosparu Vićanu ukazali tko vodi sjednicu. Od srca čestitam gosparu Frankoviću inicijativu oko prometa. Vezano za pitanje subvencija Libertasu, koje su se povećale, prije dvije sjednice smo imali raspravu o Libertasu i kruz putovanjima, Vi ste mi rekli da se to ne radi. Ja sam dobio fotografije gdje autobus Libertasa prevozi putnike s broda do Grada, a autobus ima na sebi EU naljepnice. Ajmo pokušat izbjeći štete i penale na račun grada.

Gradonačelnik je kazao kako se dogodila greška u prometnom odjelu. Ukrcaj se nije dogodio, ali propust se dogodi. Ono što je nevjerojatno su oni koji su ovo javili nama i pretpostavljam i vama su nas prijavili SAFU. Prijevoznici su prijavili vlastiti Grad, jer smatraju da nisu ostvarili svoj prihod. A i njihova se djeca voze autobusima. Dobro ste primijetili povećanje subvencija Libertasu, a razlog je povećanje cijena goriva, dok nismo povećali cijene karata. Sindikat nam traži povećanje plaća, inflacija je tu. Zato kroz ovih dva milijuna kuna dodatno omogućavamo ove cijene pokaza i karata, odgovorio je Franković.

Potrebica – ispričao bih se Vama gospar Capor i građanima Dubrovnika. Ja nisam bio upoznat s ovim. Ja kao predsjednik Nadzornog odbora Libertasa nisam to znao. Tražit ću najoštrije sankcije. Ovo je sramota, a sramota je da neki zbog toga prijavljuju Libertas.

11:37 Maro Kristić (MOST) – Ovo je prvi rebalans u dvije godine koji je utemeljen na povećanju prihoda. Bez obzira na to trebat će vremena za prebroditi ovu krizu. S ovim novcima danas možemo tri puta manje realizirati nego s istim iznosom prije tri godine. Trebamo biti skromniji i racionalniji. Mislim da trebamo što više koristiti sredstva iz EU projekata. Molim gradonačelnika da mi pojasni kakva su to sredstva za naknade šteta po sudskim parnicama, oko 2 milijuna kuna. Što je to? Kotarski izbori se nose u proračunu. Hoće li oni biti ove godine? Bilo bi dobro napraviti usporedbu prije i danas u Čistoći i Libertasu, kad je riječ o cijenama goriva. Savez športova i dalje nije na svojim stranicama osigurao javni proračun, dostupan svim građanima i javnosti- kazao je Kristć tedodao kako javnosti treba prikazati prihode Du motiona, jer se on temelji na volonterima, a znatna sredstva zarađuje.

Gradonačelnik je kazao kako će se kotarski izbori održati u listopadu. Savez športova je napravio novu web stranicu i ima na njoj sve navedeno. Sad sam provjerio sve ima po mjesecima, koliko kome uplaćuju. ITUI nam je omogućio samima 22 milijuna eura baš za Grad Dubrovnik i to nam je nevjerojatan benefit našem gradu.

Vlahušić – već sam rekao da je proračun 2021. bio jasniji nego ovaj novi. Po ovome mi rastemo, malo smo nategnuti, ali dobro. Ono što je loše u ovom proračunu je smanjivanje za knjige. To nije dobra poruka. Plaće vraćene nazad, a siromašniji smo, a postoje tvrtke i ustanove u kojima su plaće iznimno male. Pitao je kako su jeftiniji privatni vrtići od javnih. Pitao je zašto nema stavke za preseljenje Orkestra i zašto sad izbacujemo rektorat? Zašto dajemo poruku da Sveučilište ne zaslužuje ljetnikovac?

Gradonačelnik je odgovorio kako će do kraja godine Rektorat urediti nove prostore i preseliti, a Orkestar će se vratiti u ljetnikovac Crijević – Pucić. Kazao je kako je dogovor između Orkestra i Sveučilišta postignut. A nova koncertna dvorana će se vrlo vjerojatno urediti u bivšoj tvornici TUP, gdje postoje svi uvjeti. Osvrnuo se i na Vlahušićev mandat u kojem se sredstva za knjige nisu davala.

Željko Raguž (DUSTRA) – kazao je kako je protiv subvencija za sve građane, bez kriterija. On smatra da subvencije ne trebaju dobivati baš svi. Protiv je jedinstvene cijene godišnje parkirne karte, kao i pokaza, kao i knjiga za učenike i subvencije vrtića.

Vlahušić – je odgovorio kako on nije htio besplatne knjige za osnovne škole. Država danas svima daje besplatne knjige. Idemo naprijed. Što se tiče Sveučilišta i Orkestra, možemo li ostaviti orkestar unutra ukoliko Konzervatori ne daju suglasnost za pregrađivanje ljetnikovca. Moj Željko sa mnom si bio, ali nisi ništa naučio. Sveo čemu si govorio košta 20 milijuna kuna, to je pola onoga što na PDV prospu zidine u more. Pa nismo valjda takve budale.

Krešimir Marković (HRAST) – kad bi mi eure i kune prikupljali kariolama, gdje bi bili. Uvijek zagovaram prioritete u svakoj situaciji. Drago mi je što Grad ima sluha za bitno, socijalu, obrazovanje, umirovljenike i sport. Slažem se sa cenzusima i mislim da treba pomoći onima koji pomoć trebaju. Koristim priliku za dva pitanja i zahvaljujem za zebru na Nuncijati. Pitanje je je li Grad planirao sredstva za osvjetljenje magistrale? Drugo pitanje je vezano uz sastanak za uređenje rugla grada Boškovićeve poljane i skalina od jezuita?

Gradonačelnik je odgovorio kako je pješački prijelaz dugo čekao smjernice za pješački prijelaz na Nuncijati. – Stav Hrvatskih cesta se mijenjao, ovo je privremeno rješenje, ali je dobro i kvalitetno. Semafor se pali na pritisak, nema gužvi. Medijski sam vidio zašto sad, kao sezona, ali nije bilo gužve, dobili smo dozvolu i htjeli to napraviti odmah, prije početka školske godine. Osvjetljenje magistrale, već smo postavili dio lampi. Što se tiče Boškovićeve poljane raspravljali smo u širokom krugu ljudi. Održao sam sastanak s ministricom kulture, koja je dala potporu projektu. Sad očekujemo jasne konzervatorske smjernice, Zavod za obnovu će raditi dokumentaciju, a onda ćemo prijaviti na EU fondove i obnoviti poljanu i skale.

Katarina Doršner (HDZ) – Drago mi je bilo čuti za povećanje mjesta u vrtićima i da je Biskupija izašla u susret. U Biskupiji postoji problem kvadrature u Biskupskoj palači, pa bi i mi trebali promisliti. Drugo je novi kolektivni ugovor za Dubrovačke knjižnice što je 600 000 kuna više. Potencijalna opasnost za knjižnice je gubitak obveznog primjerka, to bi značilo gubitak ugleda i časti naše knjižnice, a izgubili bi i besplatnu obnovu fonda. Apeliram da se u TUP-u taj obvezni primjerak smjesti što prije. Narodnoj knjižnici potrebno je oko 1000m2 u budućnosti. Pitam je li moguće da se i za to nađe u TUP-u? Dubrovačke knjižnice ne traže puno, a dugi niz godina na njih se nije mislilo.

12:23 Nakon duge rasprave većinom glasova je prihvaćen rebalans gradskog proračuna.

Izmjene i dopune UPU-a Gruški akvatorij

12:26 Pročelnik Božo Benić istaknuo je kako je u cilju poboljšanja prometnih rješenja potrebno izmijeniti promet u mirovanju, kao i granice lučkog prostora, te omogućavanje napajanja brodova u luci električnom energijom. Također je objasnio i kako je potrebno proširiti operativnu obalu i udaljenje objekata planiranih za izgradnju budućeg terminala od obalne linije.

Istaknuo je kako je ovaj prijedlog već bio spreman ranije, ali je u međuvremenu je došlo do dogovora s Marinom Gruž u Ministarstvu pomorstva te se i to ubacilo u plan. Naglasio je kako se za izmjene i dopune ovog plana mora platiti i HIA studija.

Maro Kristić podnio je amandman u ime Vida Matića, vlasnika tvrtke Frendy, koja se nalazi u obuhvatu luke. – U članku 3. stavak 2. predlažem dodati novu točku redefiniranje uvjeta gradnje na području gdje se nalazi tvrtka Frendy- kazao je Kristić.

Gradonačelnik je kazao kako podržava amandman, a s namjerom da se taj objekt prenamjeni u McDonald’s, ali je istaknuo kako amandman nije potreban jer je ta inicijativa uvrštena u izmjene i dopune UPU-a već.

Ovdje govorimo o vrlo bitnoj stvari, tražit ćemo prioritetnu koncesiju za terminal za Luku Dubrovnik, koja je u većinskom vlasništvu građana. tako ćemo povećati vrijednost gradske tvrtke.

Drugi je problem jer se Lapadska obala i koncesija Marina Gruž poklapa u 700 m2. Nama je iznimno bitno razriješiti pitanja vezana uz Marinu Gruž, a za to treba uskladiti granice koncesijskog dobra. Ministarstvo želi to izmijeniti, na nama je da to uskladimo izmjenama. Ne vidim tu nigdje problem. Išli smo u ciljane izmjene, da smo ga otvorili cijelog, nastao bi kaos. Ovako očekujemo da će to biti riješeno za godinu dana.

I TUP je tu itekako značajan. Projekt revitalizacije TUP-a je jedan od 20 najboljih projekata u Europi, dokumentacija će se stoga financirati iz fondova. Vjerujem da je ovaj dokument kompletan i kako bi omogućili izgradnju terminala u Gružu.

Vlahušić: ne vjerujem da će Vlada sad, a prije nije htjela, usprkos tužbama dati prioritetnu koncesiju Luci Dubrovnik. O Pašaliću ćemo kasnije. A o TUP-u ja mislim da bi mi bilo žao da prostori u TUPu zažive kao prazni Lazareti.

Capor (SJG) – imam pitanje vezano za analize UPU-a. Zanima me je li ovaj neformalni dio dogovora s Pašalićem u Ministarstvu bio sastavni dio procjene utjecaja na okoliš?

Gradonačelnik je odgovorio kazavši da to nisu neformalni sastanci nego vrlo formalni sastanci na kojem su bili i pročelnici i odvjetnici i državni odvjetnici. Nisu Vam uredu te insinuacije. Prvi dokument izmjena ovog plana bio je spreman za Vijeće, a u međuvremenu se dogodilo da je Ministarstvo našlo rješenje za nas i za Pašalića, na osnovu toga se mijenja UPU Gruški akvatorij. To je duga procedura, a ne nikakvi neformalni dogovori.

Capor – Ovo je bio razlog zašto da o sporazumu s Pašalićem raspravljamo prije UPU-a, jer je očito da je taj sporazum utjecao na ovaj plan. mene i dalje zanima jesu li te izmjene uključene u procjenu utjecaja na okoliš. Cijela javnost u medijima ima priliku saznati zadnjih dana tko je stari, a tko mladi lav u HDZ-u i mogu reć da je ovo ostvarenje želja onoga koji nas je godinama ucjenjivao.

Franković – obuhvat koncesije se neće mijenjati ni na više ni na manje. Kad sve ovo završi pokazat će se tko je stari, a tko mladi lav, a tko kokoš?

Ivana Šepak (DUSTRA) – ovo je sve budućnost, a mi sad imamo problem. Potrebica je upozorio kako na ovoj točki nisu omogućena sva pitanja, nego samo ona vezana za temu. Ona je dalje odgovorila kako je ogroman promet turističkih brodova u Gružu i da ti ljudi dolaze tamo autobusima, taksijima, kombijima, a često stanice autobusa nisu dostupne javnom prijevozu. Stanice se koriste kao parkirališta. Nisam našla rješenje za probleme koji nas svih tište. Zašto ne bismo iskoristili prostor Luke Dubrovnik za te transfere?

Kristić – ja u ovom prijedlogu ne vidim ništa problematično i sporno, osim što je ova vizija trebala jasnije i ranije biti predstavljena vijećnicima i javnosti. Što se tiče razrješenja problema s Marinom Frapa, odavno govorim da bez kompromisa nema rješenja. Molio bih pročelnika da pojasni pojam Gruški akvatorij.

Vlahušić – kao replika na Kristića da nam pojasni akvatorij, mislim da nam treba objasniti kad se počinje raditi HIA, to je proces od 3. godine.

Vićan – Mi ćemo podržati ovu točku i mislim da je dobro da svaku sjednicu imamo barem jednu točku iz ovog Ureda i to je dobro jer to je život koji teče i kojemu se treba prilagođavat. Komentirao je i Frendy. Kazao je kako je to interesantna lokacija i da bi trebalo da se vlasnik usuglasi s Gradom i da se taj prostor otkupi, a kazao je kako baš i nije za McDonald’s. Kazao je kako je to u javnom interesu Grada Dubrovnika.

Raguž – mogu se složit s Vićanom vezanu uz izlaganje. Što se tiče HIA-e mislim da je nepotrebna i da samo odužava proceduru. Nadam se da se preko Ministarstva kulture na to može utjecati.

Vlahušić – Postoje dva pitanja vlasnički nerješena, a to je 8 stanova nasuprot Autobusnog kolodvora, kao i vlasništvo Frendya. Mislim da bi Luka i Sanitat trebali ovo otkupiti i biti konačni ključar LUke Dubrovnik.

Capor – žalosno je da slušamo da je HIA nepotrebna, jer to pokazuje da neki gradski vijećnici ne shvaćaju vrijednost Gruža. Gradska uprava već godinama izbjegava napraviti studiju nosivog kapaciteta, kakvu od 2015. traži UNESCO, a ne da pri tome koristimo studije CLIA-e. Amo napraviti terminal kakav Gradu treba.

Gradonačelnik je kazao kako je još 2019. Institut za turizam napravio studiju nosivog kapaciteta za cijeli grada.

Capor nije točno da je ta studija ono što je UNESCO tražio. Mi moramo napraviti studiju nosivog kapaciteta povijesne jezgre.

Gradonačelnik je kazao kako ima obvezu izrade kapaciteta povijesne jezgre i kako će se ona napraviti.

Capor – umjesto HIA-e Vlahušić je napravio studiju vizualnih utjecaja Golfa na Srđu, to su bili krivi kriteriji i on je to UNESCO-u podmetnuo.

Iako rasprava nije završila, određena je polusatna stanka.

13:47 – Sjednica se nastavila.

Đuro Capor je nastavio replikom, kazao je kako UNESCO od nas traži studiju nosivog kapaciteta, koju mi nismo napravili, ali smo napravili neku drugu koju nismo napravili.

Gradonačelnik je rekao kako UNESCO Grad konstantno hvali, a da će valjda doživjeti i da ga Capor jednom pohvali. Naglasio je kako dogovore ne pravi na kavi nego u institucijama.

Capor je pitao hoće li se terminal izgraditi prema studiji ili će opet terminal biti sagrađen veći nego što nam treba.

Gradonačelnik je odgovorio kako je kapacitet grada jasan i da će se terminal graditi prema tome, a da to može biti i javni prostor i dodatni sadržaj, ne samo mjesto gdje dolaze turisti. Mi smo tek na početku procesa, koji će trajati, a tek poslije ćemo o detaljima terminala za budućnost, a nama nije cilj biti jednodnevna destinacija, nego biti homeport.

Vlahušić -Zamislite da je Zračna luka kad je širila kapacitete mislila na kapacitet povijesne jezgre, pa ne bi uopće širila kapacitet. Terminalu Gružu je 5 tisuća kvadrata važnih za cijeli grad.

Capor – Vi gospodine Vlahušiću ste sve pomiješali, ali svi se sjećamo kako ste na Srđu planirali 25 000 kreveta. Na isti nam način sad ovdje parkirate neodređeni terminal. Ajmo vidjeti što mi možemo podnijeti, jahte, kolike kruzere. Drugi dio strategije turizma nemamo, a podmeće nam se Respect the City, a mi znamo da će građani to najviše podnositi. Ne govorim ja samo o povijesnoj jezgri, problemi su prisutni u cijelom gradu.

Vlahušić – sad govorim kao čovjek koji podmeće UNESCO-u. Stvari koje je UNESCO prihvatio bez zadrške, zanima me tko će platit arbitražu.

Potrebica – ja bih zamolio gradonačelnika da Vam uruči tu studiju da se uvjerite da postoji. Ja sam se javio zbog Vašeg stalnog spominjana Respect the City. ne znam čega se Vi bojite sada, kad su turistički djelatnici na izdisaju. Mi smo smanjili broj posjetitelja, spriječili preveliki terminal. Ma priznajte nam barem dio našeg truda.

Gradonačelnik – Teško se boriti protiv neistine u javnom prostoru. Ja sam sto puta izašao ovdje i rekao imamo dokument, a vijećnik Capor je rekao da nema. Studija održivosti razvoja turizma s prihvatnim kapacitetom i akcijskim planom Grada Dubrovnika je napravljena. Napravio je Institut za turizam. Možemo raspravljati jesu li segmenti studije napravljeni po Vašoj mjeri, ali ne možete tvrditi da studija ne postoji.

Teo Grbić (HDZ) – jesmo li razmišljali da gužvu u Gružu riješimo s brodovima. To bi rasteretilo promet u gradu.

Capor – pa zar nismo riješili probleme s prometom, otpadom i kanalizacijom. To mi govorimo okolo po svijetu. Ja nisam rekao da studija ne postoji, nego govorim da niste napravili studiju nosivosti povijesne jezgre prema UNESCO-voj i ICOMOS-ovoj metodologiji, nego prema metodologiji iz 70-ih godina. To nije to što se od nas tražilo.

Gradonačelnik je rekao kako će se ta konkretna studija napraviti u sklopu akcijskog plana upravljanja povijesnom jezgrom. Kazao je kako Capora žulja Respect the City, dodao je kako je Dubrovnik na putu prema održivom turizmu, a ništa ne ide preko noći.

Petra Marčinko pitala je jesu li izmjena UPU Gruški akvatorij prošle stručnu analizu u Upravnom odjelu.

Božo Benić – Svaka inicijativa prolazi stručnu analizu u našem Upravnom odjelu. Ona je dio ove odluke. Možete je pronaći.

Capor je odgovorio gradonačelniku kako nije uredu da proziva vijećnike kakvi su oni u svom zanimanju, iznajmljuju li ili ne apartmane jer njega nitko ne proziva kakav je bio kao djelatnik agencije ili direktor. – Ja ovdje tražim samo javne dokumente i javne informacije. I dalje pitam isto pitanje jesu li izmjene o koncesiji Marine Gruž prošle kroz stručnu analizu. Odgovor nismo dobili.

Gradonačelnik je odgovori kako se davatelj koncesije, Ministarstvo dogovorilo s koncesionarom, a sve je prošlo kroz provjeru Odjela.

Capor – ja bih zamolio da se zamoli da se ispravi ovaj dio da se izmjeni datum datuma iz travnja na lipanj za ovu stručnu analizu izmjena.

14:13 Rasprava je završena, Maro Kristić je odustao od amandmana. Dvije tehničke izmjene ime veslačkog kluba i datum stručne procjene će se promijeniti. Većinom glasova prihvaćen je Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna UPU-a “Gruški akvatorij” te s tim u vezi Izmjena i dopuna PPU-a Grada Dubrovnika i GUP-a Grada Dubrovnika.

Najam stanova za mlade – novi javni poziv

Slijede točke o najmu gradskih stanova. Pročelnica Brnin je naglasila kako se izmjene odnose na povrat dokumentacije za novi javni poziv, koji će biti uskoro raspisan.

Kristić – Htio bih pitati je li bilo nekih promjena u osiguravanju cijene kupnje stana, jer znam da su najmoprimci potpisali ugovor o najmu.

Brnin – priprema se projekt koji bi išao na razini cijele Hrvatske i tražili su nas sve naše prijedloge. Za to će biti potrebne izmjene više zakona, ali se radi na zajedničkoj suradnji.

Olga Muratti (HSU) – dobro je da je ovo išlo tako da žalbe nisu usvojene, dobro je da smo omogućili prolongiranje roka i vraćanje dokumenta.

Brnin – Svi podnositelji trebaju do 16. kolovoza podnijeti prijavu na našem obrascu, a iza toga će se popisati što se sve vraća, a prije novog javnog poziva.

Kristić – dakle idemo u novi natječaj, a što će se moć iskoristiti.

Brnin– na temelju ove odluke Povjerenstvo će objaviti što i kako, intencija je da se sve što se može koristiti opet. To će biti dio javnog poziva. Javnost će biti obavještena.

Jednoglasno su prihvaćene točke o izmjeni i dopuni Odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području Grada Dubrovnika i o povratu dokumentacije zaprimljene na temelju Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području Grada Dubrovnika.

Arena Lapad – poziv za zainteresirane

14:24 Na redu je Prijedlog zaključka o raspisivanju Javnog poziva za iskazivanje interesa za realizaciju projekta izgradnje nogometnog stadiona s trgovačko-zabavnim i kulturnim sadržajima te podzemnim garažama u Lapadu „Arena Dubrovnik“

Gradonačelnik je istaknuo kako je ovo prvi korak. Kako će se nakon ovog poziva vidjeti koliki je interes. Kazao je da je po sličnom modelu rađena i Zračna luka Zagreb. Javni dio ostaje stadion, a komercijalni dio je trgovački centar. Ono što je benefit Grada je gotova sportska infrastruktura za velika natjecanja i možda i za treninge velikih klubova. I da istovremeno bude namijenjena mladim naraštajima i budućoj nogometnoj ekipi. Razgovarajući s ljudima vezanim za sport došao sam do zaključka da su ljudi vezani za tu lokaciju i da baš žele stadion u Lapadu. Mislim da je to dobra lokacija. Kad pričamo o velikim natjecanjima 4 500 tisuće ljudi ne zadovaljava podzemna garaža, ali je činjenica da nigdje u svijetu ne parkirate na stadionu. Na vanjskim rubovima grada napravit ćemo Park and ride i javni prijevoz do stadiona. Mislim da je ovo početak i dobar korak naprijed. Nakon toga možemo dalje. Moramo vidjeti tko je taj koji bi htio investirati, a mi dajemo najvrjedniji resurs prostor.

Željko Raguž – Danas imamo sjednicu koja bi trebala poslužiti kao primjer pomicanje vizura grada na bolje. Mislim da i DOC treba uz ovo privest svrsi. Kad nisu utakmice ovdje se mogu i građani koji se mogu parkirati. Nema sportskih zaljubljenika koji ovo neće podržati.

Krešimir Marković – Bogu hvala, vjerujem u realizaciju ovog projekta. Ovo što imamo danas je vrlo skromno. Ovo treba realizirati.

Potrebica – Mi smo kroz ovaj javni poziv pokušali isključiti pogreške nazvane Jana garaža, tvrđava na Srđu, terminal u Gružu. Mi očekivamo za nula kuna izgraditi javni sadržaj. Mislim da bismo trebali uzeti dobrog pravnika kad se eventualno javi neki investitor. Teško je vjerovati da će netko to prihvatiti. Mislim da trebamo uz sve ovo odrediti da se o izgledu stadiona izjasni, prije građevinske dozvole, Gradsko vijeće. Ne bih htio da nam se dogodi škatula. Nadam se da će se netko javit na natječaj, a ako se javi da će Ugovor o međusobnim odnosima biti dobro proučeno. Nogometašima želim sve najbolje, ali zadržavam dozu realizma.

Vićan – ja bih zamolio da ne govorimo o izgradnji stadiona, nego Arene Dubrovnik. Arhitektonsko rješenje mora biti odobreno od Gradskog vijeća, ali i javnosti kulturne i svake druge. Andro nemoj se miješat ovaj put. Ako se nađe zainteresirani za ovaj projekt, on će biti među ovim velikanima (o.p. pokazao je na portrete počasnih građanina Grada, koji su izloženi u vijećnici).

Vlahušić – mi gradimo 16 tisuća kvadrata komercijalnih kvadrata sa smokvinim listom umjetne trave na vrhu. Dajemo nekome 150 milijuna eura na 50 godina nekome dati prihode i da sam provede arhitektonski natječaj. Znam ja kako to ide. Treba li Lapadu trgovački sadržaj? Treba, ali dajte mi financijsku računicu.

Gradonačelnik je rekao da je daleko Arena od lopate. – Ako ovako nastavimo nećemo nikad krenut. Ogradili smo se od svega, sve škare su u našim rukama. Ne trebamo se bojati. Nama treba nogometno igralište, a ako će neko gradit trgovački centar, neka gradi. Ajmo napravit taj mali korak sad, pa da vidimo hoće li se itko javiti. imamo dobru situaciju. U Gradu nema trgovačkog centra, za kupit nešto treba ići u Split, Mostar… U tome je prednost ovog centra za investitora. Svi elementi ovog poziva izbjegavaju probleme u javno-privatnim partnerstvima dosad u Hrvatskoj. Našli smo greške i zakučke i sve smo ispravili. Kad bi se ovo sad usvojilo do realizacije će proći barem dvije godine, ali ćemo za par mjeseci biti pametniji.

Vićan – Vlahušiću ti si naručio maketu pa si obmanuo javnost da će bit Arena veća od Mercedesa u Lapadu. Kad si ti izračuno 150 milijuna eura i 16 katova. Ajde radi nešto što znaš, pomozi Bekiću u bolnici.

Raguž – Andro čudi me tvoje razmišljanje jer smo skupa radili. Zbog ovakvog razmišljanja nemamo Belvedere, ako je ovo ovako da će netko uložit 50, a zaradit 150 milijuna, očekujem Andro da ćeš se ti javiti i da ćeš nać nekoga tko će se javiti.

Vlahušić – Frankoviću Vi kažete Grad će nešto dobit. Plemenita namjera Vida Bogdanovića poklonila je zidine DPDS-u. Pitam tebe Željko hoćeš li ti da 16 000 kvadrata u Lapadu da ti netko izgradi igralište za djecu. Mi napravimo arhitektonsko rješenje, a onda nek oni grade. To nikad nitko ne bi napravio u sebe doma, pa ni Vićan svojoj djeci.

Gradonačelnik je odgovorio kako je cilj da Grad dobije funkcionalnu i modernu infrastrukturu, ne igralište za djecu, nego nogometni stadion sa 4 500 natkrivenih mjesta i popratnom infrastrukturom. To nije besplatno. Grad daje mogućnost da se izgradi komercijalni sadržaj s podzemnom garažom. To je zamjena. Ponavljam da zec još nije ni došao do šume. Mi tražimo zeca. Ovo nas ne obvezuje i ne trebamo se bojati.

Capor – slušao sam pažljivo raspravu između dvije struje. Ne mogu se otet dojmu da se dvije struje nisu sporazumjele oko toga tko će ovdje zaraditi. Ovdje se radi o tome što će dobiti Lapad. Svaki put kad slušamo što će dobiti Grad i građani, nije od toga ništa bilo. Građani na Srđu dobili su arbitražnu službu. Na kraju mali koračić prema cilju. Mali koračić u krivom smjeru vodi katastrofi. Ja bih da se ovaj projekt vrati u okvire onoga što treba građanima.

Gradonačelnik – mi ovo radimo zbog djece grada. Da vodimo vašu politiku, nigdje bismo došli. Ovaj na korak omogućuje korak naprijed, ali i kora nazad, ako treba.

Vićan – Arena Lapad nije samo igralište, ako nema utakmice, ima koncert, ima ATP turnir, može se pretvoriti i u bazen.

Capor – jasno je radi koga se ovaj projekt radi. Pa svima nam je jasno da se radi zbog gospara Vićana. Neću ulaziti u ova vaša dobacivanja o tome tko štiti javni interes, ali mislim da bi nakon svega trebalo interese Lapađana staviti ispred interesa Pera Vićana.

Franković – sad jedino što mogu jest pitati “na čemu ste Vi?” Za što je dobio opomenu predsjednika GV, pa je onda povukao opomenu jer je Franković kao rekao da je pitao Capora na kojoj je on temi?

Grbić – ja sam dijete Lapada i ova ideja je odavna prisutna. Zemlju je pokojni Pitarević ostavio Gradu pod uvjetom da tu bude stadion. Logično je da će tu netko zaraditi.

Potrebica je kazao kako stranka Srđ je Grad nema nikakav osjećaj za gradski sport. Ovo su idealni uvjeti, u kojima za Grad nema nikakvih problema. Ja za dubrovački sport dižem dvije ruke, a Vi slobodno recite imam dvije lijeve noge i nogomet me ne interesira.

Deraković – slažem se sa Potrebicom i Vićanom. Grad je zaštićen u ovome potpuno. Grad dobiva nogometno igralište, a daje prostor. Investitor će zaraditi novac i svi imamo nova parking mjesta.

Capor – evo već skoro 20 godina je otkad smo se borili protiv problema koji je HDZ stvorio na Srđu. Na Srđu su nam podvaljivali novi Dubrovnik za sportsku zonu. A ovdje je riječ o trgovačkom centru za koji je smokvin list igralište. Takvi nam se centri guraju i u DOC-u i u Remizi.

Gradonačelnik je kazao kako smokvinog list nema jasno je što se gradi, ništa se ne skriva. Ovo je neobvezujuće. Jeste li Vi protiv baš svega, gospodine Capor?

Marković je pitao Capora zašto je protiv ovoga?

Capor je kazao kako je Franković iste argumente o centru na Remizi koristio i prije par mjeseci. Je li Lapadu treba Shopping centar ili šetnice, trgovi, klupe i drugo. Mislim da je podvođenje ambicija koalicijskog partnera na ovakav način nedostojno gradonačelnika.

Franković – Na čemu ste Vi? Mi smo na 8. točki izgradnji stadiona na Lapadu, a ne na koalicijskom partneru. Zašto ste se toliko zakačili na gospodina Vićana?

Capor – ponavljam ponovno da je nedostojno ovako se od strane gradonačelnika obraćati vijećniku. Gospar Pitarević nije ostavio zemljište za nekakav komercijalni centar za nekakav klub koji igra 4. ligu.

Kristić je napokon došao do riječi. Autor ovog dokumenta nije Pero Vićan jer on ne bi falio godinu izgradnje stadiona. Kad je u pitanju izgradnja bilo koje sportske infrastrukture, sretan sam. Pitanja kolega iz SJG drže vodu, ali način na koji se to artikulira nije ispravan. Jedno je graditi stadion s pripadajućom infrastrukturom, a drugo je graditi nogometni stadion s komercijalnim sadržajima. Mi nedaleko imamo još jedan centar DOC, koji se namjerava ozbiljno širiti. Mislim da ta oba projekta trebamo zajedno razmatrati. Imamo i atletiku, koja postoji usprkos lošoj stazi. Nisam protiv ovog dokumenta jer on nema težinu, ali se ipak usmjerava u smjeru. Može ovo biti pozitivno, ali i negativno za naš prostor.

Cetinić – dođe mi da zabijem glavu u pod, je li Vi sebe sad čujete. Samo se raspravlja, a ništa se ne događa. Lapad u 30 godina danas izgleda isto ko i 93. Lud čovjek bi bio protiv toga. Mene brine hoće li biti dovoljno kvadrata da zadovolji UEFA-ine standarde?

Vlahušić – treba se urediti promet oko stadiona, a treba se napraviti i financijska analiza. Grad treba provoditi arhitektonski natječaj, a ne budući koncesionar. Treba napraviti i atletsku stazu. Investitor ne misli da se ovo podrazumijeva. Ako sve navedeno budu uključeno u Javni poziv ona nema razloga da čovjek ovakav prijedlog ne podrži.

Gradonačelnik je kazao kako je izlaganje gospodina Vlahušića zapravo daljini korak..

Osnovna okosnica iskazivanje interesu su ono što projekt Arene Dubrovnik treba sadržavati, odnosno travnjak s 4 500 natkrivenih sjedećih mjesta po kriterijima FIFA-e i UEFA-e. Druga obvezujuća stvar je parking. Uz obavezne stavke projekt može uključiti i izgradnju trgovačko-zabavnog centra. Zainteresirana osoba mora opisati cjeloviti projekt, a mora iskazati i financijski konstrukciju. Grad neće imati bilo kakvih financijskih obveza u projektiranju i izgradnji projekta. U prvom koraku nije potrebno definirati arhitektonski natječaj. U ugovoru ćemo konkretizirati sve stavke. Paralelno mora biti riješen i promet.

Andro Vlahušić kazao je kako će nakon gradonačelnikovog izlaganja podržati projekt.

Ivan Tropan – mislim da je rasprava bila dobra i konstruktivna. Oko sadašnjeg stadiona imamo ulice koje to zapravo i nisu. Gospar Kristić je ukazao na problem atletske staze. Zasad ćemo podržati ovaj projekt, a vidjet ćemo kako će se stvari razvijati.

Petra Marčinko – Srđ je Grad je već istaknuo da ne može podržati prijedlog ove lokacije jer je ona neprimjerena. Slažemo se da gradu treba stadionu, ali ne gusto urbaniziranom području, a ovakvi stadioni se uobičajeno grade izvan takvih zona. Lapad će se zasigurno dalje izgrađivati, a time će rasti i problemi s komunalnom infrastrukturom. U studiji sporta naglašeno je veliko prometno opterećenje prometnica u blizinu stadiona. Moramo razmišljati da bi potencijalni izgubili 100 parking mjesta koji su pod Stanitatom. Najveći broj ispitanika je kazao da treba naći adekvatnu lokaciju za stadion. Što se tiče modela financiranja, upao nam je u oko pojam privremenog vlasništva, koji se ne nalazi u zakonu. Trebalo bi se ići u smjeru polivalentnog igrališta. Više se nigdje u središtu grada ne gradi shopping centar niti stadion. Cvjetni trg je doživio bankrot.

Slavica Grkeš kazala je kako nitko od DDS-ovca nije u upravljačkom odboru Plana upravljanja. – Ja živim dvadeset metara od GOŠK-a, niti mene niti susjedima ne smeta izgradnja parking. Molim vas da napravite u detalje projekt koji spominjete u jutrošnjem priopćenju – probajte s Babinim kukom, ja ću vas prva podržati. Što se tiče prometa mislim da tu ne bi trebalo biti problema – s tri kružna toka.

Đuro Capor – nekoliko put se postavilo pitanje zašto Dubrovnik nema arenu. Splitska Spaladium arena je godina bila uteg koji je prijetio bankrotom Grada. Hoto Centar je neslavno bankrotirao. Najgori primjer je primjer Arene Zagrebe, nešto što je izgrađeno za 115 milijuna eura, građani će platiti između 250 i 300. Jako treba paziti u što nas vode nasljednici Sanadera i Bandića.

Pero Vićan – s kojim pravom iznosite neistinite o bankrotu Cvjetnog trga? O kojoj Spaladium Areni pričate? Modeli koji iznosite nemaju nikakve veze s ovim modelom.

Marko Potrebica – gdje ste vi vidjeli financijsku opasnost za Grad? Ovdje nema nikakve obveze za Grad Dubrovnik. Ako ste mislili da ću se zacrvenjeti zbog Ive Sanadera, on nije okupio HDZ već dr. Franjo Tuđman. Nemojte sad strašiti građane. Gospodine Capor, htjeli ste reći da mi ovdje želimo nešto ukrasti. Ako dođe ugovor štetan za Grad ja ću biti prvi protiv toga.

Željko Raguž – garaža u Cvjetnom trgu je uvijek puna. Kvadrat stana je prodavan za 8 tisuća eura. A ovdje govorimo o bankrotu. Kad govorite o Bandiću, ne date ni živima ni mrtvima. Građani su birali, a onda je došao ovaj vaš. Prije se znalo gdje je Jakuševac.

Rasprava je završena.

Točka je usvojena uz dva glasa protiv.

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na tekst Aneks 1. Ugovora o kreditu broj 5119900277 između društva UTD Ragusa d.d. i ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

16:00 Đuro Capor – Srđ je Grad će podržati ovu točku i pohvaliti Grad zbog svih napora na području TUP-a.

Pero Vićan – mi smo za ovo, ali ćemo glasati protiv jer je Srđ za.

Olga Muratti – banci treba uvjetovati, da im je ovo zadnje produljenje.

Ivana Brnin – Ivana Brnin – prvi rok je bio 30. 6, no Procjeniteljsko povjerenstvo je tražilo usklađenja. Vjerojatno će novi biti uklađen kroz kolovoz.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

Točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika.

I ova točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog odluke o dopuni Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima.

Gradonačenik je izložio amandman.

– Svi oni koji kupe Dubrovnik Pass ostvaruju besplatno zaustavljanje na Pilama, a sve kako bi potaknuli kupnju Dubrovnik Passa.

Točka je usvojena većinom glasova, uz tri suzdržana i jedan glas protiv.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zakupu javnih površina

I ova točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti na području grada Dubrovnika

I ova točka je prošla bez rasprave.

Prijedlog odluke o lokacijama i najvišoj dopuštenoj razini buke tijekom održavanja javnih događanja

Pročelnik Božo Benić kazao se odluka odnosi na javne manifestacije te da je provedeno javno savjetovanje. Istaknuo je kako su određene lokacije i najviše razine dopuštene buke, a odluka se ne odnosi na objekte koje se bave ugostiteljskim djelatnostima.

Katarina Doršner kazala je kako se radi o novom aktu te da je dobro da ga Grad Dubrovnik donosi. Kao liječnica pojasnila je na koje sve načine buka može dovesti do oštećenja sluha.

Đuro Capor – iz svega ovoga nije mi jasno kako je došlo da se razina buke diše na 80 decibela sa sadašnjih 50. Vezano uz kontroliranju buke, to je identificirano kao glavni problem stanovnika povijesne jezgre, Pila i kontaktne zone. Upozoravao sam na buku s tarace Cele, Revelina. Pokazalo se da komunalni redari ni policija nisu u stanju nositi se s tim problemom. Komunalni redari prolaze i kraj središnjice naše stožerne stranke čiji se ulaz navečer pretvara u kafić. Ne postoji volja da se buci stane na kraj.

Gradonačelnik Franković – sami ste svjesni činjenice koliko zakon dopušta lokalnoj jedinici putem Komunalnog redarstva intervenirati. Ova odluka se tiče javnih manifestacija, a sve ostalo je definirano prethodnom odlukom. Zakon nam još nije dopustio da mi putem komunalnog redarstva vršimo mjerenja, ali smo definirali kako će komunalno redarstvo postupati. Razmišljamo isto po ovom pitanju. Prezirem činjenicu da onaj koji je dobio javnu površinu tu površinu zloupotrebljava kako bi zaradio kunu više, dvije. Split kreće u uklanjanje bankomata, a mi smo bili prvi. Pokrenuo sam u Saboru inicijativu da se komunalnom redarstvu daju veće ovlasti. Pa da tako komunalni redari mogu obavljati poslove građevinske inspekcije, kao i sanitarne inspekcije vezano uz buku. Na taj način s većim ovlastima ne bi uopće imali problema. Kad smo počeli dizati stolove i stolice, nitko se više nije htio igrati. Tako možemo doskočiti buci. Kad komunalni redar utvrdi da je prekomjerna buka, ode javno površina na mjesec dana. Tražimo najbolje zakonske mogućnosti kako to sve skupa provesti.

Marko Potrebica kazao je da je fotografija koju mu je dao Đuro Capor manipulacija.

Meni ova slika pokazuje nešto drugo. Šarmantnu damu, ilegalno postavljen stol, a komunalni reda očito nije prošao tuda. Da mi hoćemo ući u HDZ trebala bi se dogoditi deložacija gostiju koji tu nešto naručuju.

Đuro Capor – fotografije je bila ilustracija činjenice koliko se komunalni redari žele uhvatiti u koštac s problemima. Krivo ste me razumjeli. Opraštam vam sugestije. Tijekom javne rasprave iznesen je prijedlog da bi se trebali instalirati fiksni mjerači buke. Imali bi jasne podatke o zagađenju bukom, nije mi jasno zašto taj prijedlog nije prihvaćen.

Petra Marčinko – Ploče su protekle dvije godine imale velike probleme s bukom. Drago mi je da se to pitanje malo uredilo. Koje su nama opcije, kada definiramo kome narediti akustična mjerenja, imali li druge resurse?

Marko Potrebica kazao je kako s velikim zanimanje dočekao Pravilnik o kojem se raspravlja. – Imali smo koncert u Studentskom domu i u 20:30 je neki susjed nazvao da je velika buka, isto se dogodilo i za koncerta Đanija Stipaničeva. Došla je policija, ali ona ne može prekinuti koncert radi prekomjerne buke. Da bi mogli organizirati programe na otvorenom uz 90 decibela, ovo nam je pokriće. Do ponoći se može uz ovu odluku do 90 decibela organizirati koncert. Ovaj pravilnik nema nikakve veze s glazbom iz kafića. Trebao naći zakonsko rješenje kako to svesti u okvir.

Željko Raguž – žalosti me čuti da postoji dio ljudi koji bi kupili mjerač i kad buka pređe minimalnu granicu sve bi gasili. Osobno nisam više dio tih izlazaka, ali sam sretan što ljudi mogu izaći. Zašto ne pustiti ljude da uživaju, a one koji zarađuju da zarađuju. Nekad je od Hiltona do Excelsiora bio 12 živih glazbi, a toga više nema. To treba poticati. Sutra su klape na Stradunu, koje bi to trebalo smetati. Nema ništa protiv decibela.

Ivana Šepak – navečer je u unutar gradskih zidina ogromna buka, a faktor su i naši posjetitelji koji rade buku kako god požele. Na koji način to regulirati. Prošli tjedan je bila grupa s udaraljkama. Nisu problemi naši ugostitelji, nego i naši posjetitelji koji uzmu gitare i sviraju na svakom kantunu. Je li to ičime regulirano?

Gradonačelnik je kazao da svi koji izvodne glazbu na javnoj površni moraju imati zakup o javnoj površini.

– Ili im se naplati kazna ili ih se udalji. Isti problem imamo s nedoličnim oblačenjem. Hodati po Stradunu u kupaćem kostimu nije primjereno. Imamo neka promišljanja za iduću godinu kako ćemo to brže i efikasnije riješiti.

Đuro Capor kazao je kako se i Split nosi s istim problemima.

– Ako želimo biti pristojna sredina, mi sami moramo paziti na programe koji sami radimo na javim manifestacijama i buku i nered u ugostiteljskim objektima. I za jedno i drugo su zaduženi komunalni redari. Pitaje je jesmo li party odredište ili živi grad?

Točka je usvojena uz dva sudržana glasa.

Prijedlog odluke o suosnivanju Lokalne akcijske grupe.

Prijedlog odluke o usvajanju Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana kao provedbenog akta Strategije razvoja urbanog područja Dubrovnika za financijsko razdoblje od 2021. – 2027. godine.

Točka je usvojena bez rasprave i to jednoglasno.

Prijedlog odluke o izmjeni i dopuni Odluke o plaći i drugim pravima gradonačelnika i zamjenika gradonačelnika iz radnog odnosa.

I ova točka je prošla bez rasprave, a usvojena s tri glasa protiv.

Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2022. godinu

Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2022. godini.

Maro Kristić – ima jedno ugibalište na novoj cesti prema Pobrežju. Znak zabrane parkiranja je netko samovoljno uklonio. Uz Jadransku cestu nije obavljena košnja. Ljudi su i rekla da je cesta prema Petrovu selu u lošem stanju.

Gradonačelnik je kazao da je košnja obavljena, no da je trava narasla. Vezano uz cestu prema Petrovu selu rekao je kako su tu cestu koristili kamioni bez dozvole te su kazna naplaćene.

– Do kraja rujna treba se ishodovati dozvola za kanalizacijski sustav za Mokošicu. Vjerujem da će tad moći priključivati svi objekti.

Petra Marčinko – već četiri godine šaljemo iz kotara vezano uz zid u Ulici Frana Supila, ona je u lošem stanju.

Pročelnica Matilda Krile Prkoča – na dva mjesta ide sanacija zida. Poviše Banja i iznad Excelsiora, to bi trebalo započeti između 1. i 15. rujna.

Đuro Capor upitao je kako je planirano održavanje autobusnih čekaonica.

Pročelnica je odgovorila da još uvijek nije raspisana javna nabava.

Točka je usvojena uz jedan glas protiv.

Prijedlog pravilnika o prometovanju ulicom Branitelja Dubrovnika u smjeru kretanja Boninovo – Pile

Katarina Drošner – mi kao kotar apeliramo na povećani oprez, jer će se promet u ovom smjeru intenzivirati. Apeliramo da se na tom potezu postave kamere koje će mjeriti brzinu. Pješački prijelaz kod stare pošte je posebno problematičan.

Maro Kristić htio je upozoriti na problem na Paščari, no na to ga je predsjednik Gradskog vijeća upozorio da izlazi izvan teme.

Pero Vićan – nadam se da se ovdje ne krije nešto što će pojedince staviti u privilegirane položaje. U komisiji za taksi niste htjeli prihvatiti niti jedan moj prijedlog, pa smo danas dobili kaos. Hoće li taksisti moći dobiti dozvolu da voze dole?

Na Vićanovo pitanje pročelnica je odgovorila da neće.

Maro Kristić – htio sam da mi se pojasni koja se to institucije od interesa na tom potezu? Ne vidim razloga da to tako bude. Zašto te institucije imaju službena vozila, zašto bi na posao išli nizbrdo, a ne okolo?

Olga Muratti – Dom umirovljenika treba imati dozvolu. Oni u svakom slučaju, a tko još na tom potezu ima, ne znam.

Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.

Točka je usvojena bez raspave i to jednoglasno.

Prijedlog pravilnika o sufinanciranju nabave udžbenika učenicima srednjih škola s područja Grada Dubrovnika

Točka je usvojena s jednim glasom protiv.

Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o financiranju obrazovnih materijala učenicima osnovnih škola Grada Dubrovnika

Đuro Capor – ova odluka nije uključila mape za likovni odgoj i tehnički pribor. Nismo uspjeli pronaći 500 tisuća kuna. Krivo mi je da Grad nije uspio pronaći sredstva. Mislim da smo to trebali učiniti. Inflacija i kriza s energentima pogađa i te roditelje.

Olga Muratti – puno se ovih dana govorilo o ovoj točki. Predugo sam bila u ovom sustavu i uvijek sam isticala da smatram da besplatni udžbenici ne trebaju svima. Tu sam svjedočila roditeljima koje je to na neki način vrijeđalo. Trebamo razlikovati one kojima treba puno više od udžbenika. Nekome treba kupiti i besplatne cipele i torbu i dati besplatnu marendu, a nekome ne treba ništa. Ne mogu prihvatiti da je zaštita životnog standarda kupnja knjiga onome koji ima mjesečna primanja od 50 tisuća kuna. Trebamo imati cenzuse, kako bi istu količinu novca rasporedili pravilnije. Likovna mapa se treba smatrati kao obveza. Kroz nju se izvodi nastava likovne kulture, što nije slučaj s velikim broje radnih bilježnica i tehničkih kutija. Znam što govorim. Bilo bi lijepo da sugerirate da se promisli.

Gradonačelnik – Grad je godinama financirao besplatne udžbenika, a potom je to preuzela država. Prošle godine se izjednačio iznos za radne bilježnice, likovne mape i kutije s iznosom s udžbenike. Izdavači su podigli cijene i izmislili likovne mape. Likovna mapa je troška od 70 kuna i to je jedini trošak koji roditelj ima za svoje dijete i od 5. do 8. razreda tehnička kutija. Mislim da to nije problematično. Knjige i materijali za srednje škole se dijele među generacijama, zahvaljujući činjenici da smo mi godinama izdavali financijska sredstava. Ovo je samo preraspodjela unutar stavki. Ne inzistiraju svi profesori na tom. Mislim da ovdje nitko ništa ne gubi.

17:18 Andro Vlahušić – da ima para u proračunu ne bi ovo skidali. Mogli li građani bez ovoga? Mogu. Ovo je pitanje punjenja proračuna. Prva mjera koju smo uveli je da naši građani koji ne rade primaju 300 kuna. Hoćemo li im to sad skidati? Nećemo, jer se radi o starijim ljudima koji glasaju. Ovo se odnosi na mlade ljude, roditelje koji ne glasaju. Poruka sama po sebi nije dobra. Ja ću glasati protiv.

Jasmin Deraković – slažem s kolegicom Muratti i kolegom Caporom. Čudno je da je troška nabave udžbenika i obrazovnih materijala lani bio izjednačen. Zamolio bih gradonačelnika da se prvom prilikom ovo vrati.

Točka je usvojena većinom glasova, uz dva glasa protiv i dva suzdržana glasa.

Prijedlog izmjena i dopuna Programa dodjele potpora male vrijednosti ženama poduzetnicama na području Grada Dubrovnika

Prijedlog zaključka o utvrđivanju članova Upravnog odbora i imenovanju članova Izvršnog odbora u Upravljačkoj komisiji za provođenje Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom”

Petra Marčinko kazala je kako će zbog toga što je među predloženima izdvojiti iz rasprave i glasovanja.

Prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa obveznika Maria Kovačića

Točka je usvojena jednoglasno.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture za 2021. godinu

Točka je usvojena uz jedan glas protiv.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2021. godinu

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom na određeno vrijeme sa Marijom Trogrančićem

Točka je uvojena bez rasprave.

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom na određeno vrijeme sa Mihaelom Soko

Vijećnik Marković – zahvaljujem na usvajanju ovog prijedloga.

Prijedlog zaključka o ukidanje statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 1699 u površini od 58 m2 k.o. Koločep.

Točka je usvojena jednoglasno, bez rasprave.

Prijedlog zaključka o ukidanju status puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 601/2 u površini od 2 m2, upisane u z.ul. 314 k.o. Gruž

I ova točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o ukidanju status puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 525/50 u površini od 5 m2, upisane u z.ul. 1173 k.o. Gruž

Kao i prethodne i ova točka je usvojena jednoglasno.

Prijedlog zaključka o ukidanju status puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za nekretnine zemljišnoknjižnih oznaka čest.zem. 518/6 k.o. Rožat

I ova točka je usvojena jednoglasno.

Prijedlog zaključka o ukidanju status puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio čest. zem. 1247/2 k.o. Mokošica u površini od 79 m2

Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na tekst Sporazuma o uređenju međusobnih odnosa između Grada Dubrovnika i LAGUNA TRADE d.o.o.

17:32 Gradonačelnik Franković – ono što je važno istaknuti jest da je u tijeku više sudskih postupaka. Ti postupci opterećuju Grad Dubrovnik. Tu imamo dvije razine opterećenja. Prvo se odnosi na zabranu radova, na drugo na gubitak nacionalnih sredstava i sredstava EU. Postigli smo sporazum kojim građani ne gube ništa, a u okviru postojećeg koncesijskog dobra osigurava se da tvrtka Marina Trade izmjeni područje koncesijskog dobra, da dobije puno korištenje svoje koncesije koje do sada nije mogla ostvariti i da na taj način ostvari svoj gospodarski interes. Uz navedeno, sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji i prethodno donesenim aktima od strane Grada Dubrovnika, kao i kod drugih investitora koji su htjeli financirati javno dobro ovdje se omogućuje da se u odnosu na bazen B od strane investitora izvrši investicija i preda Gradu Dubrovnik. Sav trošak bi snosio investitor. Na kraju cijele priče, benefit koji bi dobili je odustajanje od svih pokrenutih sporova. Ne dolazimo u situaciju da nam se sudskom presudom obustave radovi. Mislim da je ovo win-win situacija. Građani ne gube ništa. Nismo pregovarali direktno s gospodinom Pašalićem nego putem posredstva ministarstva s njegovim odvjetnicima.

Andro Vlahušić kazao je kako su pregovori s Pašalićem bili teški.

– Pregovarali smo kako ispraviti grešku Vlade koja je krivo dodijelila koncesiju. Nije to htjela priznati ni kad je izdavala lokacijsku dozvolu. I to dvije različite Vlade uzastopno. Kad je već prošlo toliko vremena, dobro je da se to pitanje riješi. Međutim, gradonačelnik je rekao nešto što čujem prvi put, a to je da je Županijski sud u Zagrebu dao uputu Općinskom sudu da se donese odluka kojom bi se zabranili radovi. Razlog je ometanje posjeda. Očito su različiti sudovi različito razmišljali što je ovdje sporno, a mi smo očito prije dvije godine izdali građevinsku dozvolu za sporni element. Dobro je današnjom odlukom to stavimo iza nas. Sada ćemo nadam se dobiti završenu Lapadsku obalu i bazen B. Očito smo i mi bili u nekoliko spornih situacija po mišljenu različitih sudova.

Đuro Capor podsjetio je na izjavu gradonačelnika Vlahušića iz 2015. u kojoj je kazao kako se obalna linija nalazi u obuhvatu koncesije te da je Pašalićeva obveza kao koncesionara na napravi obalu od ekonomskog fakulteta do Orsana.

– Nama se tad tvrdilo da će građani dobiti Lapadsku obalu i dobili su je pod cijenu da je sami plate javni novcem. Sada kada se pokazalo da postoje problemi s dokumentacijom na kojoj se projekt temelji, sada popuštamo nekome tko nas je godinama ucjenjivao. Ta poluga ne bi uspjela da gospodin Pašalić nema saveznika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Zašto koncesijski ugovor s gospodinom Pašalićem nije raskinut? Svaki put se pronalazio način da se gospodin Pašalić ostavi u igri i da se stanovnike potjera iz Gruža u Omblu gdje se događa betoniranje obale i pronalaženje vezova. Smatram da ovdje treba biti komunalna lučica. Ne znam zašto Vlada toliko popušta starom lavu iz HDZ-a, gospodinu Pašaliću. Još 780 kvadrata akvatorija izmjenom UPU-a Gruški akvatorij sada ćemo pokloniti gospodinu Pašaliću. Zatražio sam da mi se iz Grada dostavi zahtjev za raskid koncesije koji je poslan prema ministarstvu. Mi iz Srđ je Grad ćemo biti protiv ove odluke.

Gradonačelnik Franković – ako pronađete iti jedan članak kojim ovdje mi trgujemo, onda me upozorite na to. Prema sporazumu Grad će poduzeti sve potrebno za izvlaštenje čestica uz bazen B, a za gradnju šetnice, što je uobičajena praksa. Ovlaštenik koncesije preuzima obvezu plaćanje naknade za izvlaštenje čestice, plaćanje naknade za izradu dokumentacija za izgradnju šetnice uz bazen B, kao i izgradnju dijela šetnice. To je sukladno ugovorima koje je Grad potpisivao s drugim investitorima. Ključno je da smo uvjerili Ministarstvo da se promjene granice koncesije. Granice koncesije i projekt Lapadske obale se preklapaju u 700 kvadrata. Mi cijelo vrijeme tvrdimo da koncesija nije stvarno pravo već da je u postupku izdavanja dozvole sudjelovala Republika Hrvatska davanjem svojih suglasnosti, dok Laguna Trade tvrdi da je to stvarno pravo i da su oni trebali biti stranka u postupku izdavanja dozvole. Tu nama visi taj mač neizvjesnosti. Jer da je Visoki upravni sud u Zagrebu ostavio privremenu zabranu nema projekta Lapadske obale. Mi ne možemo prihvatiti taj rizik. Građanima nismo uzeli ništa, niti jedno parking mjesto, a postigli smo korektan sporazum s tvrtkom Laguna Trade. Ne vidim zašto bi vi bili protiv. Ako ste protiv ovoga sporazuma, onda ste protiv Lapadske obale. Nisam da idemo to stramputicom koja nas nigdje neće dovesti, a ovo nas ništa ne boli. Druga je stvar kako i na koji način mi doživljavamo tu marinu. Vi ćete dobiti dokument koji ste zatražili. Ako sam rekao da sam nešto poslao, onda sam to i napravio. Projekt Lapadske obale imao je niz problema. Ostalo nam je manje od godinu dana za realizaciju projekta. Isto omogućavamo svakom investitoru na području Grada, da sam plaća ono što će sutra postati javno dobro. Dio šetnice prema bazenu B postat će javno dobro.

Andro Vlahušić kazao je na početku svog izlaganja kako Google sve pamti, a potom pročitao sljedeće:

Na inicijativu Grada Dubrovnika i gradonačelnik Andra Vlahušića 2009. godine zatraženo je izmjenama županijskog plana da cijela marina u Lapadu s 1200 vezova bude komunalna. Međutim, župan je to odbio. Izradio je mišljenje da u prostoru gruškog akvatorija ima dovoljno prostora za komunalne vezove i za komercijalnu marinu ispred Hotela Lapad. Župan je također spomenuo i investitora buduće marine koji je u svojim prijedlozima već daleko otišao i praktički je na pragu ishođenje lokacijske dozvole.

– Nakon toga smo imali izradu UPU-a Gruški akvatorij, nacrtao sam osobno Lapadsku obalu širine 18 metara. Nitko to nije tražio. I kad se raspisao natječaj, za koji je župan kazao da će poznati investitor, odnosno Atlantska plovidba dobiti, naredio sam Božu Memedu da se javi na natječaj. Nismo računali da će biti itko treći, no javio se Pašalić. Luka je dala duplo bolje uvjete od Atlantske. Pašalić je dao puta četiri. Mi smo žalili na to. Dvije Vlade su donijele odluke da je Grad u krivu. Kada smo se htjeli žaliti dalje onda mi su mi i ministar i premijer rekli nema problema, ali da zaboravimo na koncesiju u luci i da zaboravimo da postoji Zagreb. Ovdje se koncesija smanjuje za 701 kvadrat.

Ivan Maslać kazao je kako je vlada SDP-a dovela Dubrovnik u ovu poziciju. – Kad pričamo o posljedicama raskida, koncesionar će vjerojatno tužiti Vladu, dobit će, neće izaći iz posjeda bez nekakve sudske presude. Mi ćemo opet izgubiti vrijeme i nema Lapadske obale. Jedino što grad može je sklopiti sporazum.

Olga Muratti – Božo Memed je kao predsjednik Uprave Luka Dubrovnik trebao dobiti otkaz zato što je podnio tužbu. Htio ga je smijeniti njegov ministar, a takvo mišljenje se nastavilo i s novom Vladom. Poveznica je dotična Nina Perko. On je bio žrtva. Usudio se braniti interese isključivo grada.

Andro Vlahušić – Sadašnji župan odlučio je da nema komunalne marine i dao je koncesiju na 20 godina. HDZ tad odlučuje da koncesiju dodjeljuje Vlada i ona preuzima izdavanje koncesijske dozvole. U rješenju SDP-ove Vlade piše da iako znaju da koncesija nije u skladu s UPU-om Gruški akvatorij, da izadaju koncesiju. Nije problem što Pašalić nije izgradio obalni zid, nego što je Marina prazna.

Marko Potrebica kazao je kako je šef kluba HDZ-a jednom završio u uredu bivšeg gradonačelnik te da je tamo bio i Pašalić.

– Nemojmo se vraćati na 2009. godinu i na župana, a pogotovo ne dovoditi u pitanje podršku koju je dobio na izborima, bez obzira koliko ima godina. Ja vrlo dobro znam što je Pašalić rekao na tom sastanku. Pričamo o budućnosti.

Đuro Capor – očito je da se radi o porazu Grada Dubrovnika, a on dolazi direktno iz Ministarstva, tamo se nisu kažnjavali izlasci iz koncesioniranog područja. Vezano uz gospodina Memeda, sjećam se da je on na kraju popustio i odustao od tužbe, a jedina osoba koja mu je mogla dati otkaz ste vi, gospodine Vlahušiću.

Gradonačelnik Franković ponovio je da Grad sporazumom ništa ne gubi.

– Odustaje se od svih pravnih procesa. Govorimo o najvećem infrastrukturnom projektu u užem području grada u posljednjih 30 godina i o 70 milijuna kuna.. Odgodili smo Upravni sud na period na mjesec dana. Što bi se dogodilo da je Općinski sud donio zabranu radova? Stanovnici i gospodarski subjekti žele završenu Lapadsku obalu. Zbog toga što smo došli do faze potpisivanje sporazuma odgodila su se dva ročišta.

Olga Muratti – Smatram da imajući u vidu sve ovo što smo danas čuli, da ovo nije poraz već uspjeh Grada. Činjenica je da ovo treba privoditi kraju. Ovakvo stanje ne odgovara nikome. U datim okolnostima, trebalo je naći načina i meni je drago da se način na kraju i našao. Ovo smatram uspjehom i ovo ću podržati.

Petra Marčinko- čuli smo kronologiju nesretnih događanja, ali moramo biti iskreni. Građani su već izgubili i prostor i vizure i vezove. Ovim šaljemo lošu poruku, da u Dubrovniku investitor može godinama maltretirati, a mi ovime potvrđujemo da smo izgubili.

Marko Potrebica – Spomenuli smo Boža Memeda. Mislim da nakon toliko vremena taj čovjek zaslužuje da mu se kaže hvala. U jednom trenutku me pozvao, rekao mi je otvoreno da je zaustavljen, da vidi da imam hrabrosti ali da vidi da malo bucam. Denis Orlić je vodio taj spor u ime Luke, imao ih je na penalu i onda je Božo Memed zaustavljen od bivšeg gradonačelnika. I to je istina. Vi ste rekli, gospodine Vlahušić, da vas je zaustavio premijer. Za srđevce imam samo jedno pitanje. Što bi vi napravili danas u ovakvim okolnostima?

Vlahušić – nemojte insinuirati, gospodine Potrebica. Razgovarao sam s premijerom koji mi je rekao da postoji resorni ministar i nadležne službe i da se koncesija prošla i da je to za njih to završena priča.

Đuro Capor – možda sav problem proizlazi iz toga što je netko vlastitom ruku crtao liniju Lapadske obale. Možda hobi arhitekti ne bi trebali planirati Arenu Lapad ili razvoj Srđa.

Maro Kristić – mislim da je ovo razuman kompromis. Da je Lapadska obala bila prva, da se nakon toga uredio dovoljan broj komunalnih vezova za građane i da se na kraju dala koncesija za luku nautičkog turizma, onda ne bi bilo nikakvih problema. U onom trenutku kad smo mi na tom području dozvolili da se koncesionira luka nautičkog turizma, od tog trenutka je Grad u podređenoj poziciji. Dogodilo se preklapanje koncesioniranog područja i trase Lapadske obale i ovo je bilo neizbježno. Drago mi je da je u konačnici ovo završeno na ovaj način, jer se ovo što se u međuvremenu događalo je bilo na gubitak svih strana. Građa koji tamo žive, Grada Dubrovnik, ali i ovlaštenika koncesije. Mislim da bi svi danas trebali podržati ovakav sporazum koji je kompromis koji nije idealan, ali je zdraviji na ono što može uslijediti, a to je daljnje prepucavanje i potencijalni gubitak europskih novaca. Do inicijative za raskid ugovora nikad nije ni došlo, jer da je do toga došlo, to bi bilo sadržano u ovom sporazumu. Pozdravljam na kraju ovaj sporazum.

Andro Vlahušić – gospodine Kristiću, vi ste bili u Županiji od 2009. do 2013., kad te prihvatili županov stav da ne bude komunalna marina, bili ste za to. Niste bili protiv njega. Vi ste jedina osoba koja je aktivno podržala da nema komunalne marine. Bili ste odgovorna osoba u Županiji, očito se županu predložili da je bolje da to nastavi raditi Atlantska plovidba, nego netko drugi i sad nama ovdje držite predavanje s tim da ste pokušali izboriti da se taj posao ne napravi. Osobno ste srušili proračun 2016. godine kad je Lapadska obala bila unutra i trebala je biti završena iste godine. Sve jasno.

Pero Vićan kazao je kako će DDS glasati za predloženi sporazum jer ne sadržava nikakvu štetu za Grad Dubrovnik.

– Nije mi poznato da je župan bio protiv toga nečega. On to nije spriječio jer imao brod u Slanome. On nema nikakav brod. Hercegovac jest, ali zna plivati. Nije pristojno govoriti protiv poduzetnika, a to je Frano Pašalić. Recite mi što je ovdje eventualno protiv interesa Grada Dubrovnika i građana. Ako više sud ukine presudu u niže suda, ona mu je propisao šine kojima treba voziti. Mi smo dobili zabranu rada i da je Visoki upravni sud potvrdio odluku suda iz Splita radovi na Lapadskoj obali bi stali. Ima li netko od nas koji jednom tjednom neće proći Lapadskom obalom. Stvari su potpuno jasne.

Rasprava je završena.

Točka je usvojena uz dva glasa protiv.

Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje projekata udruga u području urbanizma i prostornog planiranja od interesa za Grad Dubrovnik za 2022. godine

Predloženi su Lovel Giunio, Ursula Sništaj i Matko Vetma.

Točka je usvojena jedoglasno.

Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje projekta udruga u područja zaštite okoliša i prirode od interesa za Grad Dubrovnik za 2022. godine

Predloženi su Erna Raguž Lučić, Anja Marković i Nenad Antolović.

I ova točka je jednoglasno usvojena.

O posljednje dvije točke vodit će se objedinjena rasprava.

Prijedlog odluke o jednostranom raskidu Ugovora o koncesiji između Grada Dubrovnika i Palma Plus

Prijedlog odluke o jednostranom raskidu Ugovora o koncesiji između Grada Dubrovnika i obrta Mesnice T-Bone Steak

18:35 Gradonačelnik Franković – svi jako dobro znate kako je izgledala pretovarana zona i da se ona privatizirala na način da su tamo bile stvari koje nisu trebale biti poput suncobrana, ormarića i slično. Nije bio moguć ulazak vozila već su se ona zaustavljala na pješačkom prijelazu. Pristupili smo rješavanju problema, tako da smo prvo detektirali što bi se trebalo napraviti, nakon toga smo angažirali arhitekticu Leu Đurović Ruso koja je napravili projektno rješenje i na kraju ga usvojili. Određena je zona za elektrovučna vozila, pogleda na fontanu Međed, a otvoren je i ulaz u WC. Kad smo se dogovorili što ćemo raditi obavijestili smo koncesionare i sve im to prezentirali. Rekli smo im da ćemo im omogućiti privremenu zonu za pretovar. Na drugom sastanku su izrazili nezadovoljstvo da neće moći raditi. Jednostavno su uzurpirali javnu površinu za nešto što nije bila njihova djelatnost. Radove nismo započinjali dok nismo kupili sve potrebe materijalne. Akcija uređenja te zone provela se vrlo brzo, bez grubih radova. Nakon što se to završilo i odredili zonu gdje se kako i na koji način mnogu kretati, ispred Međeda su završili elektrovučna vozila. Opet su tamo završili ormarići i stvari koje tamo nisu trebale biti. Nakon svega toga su oni odlučili ne raditi. Mislim su da će tako postići da im dopustimo rad. Ovo je dogovor. Ugovor je jasan, u njemu je navedeno da ako koncesionari tri dana ne dostavljaju robu, da se ugovor automatski raskida. Njihova tvrdnja da im omogućavamo rad ne stoji. Sada po prvi put kamioni mogu ulazi u tu zonu. Oni traže od grada sve ono što nikad nisu imali u ugovoru. To više nije odluka o koncesiji, već o zakupu javne površine. Smatram da tako ne možemo razgovarati. Dva puta smo ih pozvali na sastanak, a oni se nisu odazvali. Raspisat ćemo novi natječaj i pronaći nove koncesionare. Reda mora biti, a mi gore konačno imao reda.

Željko Raguž predložio je da se postojeća taksi stajališta na Pločama izmjeste ispred bivšeg kafića Laura kako bi se dobio reprezentativni ulaz u Grad.

Đuro Capor upitao je Željka Raguža zar nije on odgovaran za postavljanje ograde na pretovarnu zonu na što je Raguž potvrdnu odgovorio.

Andro Vlahušić – Trebali smo napraviti projekt uređenje Ploča i povezati Lazarete s Gradom. Problem je što mi u srcu sezone imamo problem dostavu u povijesnu jezgru. Nitko nije predložio gdje bi pretovarna zona trebala biti. Mislim da je sve ovo moglo biti napravljeno na jesen i da bi to bilo efikasnije.

Tropan – Hoćemo li sada ući u problem s koncesionarima, hoće li nas oni moći tužiti. Na temelju čega su ocrtane linije? Hoće li novi koncesionar moći raditi u tom malom prostoru?

Gradonačelnik – Sada je više prostora nego prije mjesec dana. Tamo nije mogao pristupiti nitko, danas ovdje normalno uđe kamion. Možete glasati za i protiv, ali mi imamo odluku o komunalnom redu i potpisan ugovor s koncesionarima. Ugovorna odredba kaže da ako koncesionira više puta prekrši ugovor da se on raskida. Mi smo posao odraditi od početka do kraja. Nema najboljeg termina, ali ovaj termin je po meni najbolji jer su ovi ljudi pokazali svoje lice. Opskrba nije došla u kaotično stanje, kao što su oni mislili da će doći. Drugi gospodarski subjekti su preuzeli opskrbu. Upravni odjel je zaključio da su se stekli svi uvjeti za raskid ugovor, dva puta smo ih pozvali na ugovor, nisu se odazvali. Na zadnjem sastanku su mi rekli da će prestati raditi jer im se to više ne isplati. I to je okej.

Tropan – u odluci o komunalnom redu stoji da prostor mora bi ograđen, zato smatra da bi moglo biti problema na sudu. Ovom odlukom mi preuzimamo odgovornost na sebe.

Franković – izašli smo im u susret više puta. Tako smo im dozvolili da tijekom cijelog dana ulaze u grad s jednim vozilom, omogućili smo im dostavu u dio ulica u koje prije nisu mogli. Ako želiš osigurati uvjete za ljude onda zakupiš prostor na Pločama. Vjerujem da kad raspišemo natječaj, da će biti zainteresiranih.

Raguž – postoje tri poduzeća koje bi mogle raditi taj posao – Sanitat, Libertas, Čistoća. Ne znam hoće li se ići u tom smjeru, ali ovo je jedan od prijedloga.

Kristić – žao mi je što nije došlo da sporazuma. Nesporno je ta pretovarana zona izgleda ljepše, no mislim da u funkcionalnom smislu nije došlo do poboljšanja. Žao mi je zaposlenika tih tvrtki koji su sad vjerojatno ostali bez posla. Smatram da bi se rješenje trebalo naći negdje na području Tabora.

19: 01 Potrebica – kolega Kristiću, izrazili ste bojazan zbog sudskih reperkusija zbog jednostranog raskida ugovora. Sad smo došli u situaciju da je gradonačelnik odlučio provoditi Odluku o komunalnom redu kako to smatraju u gradskim službama. Sad moramo donijeti odluku hoćemo li vjerovati gradskim službama i pravnicima ili ćemo dozvoliti anarhiju. Reda mora biti, odluka o komunalnom redu se moram poštivati. Imam puno povjerenje u ono što je gradonačelnik rekao. Sa zadovoljstvom ću, ako su ljudi radili ono što je gradonačelnik rekao, glasati za ovu odluku.

Andro Vlahušić – nered na Pločama traje godinama. Zašto je Matu palo na pamet to u srpnju sad raditi? Zato što je vidio lijep projekt. Kad pčele med nose, u košnice se ne diraj. Ja ću biti protiv ove odluke.

Petra Marčinko – ovo je nama u kotaru bila jako bitna stvar. Jako mi je drago da se to uredilo. Mi smo znali što se događa iz tih vrata. To nisu bili niti prikladne niti lijepe stvari za taj prostor. No, ne mogu se složiti s načinom na koji je to kulminiralo. Što ćemo sad? Dobili smo niz poruka od građana povijesne jezgre. Zatražili su i da se privremeno dopusti ulazak dostavnih vozila DHL-a, GLS-a u grad kako bi oni primali svoje pošiljke.

Gradonačelnik – pristalo smo na povećanje dozvola za ulazak u grad. To je privremeno. GLS i slično nam se još nisu obratili, ali uz uvjet plaćanja. Vjerujem da će to biti riješeno tako. Sad treba raspisati novi natječaj, koji treba ići na Gradsko vijeće. Sljedeća tri mjeseca neće niti elektrovučnih vozila. Iduću sjednicu planiramo iza Velike gospe, u rujnu bi mogli imati nove koncesionare.

Andro Vlahušić – mislim da je rujan prekasno. Netko od naših komunalnih društava može angažirati privatnika.

Đuro Capor – jedan sam od rijetko koji je glasao protiv odluke da kamioni pet dana tjedno dolaze na Stradun. Dostava električnim vozilima bila trebala su biti prednost. To nije dobar ishod pokušaja da kroz projekt Respect the City upravljamo gradom. Nije lako u mjesec dana uvesti red, ako se godina iza ograde toleriralo svašta. Bakćemo se i danas s krivim idejama koje nam je ostavio gospodin Vlahušić.

Rasprava je završena.

Obje odluke su usvojene s dva glasa protiv i tri suzdržana glasa.

19:15 Dnevnim red je iscprljen te je sjednica završila.

Katarina Fiorović/Lea Pavlović