Veliki europski gradovi pozivaju Europsku uniju da zabrani prodaju cigareta s filtrom, tvrdeći da opušci, koji sadrže plastiku, nemaju nikakve zdravstvene koristi te predstavljaju najveći pojedinačni izvor otpada na gradskim ulicama, donosi N1.
Bruxelles, München, Dublin i Genova među gradovima su koji su se pridružili kampanji “No (Plastic) Filter” (Bez plastičnih filtara), inicijativi koju predvodi nizozemska vlada u suradnji s lokalnim vlastima, vodoprivrednim tijelima i ekološkim organizacijama.
Zagovornici zabrane tvrde da europski sustavi “proširene odgovornosti proizvođača”, odnosno pravila koja obvezuju duhanske kompanije da financiraju čišćenje otpada, nisu uspjeli smanjiti onečišćenje uzrokovano cigaretnim filtrima te da je potrebna njihova potpuna zabrana.
“Cigaretni opušci čine nevjerojatnih 30 posto ukupnog otpada na javnim površinama Bruxellesa. Taj otpad ne samo da narušava izgled našega grada nego njegovo uklanjanje predstavlja i iznimno veliko opterećenje za naše komunalne službe”, izjavio je za Politico Anas Ben Abdelmoumen, gradski dužnosnik zadužen za čistoću javnih površina.
Kampanji su se pridružili i brojni drugi gradovi u Belgiji, Njemačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Litvi. Inicijativa dolazi u ključnom trenutku jer Europska unija priprema izmjene dvaju važnih propisa koji bi mogli dovesti do zabrane cigaretnih filtara ili barem plastike koju sadrže.
Zagovornici kampanje smatraju da je revizija Direktive o duhanskim proizvodima prilika za potpunu zabranu cigaretnih filtara. Ako se to ne ostvari, predstojeća revizija Direktive o plastici za jednokratnu uporabu mogla bi pružiti drugu priliku, i to zabranom plastike koja se koristi u njihovoj proizvodnji.
“Riječ je o proizvodu koji dovodi u zabludu”
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također podržava zabranu ili postupno ukidanje cigaretnih filtara, ističući da oni ne donose nikakvu zdravstvenu korist.
“Cigaretni filtar najčešći je pojedinačni otpadni predmet, sadrži plastiku, uzrokuje toksično onečišćenje okoliša i stvara goleme troškove gradovima i društvu. Osim toga, filtar ne čini pušenje manje štetnim”, izjavio je Karl Beerenfenger, voditelj kampanje iz nizozemske nevladine organizacije Fair Resource Foundation.
“Riječ je o proizvodu koji dovodi u zabludu, jednoj od najvećih prijevara u novijoj povijesti. Cigaretni filtar nikada nije ni trebao biti uveden”, dodao je.
Duhanske kompanije, međutim, tvrde da filtri ipak imaju određenu zdravstvenu svrhu.
“Ne postoji sigurna cigareta, s filtrom ili bez njega”, izjavio je Nathan Jones, voditelj strategije regulatornih pitanja za Europsku uniju u kompaniji British American Tobacco.
“Ali istraživanja pokazuju da filtri pomažu smanjiti izloženost određenim otrovnim tvarima i omogućuju nam ispunjavanje europskih propisa koji reguliraju emisije iz cigareta. Kada bi postojala održiva alternativa koja bi se mogla primjenjivati u velikom opsegu, koristili bismo je, ali takva trenutačno ne postoji.”
Najveći izvor otpada na ulicama
U Haagu se godišnji troškovi uklanjanja cigaretnih opušaka procjenjuju na oko dva milijuna eura, prema riječima zamjenice gradonačelnika Isabelle Broeders.
“Iz naše perspektive, preispitivanje Direktive o duhanskim proizvodima predstavlja važnu priliku za zabranu cigaretnih filtara. Zalažemo se za zabranu svih cigaretnih filtara, bez obzira na materijal od kojeg su izrađeni”, izjavila je Broeders.
Većina cigaretnih filtara izrađena je od celuloznog acetata, vrste plastike biljnog podrijetla koja se teško razgrađuje. Biorazgradive alternative postoje, ali nisu široko rasprostranjene.
Proizvođači su nastojali postići da se celulozni acetat klasificira kao održiv i biorazgradiv proizvod te da bude izuzet iz Direktive o plastici za jednokratnu uporabu.
Organizacija Tobacco Europe usprotivila se mogućnosti da Europska komisija ograniči uporabu plastičnih filtara, izražavajući nadu da će se EU umjesto toga usredotočiti na “podizanje svijesti, učinkovitu provedbu pravila protiv odbacivanja otpada u okoliš i razmjernu primjenu proširene odgovornosti proizvođača, uz omogućavanje inovacija koje bi s vremenom dovele do održivih alternativa”.
Međutim, vlasti Bruxellesa i Haaga uvjerene su da zabrana samo plastike u filtrima ne bi bila dovoljna.
“Dopuštanje alternativa koje ne sadrže plastiku stvara opasnu pravnu prazninu. Proizvođači bi mogli uvesti nove materijale koji zaobilaze tehničke definicije plastike, a pritom ostaju gotovo jednako štetni, dugotrajni u okolišu i problematični za čistoću javnih površina”, upozorio je Abdelmoumen.
Nizozemska vlada u međuvremenu se usredotočila na uklanjanje plastike iz cigaretnih filtara kroz reviziju Direktive o plastici za jednokratnu uporabu.
“Ako se to pokaže neuspješnim, cilj bi se mogao ostvariti i putem Direktive o duhanskim proizvodima”, izjavio je glasnogovornik nizozemske vlade.
“Filtri stvaraju lažan osjećaj sigurnosti”
Yogi Hendlin, filozof okoliša i znanstvenik koji se bavi javnim zdravljem na Sveučilištu Erasmus u Rotterdamu, opisao je cigaretne filtre kao “protezu na kraju cigarete” za koju ljudi vjeruju da uklanja “najštetnije sastojke dima”.
“Ali sam filtar ne donosi nikakvu zdravstvenu korist”, rekao je Hendlin, dodajući da su istraživanja čak pokazala kako filtri mogu povećati rizik od raka pluća.
“Ne filtrira ništa od onoga što uzrokuje rak, a zapravo ni ne obavlja osobito učinkovito funkciju filtriranja. U osnovi je riječ o kozmetičkoj promjeni boje koja zavarava vaš um i navodi vas da mislite kako ste sigurniji nego što doista jeste”, objasnio je.
Hendlin je podsjetio i na važan sudski postupak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 2006., u kojem je utvrđeno da su duhanske kompanije obmanjivale pušače oglašavajući “light” cigarete i cigarete s niskim udjelom katrana kao manje štetne proizvode, donosi N1.
