Od 1. siječnja 2026. gotovo svi mali poduzetnici u Hrvatskoj ulaze u novi sustav fiskalizacije, bez obzira naplaćuju li u gotovini ili samo bezgotovinski. Unatoč argumentiranim prigovorima struke i obvezi da se ove radnje naprave do 2030.!, Sabor je zakon jednoglasno izglasao i on stupa na snagu početkom 2026.
To znači da svaki izdani račun, čak i ako je plaćen putem banke – mora biti fiskaliziran. Time završava vrijeme izdavanja računa u Wordu, Excelu ili ručno napravljenim PDF-ovima.
Najveća promjena bit će za poduzetnike koji dosad nisu bili u fiskalizaciji zato što nisu primali gotovinu, uključujući male obrte, paušalce, j.d.o.o.-e i d.o.o.-e. Svi će sada morati ispuniti niz novih obveza: najprije odabrati prikladan sustav za izdavanje računa i odabrati informacijskog posrednika. To su poduzeća koja će pružati usluge izdavanja i zaprimanja eRačuna te pratećih isprava, fiskalizacije eRačuna. Njima je certifikat za tu posredničku ulogu dala Porezna uprava i njihov se popis, za sada ih je 27, može naći na službenim stranicama Ministarstva. Nakon toga svi moraju fiskalizirati račune građanima, eRačune u poslovanju s drugim firmama i jednako ih tako zaprimati, te moraju imati digitalnu arhivu i koristiti eIzvještavanje. To su osnovni koraci Fiskalizacije 2.0.
O ovim novostima nedavno je u Dubrovniku predavanje održala Đurđica Mostarčić, ovlaštena računovotkinja i iskusna predavačica koja dugo godina radi s tvrtkama iz sektora malog i srednjeg poduzetništva, obrtima, samostalnim djelatnostima, neprofitnim i proračunskim organizacijama.
Pitali smo je jesu li Dubrovčani imali posebnih pitanja o fiskalizaciji koja dolazi iz prakse najčešće sezonskih obrta, malih agencija, taksi obrta, kajak vodiča i sličnih djelatnosti?
– Najčešća su pitanja bila upravo vezana uz sezonske obrte, kada oni kreću s prijavama, tko može koristiti mikro eračun, što je s rezidentima u sustavu PDV-a, a što s iznajmljivačima u PDV-u… Svi se moraju prijaviti u sustav i izabrati svog posrednika do 31. prosinca s time da ako su sezonski obrti, onda do početka obavljanja djelatnosti iduće godine. Oni u 2026. ne moraju izdavati e račune, ali kako oni ionako najviše rade s fizičkim osobama pa će i za njih morati izdavati račune iz Fiskalizacije1 koju su već imali kroz fiskalne blagajne. Jedino ako im netko plaća na transakcijski račun sada će morati i njima izdavati fiskalne račune. Veći je problem onima koji dosada nisu imali fiskalne blagajne pa moraju sve nabaviti. Sezonski poslovi kao što je iznajmljivanje kajaka i slično koji su i do sada imali fiskalne kase ne bi trebali imati većih problema. Najveći su problem KPD oznake (šifre koje govore Poreznoj upravi o kojoj se vrsti dokumenta ili radnje radi: izdavanju računa, storniranju, avansnom plaćanju, ispravku računa op.a.), a s kojima se oni i ne moraju zamarati do 2027. godine – govori Mostarčić.
– Ni iznajmljivači ne trebaju u fiskalizaciju ako nisu u sustavu PDV-u, a pozamašan je broj onih koji uopće neće biti obveznici fiskalizacije. Naravno drugi se pitaju zašto mi moramo, a oni ne? Stvar je u tome da iznajmljivači ostvaruju dohodak od imovine, a ne od djelatnosti i zato su izuzeti iz fiskalizacije – objašnjava Đurđica Mostarčić.
Ona tvrdi kako informacije koje se šire društvenim mrežama kako je sustav izbora informacijskog posrednika nesiguran i kako se svatko može prijaviti za posredovanje pri fiskalizaciji, nisu točne.
– Ne može se svatko prijaviti za posrednika, licenciju zato i ima samo 25 tvrtki. Morate zadovoljiti određene parametre koji su propisani zakonom, a ovo što se piše po medijima kako se netko uspio prijaviti lažnim podacima, dogodilo se iz razloga što je sve još u testnoj fazi – kaže Mostarčić.
Kada su međutim, u pitanju prigovori kako je Hrvatska bez razloga požurila s uvođenjem nove fiskalizacije i Mostarčić ima slično mišljenje.
Podsjetimo, u medijima je tu je najviše odjeknuo status na Linkdinu dubrovačko/zagrebačkog odvjetnika Vlaha Hrdala koji je napisao kako „nije moguće identificirati valjan motiv za prisiljavanje gotovo svih poduzetnika da uvedu sustav koji nije besplatan i koji predstavlja rizik za otkrivanje poslovnih tajni (informacijski posrednici mogu čitati sadržaj računa). Utaja poreza je kod plaćanja s transakcijskog računa na transakcijski račun nemoguća, a argumenti poput ‘neće više biti papirnatih računa’ i ‘neće više biti krivotvorenih računa’ jednostavno ne stoje jer papirnatih računa u B2B već nema, a krivotvoriti je lakše digitalni dokument nego fizički,“ naveo je Hrdalo. I on vidi problem u tome da gotovo svatko može postati informacijski posrednik koje su uvele izmjene Zakona o fiskalizaciji, ali i u preuranjenom uvođenju ove obveze.
– eRačun dobivamo zahvaljujući EU paketu propisa koji se naziva ViDA i koji je usvojen prije svega nekoliko mjeseci, a koji tu obvezu nameće tek od 1. srpnja 2030. Možete li pogoditi koliko još EU članica bezuvjetno uvodi obavezni eRačun od 1. siječnja 2026. za baš sve PDV obveznike bez obzira na veličinu?– pita se Hrdalo, a Mostarčić se s njime slaže:
– To jest bio naš osnovni prigovor da smo mogli čekati do 2030. godine, a osobno sam valjda i najveći protivnik KPD-a u Hrvatskoj, ali gotovo je, Sabor je Zakon jednoglasno izglasao – kaže iskusna računovotkinja.
– Razumijem da smo dobili sredstva za projekt i da smo to trebali završiti da ne dovedemo Hrvatsku u situaciju da mora vraćati te novce, sve to razumijem. No sa strane poduzetništva, kao netko tko je svaki dan u kontaktu s njima, mislim da je sve bilo prerano. Sada smo u problemu zbog nečega što nam je na vratima za dvadesetak dana. Evo, ja imam klijenta koji ima 6000 artikala i sad svakom treba dodijeliti KPD šifre, što je jako izazovno. Mogli smo čekati do 2030. to je bio i naš glavni prigovor i u e-savjetovanju, ali je Porezna rekla da moramo sada i moramo to odraditi – govori Mostarčić koja je predavanje u Dubrovniku održala u punoj dvorani u organizaciji Centra za poduzetništvo.
Fotografije: FB Centar za poduzetništvo DNŽ
