28.8 C
Dubrovnik
Subota, 16 kolovoza, 2025
HomeKulturaFilip Šovagović: Recept za tunu - ribu iz automata ne možeš stavit...

Filip Šovagović: Recept za tunu – ribu iz automata ne možeš stavit na gradele

Klimatske promjene imaju veliki negativni utjecaj na globalnoj razini, a učinci se ne osjete samo na kopnu, već i u moru. Mnoge vrste migriraju u potrazi za hranom i boljim uvjetima, dok druge nestaju. Uz dodatni pritisak na riblje stokove uslijed prekomjernog izlova i uništavanja staništa, mnoge priobalne zajednice promjene osjete već danas. Manje ribe znači manje hrane i manje prihoda za one ljude čiji životi ovise o moru, a svaka promjena ima dalekosežan utjecaj na prirodu, gospodarstvo i društvo u cjelini.

WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode je 2020. godine provela istraživanje u utjecaju klimatskih promjena na mali gospodarski ribolov u zemljama u razvoju. Posljedice su negativne za većinu vrsta riba koje se love u malom gospodarskom ribolovu, uključujući one komercijalno najvažnije kao što su srdele, inćuni i tuna. Promjene će najviše osjetiti zajednice za koje je ribarstvo glavni izvor hrane i prihoda, ali i sve zemlje koje uvoze proizvode iz ribarstva. Europska unija je jedan od najvećih uvoznika, a polovica uvoza dolazi iz zemalja u razvoju. Što to znači za globalnu sigurnost hrane u svijetu koji će zbog porasta stanovništva trebati više morskih resursa nego ikad prije? Što ako ono što danas uzimamo zdravo za gotovo sutra postane nedostupno? O tome govori i “Recept za tunu”, znanstveni monolog Sandre Vlašić.

KAKO ODABRATI BOLJU BUDUĆNOST? Znanstvenici procjenjuju da bi održivo upravljanje ribarstvom, ako se provodi na globalnoj razini, moglo povećati biomasu ribe u oceanima za 60%, ali samo ako se globalno zagrijavanje zadrži unutar 1,5°C. Održivo upravljanje uključuje i smanjenje odbačenog ulova, povećanje potražnje za malim i brzorastućim vrstama riba, te prelazak na održivi uzgoj proizvoda iz ribarstva. “Alternativne budućnosti su moguće, a na nama je da iskoristimo sva dostupna znanja i tehnologije koje mogu olakšati bolje upravljanje morima i oceanima, vodeći pritom računa da stvorimo snažne, otporne i sigurne zajednice”, zaključio je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.

Za više informacija o tome kako svatko od nas može učiniti razliku posjetite WWF-ov vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva: http://www.kojuribukupiti.org/

ili izračunajte kako vaš morski tanjur utječe na klimu: https://www.wwf-finprint.org/hr

Tiketavale, pakirale, frigale, prešale lim… Nina Violić: naše ruke su manje

Poslušajte Leona Lučeva: Jer kako meni, tako je i tebi … Prijatelju moj

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

KOMENTAR TJEDNA