Županijskih 4.612 poduzeća imalo je lani gotovo 2,5 milijarde eura prihoda, više od 23 tisuće zaposlenih, rekordne investicije i nastavak rasta plaća – Županijsko gospodarstvo poslovalo je pozitivno u 2025. godini, međutim vidi se trend usporavanja uslijed povećanja troškova, inflatornih pritisaka i rasta cijena kao i troška rada i energenata. Ukupno je 66 posto poduzeća iskazalo pozitivan financijski rezultat, zabilježen je rast prihoda od tri posto, no rashodi su rasli duplo više što je rezultiralo padom dobiti i porastom gubitaka od 78 posto. Rečeno je to na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovačko neretvanske županije gdje je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić predstavila rezultate poslovanja gospodarstva DNŽ za 2025. godinu.
Rasla je prosječna neto isplaćena plaća koja u Županiji iznosi 1213 eura, najveće plaće isplaćene su u djelatnosti rudarstva i vađenja, a najniža u uslugama frizerskim salonima i salonima za uljepšavanje.
Glavna županijska djelatnost je pružanje smještaja i pripreme hrane koja zapošljava 29 posto ukupnog broja zaposlenih i sudjeluje 34 posto u udjelu u dobiti. Prisutan je i eksponencijalni rast nekomercijalnog smještaja u Županiji.
- Smještaj i priprema hrane je važna djelatnost, ali važno je istaknuti da ona doživljava usporen rast i ostvarila je 5 posto veći ukupni prihod u odnosu na godinu prije. Slijedi je djelatnost građevinarstva koja je zabilježila porast od 12 posto, a nakon njih su trgovina, djelatnost prometa i skladištenja i prijevoza tereta gdje je zabilježen konsolidirani minus– rekla je Nikolina Trojić.
-Koliko god su mikro, kojih je 90 posto, dobri, žilavi i lakše preživljavaju krize, ipak veliki i srednji vuku za sobom veliki broj kooperanata, veliki broj sudionika unutar procesa, vuku i inovacije, tehnologiju pa se moramo zabrinuti zašto u Županiji imamo samo četiri velike kompanije – poručila je predsjednica Županijske komore Dubrovnik.
Sanja Putica, predstavnica Atlantske plovidbe objasnila je što je sve dovelo do loših rezultata ovog velikog poduzeća, jednog od samo četiri kompanije u kategoriji velikih koje imamo u Županiji.
- – Atlantska je prijavila gubitak od nekoliko desetaka milijuna eura iz nekoliko razloga, dio je naravno nastao radi operativnih troškova kompanije, dio radi ogromne višemilijunske štete koju smo imali na brodu AP Revelin, dio zbog tečajne razlike jer je poslovanje brodarske kompanije u dolarskom plaćanju i razlike u cijenama najma brodova za prijevoz suhih tereta. Međutim, ako Atlantsku promatrate u okviru grupacije Tankerske plovidbe onda je ona prijavila dobit od 15 milijuna eura, pa ovo u našem poslovanju ne predstavlja veliki problem. Imali smo veliki investicijski ciklus od tri novogradnje u Kini od koju su dva broda preuzeta, a i naš brod AP Astarea je nekoliko mjeseci bio zatočen u Hormuškom tjesnacu. Naše je poslovanje i dalje uvelike ovisno o svjetskoj krizi i ratu na Bliskom istoku i plovnim putovima koji su značajni za naše brodove, međutim ne vidimo buduću daljnju destabilizaciju sektora – navela je Sanja Putica.
Slabije rezultate u 2025. imala je i Luka Ploče koja je lani imala evidentan pad prometa u odnosu na prethodno razdoblje. – Rast prometa koji smo imali 2022. i 2023. je bio posljedica ratnih zbivanja u Ukrajini, pa se ne može predvidjeti što će se dogoditi u idućem razdoblju, možda će se pojaviti nova šansa. Naši stalni korisnici, industrija u BiH kojoj Luka Ploče gravitira, njih 90 posto je u teškoćama, a naši najveći korisnici ili u ozbiljnim teškoćama ili likvidaciji pa ne znamo hoće li nastaviti s radom. Međutim, pad prometa u ovoj godini nije toliki u odnosu na prošlu jer se struktura tereta mijenja, radimo puno više generalnih tereta nego što smo radili prije pa imamo optimizma da će ova godina završiti pozitivno bez obzira na sve teškoće – rekao je Tomo Krilić, predstavnik Luke Ploče. Uspješnim rezultatima pohvalila se Zračna luka Ruđer Bošković i ALH koji stabilno posluju.
Danijel Marušić iz Dubrovnik travela, ponovio je i ovdje kao Dubrovnik nema infrastrukturu niti atrakcije kojima bi zimi privukao goste što konkurencija u drugim zemljama ima, pa time ni produljenja sezone, a Toni Aleksić iz Elite travela komentirajući ovogodišnju sezonu rekao je kako je izgledno da će situacija ostati stabilna, ali i kako će male dužobalne brodarske agencije koje rade s gostima iz Australije i Novog Zelanda i dalekih tržišta sigurno imati problema. Cijelo turističko županijsko gospodarstvo osjetilo je pad s tržišta Njemačke zbog tamošnje recesije, rekao je direktor Županijske TZ Julijo Srgota. Župan dubrovačko neretvanski Blaž Pezo posebno je naglasio nepravedno visoke cijene koje u našoj Županiji veliki trgovački lanci održavaju cijelu godinu a ne samo u turističkoj sezoni.
Do kraja godine teško je predvidjeti rezultate županijskih poduzeća, rečeno je, jer je nikad teže boriti se s troškovima. – I ove godine su oni nepredvidivi i vrlo je izvjesno da će rasti i u drugom dijelu godine, ali naši poslovni subjekti su i na to spremni. Vrijeme predviđanja je od danas do sutra i što bi naši hotelijeri rekli – više nemamo last minut rezervacije nego last second. Upravo to je obilježje ove sezone i prema tom se obilježju formiraju cijene – prema potražnji i zahtjevima tržišta. Treba apelirati na podizanje razine kvalitete i isticanje važnosti sigurnosti, pridavanje pažnje gostu i što veću razinu usluge i kvalitete kako bi postigli komparativnu prednost u odnosu na ostala tržišta. Ne treba se bojati što smo skuplji od konkurencije, trebamo se mjeriti po tome što gost dobije kod nas – zaključila je predsjednica ŽK Trojić.
