Nacrt Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti upravo je prošao Vladu i otvorio brojna pitanja. Uvođenje registracijskog broja, pojačane inspekcije, zabrana iznajmljivanja novih apartmana za tvrtke u zgradama, obveza rekategorizacije privatnog smještaja…
Osim što ne utječe na sivu zonu iznajmljivanja, tzv. nekomercijalni smještaj, a što najviše zamjeraju legalni iznajmljivači još su brojna pitanja koja će trebati dodatno regulirati kada je u pitanju iznajmljivanje, ponajprije ulogu i prava „ iznajmljivača – domaćina“. Domaćin je iznajmljivač koji ima prijavljeno prebivalište na području jedinice područne samouprave, odnosno pruža uslugu smještaja u svom domaćinstvu, a zbog oštrijih pravila izdavanja dozvola za iznajmljivanje već se tijekom javne rasprave kao problem izdvojilo i kako bi novi propisi mogli ubrzati val darovanja i prijenosa nekretnina sve da bi obitelji zadržale pravo iznajmljivanja.
Za turistička mjesta to bi moglo značiti ubrzani prijenos apartmana sa starije generacije na djecu koja imaju prijavljeno prebivalište u istoj županiji.
Hoće li se i dozvola za iznajmljivanje nasljeđivati?
U prijedlogu zakona posebno je uređeno da pravo pružanja ugostiteljskih usluga može nastaviti bračni ili izvanbračni drug, djeca i drugi srodnici u ravnoj liniji, članovi obitelji, nasljednici, osobe koje su nekretninu stekle darovanjem ili ugovorom o uzdržavanju.
U nekim budućim pravnim rješenjima i najavljenim rekategorizacijama ako pravo iznajmljivanja bude sve više vezano uz status domaćina i prebivalište, moguće je da će i dozvola iznajmljivanja nekretnine biti obiteljska imovina. To bi moglo potaknuti val ranijih prijenosa vlasništva unutar obitelji gdje će se najprije dobro paziti da obiteljska kuća podjelom ne postane višestambena zgrada. Evo što na to kažu u Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja:
– Mi u HUOS-u smatramo kako je pitanje nasljeđivanja statusa domaćina jedno od ključnih pitanja koje je potrebno dodatno urediti kroz novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti. Tijekom javnog savjetovanja isticali smo potrebu da se omogući kontinuitet obiteljskog iznajmljivanja kroz generacije, posebno u slučajevima kada se djelatnost obavlja u obiteljskoj kući ili nekretnini koja je desetljećima dio obiteljske imovine – navodi Ante Glavaš, dopredsjednik HUOS-a.
– Očekujemo da će dio starijih iznajmljivača, radi pravne sigurnosti i očuvanja statusa domaćina, za života prenijeti vlasništvo na djecu ili druge članove obitelji koji ispunjavaju zakonske uvjete, uključujući prebivalište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj se nekretnina nalazi. Takve odluke bit će prvenstveno posljedica želje da se sačuva obiteljska djelatnost i izbjegnu eventualne pravne nejasnoće nakon ostavinskih postupaka – stav je HUOS-a gdje komentiraju i uvođenje registracijskog broja smještajnih jedinica koji predviđa novi Prijedlog zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
– Što se tiče registracijskog broja i sustava nadzora, smatramo da će upravo evidencije povezane s vlasništvom, prebivalištem i registracijskim oznakama objekata biti ključni alati za provedbu zakona. Međutim, ostaje otvoreno pitanje kako će se u praksi tretirati slučajevi u kojima nakon smrti nositelja rješenja jedna nekretnina prijeđe na više nasljednika. Primjerice, ako obiteljska kuća s četiri apartmana nasljeđivanjem dobije četiri suvlasnika iz iste obitelji, potrebno je jasno propisati pod kojim uvjetima oni mogu nastaviti obavljati djelatnost kao domaćini te kako će se status i registracijski broj povezivati s konkretnim iznajmljivačem. Upravo zato očekujemo dodatna pojašnjenja i provedbene smjernice kako bi se izbjegle različite interpretacije i pravna nesigurnost – odgovara Ante Glavaš za Hrvatsku udrugu obiteljskog smještaja.
Osim ovog problema, čitav je niz drugih koje otvara novi Zakon, nakon što je s Vlade u četvrtak upućen u Hrvatski sabor. Glavna je to tema iznajmljivačkih foruma, a udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače već je protiv zakona podnijela i peticiju s gotovo četrdeset tisuća potpisa.
