17.8 C
Dubrovnik
Srijeda, 7 svibnja, 2025
NaslovnicaVijestiIMPOZANTAN OPUS: Prof. Stijepo Obad je čak tri puta pokretao rad konavoske...

IMPOZANTAN OPUS: Prof. Stijepo Obad je čak tri puta pokretao rad konavoske Matice hrvatske

U Zadru, gradu u kojemu je proveo preko pola stoljeća, 8. travnja 2021. umro je povjesničar Stijepo Obad, umirovljeni profesor zadarskoga sveučilišta. Pokojni profesor Obad rođen je dana 11. siječnja 1930. godine u Pridvorju u Konavlima, u rodu koji se onamo doselio 1661. iz susjednih Mihanića i kroz povijest dao više značajnih ljudi.

Nakon završetka osnovne škole u rodnomu mjestu i gimnazijskoga školovanja u Dubrovniku i Trebinju diplomirao je povijesnu grupu na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Godine 1960. izabran je za asistenta u Historijskom institutu JAZU u Dubrovniku (današnji Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku), a četiri godine kasnije postao je sveučilišni predavač na Katedri za opću povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (tada Sveučilišta u Zagrebu), današnjega Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Upravo Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru neobično mnogo duguje u svom formiranju profesoru Obadu koji je uložio u njega najvažnije i najbolje godine svoga života. Doktorirao je 1966. godine na istomu fakultetu, a tu je kao dugogodišnji predavač stekao i zvanje znanstvenoga savjetnika i nastavno zvanje redovitoga sveučilišnog profesora (1985.) u trajnome zvanju. Umirovljen je 2000. godine, ali se i dalje bavio znanstvenim istraživanjima i bio društveno aktivan. Profesor Obad u svojim se istraživanjima bavio ponajviše temama iz 19. stoljeća, narodnoga preporoda, agrarnoga pitanja, tokovima hrvatske nacionalne integracije i modernizacije te revolucionarne 1848. godine u austrijskoj Dalmaciji.

Treba naglasiti da je profesor Obad, svjestan uloge i odgovornosti intelektualca u javnome životu, čitavoga života bio iznimno društveno aktivan i angažiran. Bio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru turbulentne 1970-1971. godine i tajnik istoga Ogranka nakon obnove rada 1990. godine, član Družbe „Braća hrvatskoga zmaja“ od 1991. godine i pročelnik njezina zadarskoga stola (ogranka) i prvi predsjednik zadarske podružnice Hrvatskoga kulturnoga društva „Napredak“ 1994.-2008. godine.

Posebno je važno istaknuti da je Stijepo Obad, iako je veći dio života proveo u Zadru, trajno ostao vezan za rodne Konavle i Dubrovnik te da je djelovao i u dubrovačkome kraju, a posebno kao član Matice hrvatske. Naime, tada mladi povjesničar tek na putu afirmacije, postao je članom Matice hrvatske u Dubrovniku 1960. godine (tada se nazivao: Pododbor MH), iste godine kada je izabran za asistenta u Historijskome institutu JAZU (današnji Zavod za povijesne znanosti HAZU). Ubrzo su njegove kvalitete prepoznate pa je na skupštini Pododbora MH u lipnju 1961. izabran za tajnika Pododbora MH (istom prigodom izabran je Josip Luetić za predsjednika, Lukša Beritić i Feđa Šehović za podpredsjednike te Đuro Pulitika za blagajnika), a na istu tajničku dužnost potvrđen je na skupštini Pododbora u rujnu 1963. godine što je i obavljao sve do svoga preseljenja u Zadar godinu i pol kasnije. Kroz 1962. angažirao se prilikom obilježavanja stogodišnjice hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji i Istri (na inicijativu OMH održan je sastanak sa svim predstavnicima društvenog i kulturnog života); dvobroj časopisa „Dubrovnik“ 3-4/1962. posvećen je toj temi, održan je niz predavanja i na radiju, a od 26. rujna do 4. listopada 1962. OMH je u Sponzi ugostio i izložio putujuću izložbu o narodnome preporodu uz stručna vodstva upravo Stijepa Obada), a iste godine obilježila se i 120. obljetnica osnivanja MH. Iduće je godine bio angažiran i oko obilježavanja 150. obljetnice Njegoševa rođenja te 80. obljetnice smrti Augusta Šenoe. Stijepo Obad je do svoga preseljenja u Zadar vodio i tribinu „Katedra Matice hrvatske“ na kojoj su se organizirala javna predavanja, debate i tribine na najrazličitije teme i koja je u Dubrovniku i okolici uživala veliku popularnost. Kada je nakon zastoja u izlaženju ponovno pokrenuto izlaženje časopisa bio je i član uredništva časopisa „Dubrovnik“ i tajnik uredništva od broja 3-4/1961. pa do 1965. godine i u tomu je časopisu ne samo kao autor, već i kao dio mladoga poduzetnoga uređivačkog tima dao svoj veliki doprinos.

Unatoč odlasku iz Dubrovnika i preseljenju u Zadar bio je trajno povezan s dubrovačkim matičarima. Bio je angažiran i prilikom osnivanja povjereništva (podružnice) Matice hrvatske u Čilipima 13. ožujka 1971. godine, a treba mu pripisati i zasluge za poticanje mladoga slikara-naivca Mija Šiše Konavljanina (1946.-2017.) iz Mihanića prilikom njegove prve javne izložbe 1969. godine u Dubrovniku; iste je godine u studenome održao i javno predavanje o nacionalnome pitanju u Dalmaciji u revolucionarnoj 1848. godini. Tijekom 1970. bio je iznimno angažiran na obilježavanju 100. obljetnice rođenja Frana Supila u svim događajima koje je Matica organizirala u Dubrovniku i Cavtatu (sudjelovao je također i u tematu posvećenome Supilu u časopisu „Dubrovnik“ i 1991. godine), a proljećarske 1971. godine aktivno je sudjelovao u programima dubrovačkoga pododbora. Dana 8. listopada 1971. svečanom akademijom u Kazalištu Marina Držića obilježena je 100. obljetnica rođenja Stjepana Radića (govornici su, između ostaloga, bili i Franjo Tuđman i Stijepo Obad) uz sudjelovanje Gradskoga orkestra, a ta je obljetnica obilježena 10. listopada pred franjevačkim samostanom sv. Vlaha u Pridvorju na kojemu je podignuta i spomen-ploča u sjećanje na Radićev govor pred tim samostanom 1926. godine. Svečanost u Pridvorju, na kojoj je među govornicima bio i Stijepo Obad, pretvorila se u veliki narodni skup (preko 2000 osoba) uz izražavanje hrvatskih nacionalnih osjećaja i težnji prema demokratizaciji jugoslavenske države.

Ilustrativan je primjer predanoga djelovanja pokojnoga profesora upravo pokušaj na osnutku Matičina ogranka u Konavlima. Ubrzo nakon što je pododbor osnovan u ožujku 1971. godine zaustavio je rad nakon sloma Hrvatskoga proljeća, pa se profesor Obad po drugi put angažirao oko obnove rada MH u Konavlima kada je 21. travnja 1991. na osnivačkoj skupštini koju je on vodio, iako nije izabran u tijela ogranka jer je obnašao tajničku dužnost u zadarskome ogranku MH. (Tih je dana u Dubrovniku i Cavtatu održao i nekoliko javnih predavanja, između ostaloga i o stogodišnjici početka izlaženja Supilove „Crvene Hrvatske“). Nažalost, radi početka srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje najesen 1991. konavoski ogranak nije uspio razviti svoje djelovanje. Potom je i treći put sudjelovao kod obnove rada MH u Konavlima i to 2. studenoga 1994. na svečanoj akademiji u Cavtatu na kojoj su, između ostalih, govorili Vlado Gotovac i Stijepo Obad. Spomenimo da je Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku 1994. objavio njegovu knjigu „Konavoska prevlaka“ (suautor Josip Lučić), a istoj se temi vratio kao suautor knjige „Južne granice Dalmacije od XV. stoljeća do danas“ (Državni arhiv u Zadru, 1. izdanje 1999., 2. izdanje 2005.).

Ovime se, naravno, ni izdaleka ne iscrpljuje popis suradnje i Stijepa Obada s dubrovačkim ogrankom MH, već je samo podsjećanje na njegovih 60 godina djelovanja u Matici hrvatskoj.

Svome nekadašnjemu tajniku, članu uredništva časopisa „Dubrovnik“ i dugogodišnjemu predanom suradniku šaljemo posljednji pozdrav i uz zahvalnost na svemu što nam je podario želimo vječni mir. (Ivan Viđen)

IZVOR: Matica hrvatska Dubrovnik

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE