Ljetna stanka je završila. Gradski vijećnici su se vratili u svoje klupe. Druga po redu sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika započela je nešto iza devet sati.
Na predloženom Dnevnom redu nalaze se 33 točke, a po prvi put, vijećnička pitanja posljednja su točka – nova je to praksa dogovorena na međustranačkoj koordinaciji prilikom lipanjskog konstituiranja ovog saziva. Među ostalim točkama su Izvješće o radu gradonačelnika za prvo polugodište 2025., izvještaj o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2024., izvješća o radu JU Rezervat Lokrum za 2024., Zavoda za obnovu Dubrovnika za 2024., Doma za starije osobe Ragusa za 2024., Dječjeg vrtića Pčelica i Dječjeg vrtića Dubrovnik za 2024. godinu, cijena toplog obroka za učenike osnovnih škola Grada Dubrovnika.
Sjednici je nazočno 19 vijećnika (nema Pera Vićana, DDS i Viktorije Knežević, Centar). Utvrđen je kvorum.
Usvojen je zapisnik s konstituirajuće sjednice.
Usvojen je predloženi dnevni red.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Dubrovnika u razdoblju od 1. siječnja 2025. do 30. lipnja 2025.
“Detaljno su pobrojani svi projekti, njih 66 i faze u kojim se oni nalaze. Navedeni su svi projekti koji se financiraju iz EU sredstava”, kazao je uvodno gradonačelnik Franković.
“Ova točka je točka koja traje tri sata. Ovo izvješće se savršeno poklapa s datumom održavanja izbora. Naši građani su premoćno rekli što misle o radu gradonačelnika”, kazao je Potrebica.
“Koji su razlozi da oborinska odvodnja u Hebrangovoj ne ide u realizaciju, nego imamo rješenje o produljenju građevinske dozvole. Ista je situacija s oborinskom odvodnjom Montovjerna – Batala, gdje je građevinska dozvola produljena. Je li ti preduvjet za rješavanje prometa na Batali? Postoji li protupožarni elaborati i sustav za boćarski dom Đuro Miletić? Vezano za spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu, navodi se da je projekt u realizaciji. Postoji li tu tužba? Kad možemo očekivati početak radova na vrtiću u Biskupskom dvoru, arhitekti su kazali da je veliki problem dolazak automobilom. Financira li Grad atletsku stazu na stadionu u Lapadu ili smo se uspjeli prijaviti na EU fondove”, upitala je Anita Bonačić Obradović.
Vijećnik Ivica Škrabić kazao je kako cesta Tamarić predstavlja opasnost za građane. Dodao je da je cesta puštena u promet bez uporabne dozvole.
“Zašto cesta Tamarić nije uvrštena u prioritetne projekte sanacije i kad se sanacija planira?”, upitao je Škrabić.
Vijećnik Raguž istaknuo je neke od projekata čija je realizacija u tijeku, a među kojima su uređenja parka u Pilama i parka Gradac.
“Moram istaknuti tri stvari koje su izazvale salvu reakcija u javnosti, a koje su uspješno realizirane. Među tim projektima su ex Bulevar, palme na rivi u Gružu i treća stvar, koja je i najhrabrija – zona posebnog režima, u što se ni sam ne bi upustio. Neki si uzimaju za pravo da budu i arhitekti i nadzor i geodeti, pa budu poklopljeni kad projekt bude gotov”, kazao je Raguž.
“Na sve projekte sam ponosan. Nije uvijek jednostavno ni lako raditi. Na početku uvijek budete osuđeni. Jedan od savršenih primjera je Bulevar. Mnogi su me prozivali i pitali me što ti to treba. Kad smo posjekli borove, stavljali su se lampioni. Dvije sinjorine iz Grada su bile krajobrazne arhitektice, teško su primile sve te kritike. U jednom trenutku sam ih pitao da mi to sve objasne, kad su mi objasnile zašto brijestovi, rekao sam da to ima smisla. Kod nas su svi sve. I izbornici i svećenici i arhitekti. Danas kad je Bulevar završen ljudi govore da je odlično i pitaju kad će radovi na drugoj strani. Neki sugrađani su mi se čak ispričali, a ja sam samo vjerovao struci. Isto je bilo s rivom u Gružu, ja sam samo uvažio prijedlog struke. Gradac nikad nije bio obnovljen. Izabrali smo najbolje rješenje, bili smo transparentni u procesu. Park će biti gotov u lipnju 2026. Svi smo bili svjedoci u kakvom je stanju park u Pilama. Imamo ljude koji znaju sve o stablima i u kakvom su stanju, a nisu u životu posadili cvijet. U životu sam posadio jako puno stabala, ali ne znam. Ovo rade ljudi iz Grada koji vole i žive u ovom Gradu. Davno smo počeli s uvođenjem zone posebnog prometnog režima. Prvo su nam bila potrebne zakonske pretpostavke, nakon usvajanja išli smo korak po korak. Znali smo da će to mnogi propitivati. Život stanovnika povijesne jezgre danas je puno kvalitetniji. Je li zona savršena, nije, ali iz zato ćemo donositi izmjene. Zona nam omogućuje da svi gospodarski subjekti koji krše pravila budu kažnjeni tako da im se oduzima pravo prolaska kroz zonu. Trka za novcem je nevjerojatna. Grad svima mora biti na prvom mjestu. Priča je jednostavna, ali je put do realizacije trnovit. Jedini smo grad u Hrvatskoj koji je riješio pitanje gužve oko povijesne jezgre. Predložio sam izmjene i po pitanju auto-taksi prijevoza kako bi se i taj problem riješio”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Marković (Hrvatski suverenisti) pitao je koliko Grad ima nekretnina u koje bi se mogle useliti mlade obitelji, a pohvalio je i mjeru 30 x 30. Pitao je i kad se očekuje počekat realizacije dvorane u Orašcu i kad će u obnovu ići park ispod platana na Pilama, kao i kad će se urediti serpentine na Srđu. Zanimao ga je kad slijedi uređenje staze na Gornjem Konalu kao i kad će se urediti igralište u tom dijelu grada.
Jasmin Deraković (DDS) kazao je da će DDS podržati izvješće.
“Koliko kazni se u postotku uspije naplatiti, a kad je u pitanju zona posebnog prometnog režima?”, upitao je.
“Napravili smo određeni financijski okvir i financijski smo pripremili ključne projekte. Moramo biti svjesni da nemamo neiscrpna sredstva financiranja. Gradimo Dom umirovljenika čija je vrijednost 30 milijuna eura, koliko je prije 10 godina iznosio proračuna Grada Dubrovnika. Imamo toliko projekata da moramo izabrati one koji su prioriteti, a uz to moramo osigurati likvidnost Grada Dubrovnika. Prije 10-ak dana potpisali smo novi kolektivni ugovor za djelatnike u kulturi. To sve skupa košta. Odgojiteljima u vrtićima smo već jednom morali povećati plaće, a u listopadu ćemo to napraviti i još jednom. U rujnu nas očekuje rebalans proračuna, već sad mogu najaviti javnu nabavu za oborinsku odvodnju za Ulicu Iva Vojnovića, kao i za odvodnju Ulice Andrije Hebranga, što uključuje i Sresersku i Kunsku ulicu. Napravit ćemo i oborinsku odvodnju od Ulice Ante Šercera do Batale.Cilj nam je do kraja godina značajno pokrenuti taj investicijski ciklus. Do kraja mjeseca trebale bi biti otvorene ponude za dvoranu u Orašcu. Što se tiče zone prometnog režima, na samom početku je bio značajan broj prekršitelja, ali taj se broj smanjuje. Jedan dio kazni je plaćen, a jedan dio ljudi će se žaliti”, kazao je gradonačelnik.
Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu
Odbor za financije dao je pozitivno mišljenje, kazao je predsjednik odbora Maslać.
“Želim zahvaliti prošlom sazivu Gradskog vijeća, imali smo jednu dobru praksu. Izbjegavali smo prekomjerne suficite. Od viška sredstva išli smo u određene kapitalne investicije. Ovaj iznos od 800 tisuća eura je kvalitetan balans između onoga što je potrebno i likvidnosti”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Marčinko (SJG) postavila je pitanje vezano uz računalni sustav Du Passa i primjedbe Državne revizije.
“Sve primjedbe Državne revizije Grad Dubrovnik uvažava i ispravlja. Sustav Du Passa je integralno vlasništvo Grada Dubrovnika. Jedna tvrtka je bila odabrana i za Du Pass i za zonu posebnog prometnog režima. Nemamo nikakve primjedbe na rad tvrtke”, kazao je Franković.
Anita Bonačić Obradović predložila je da se osigura zaštita od sunca na dječjim igralištima.
“Iza katedrale postoje određene kamene ploče koje treba sanirati, pa upozoravam na to. Što se tiče subvencioniranje avionskih karata i cestarine, je li ovo novi projekt? Ljetnikovca Božidari je skinut s programa, je li se odustalo od revitalizacije. Cijene hrane su narasle preko 45 posto, u Dubrovniku postoji 148 umirovljenika bez mirovine, koje Grad pomaže s 39 eura mjesečno. Možemo li razmišljati da se uspoređuju nominalni iznosi s inflacijom? Grabovica je pred zatvaranjem, imamo li plan B? Tu se radi o zdravlju i pitkoj vodi”, kazala je”.
“33 posto prihoda prikupljeno je od poreza na dohodak. Naši građani su dali trećinu svojih prihoda Gradu. Postojeći oblik informiranja nije dovoljno dobar. Što se tiče rashoda, između 2023. i 2024. imamo skok od 23 posto. Koliko otpada na nova zapošljavanja, a koliko na povećanje plaća? Predlagali smo da ovakva izvješća sadrže podatak o zapošljavanjima. Mislim da smo to dužni i prema sebi i prema građanima. U 2024. izvršena je jedna preraspodjela prihoda od strane gradonačelnik. Radi se o 13 tisuća eura za rješavanje pitanja parkinga na Montovjerni. I ostali kotarevi imaju problem s parkingom”, kazao je Krstulović (SJG).
Vijećnik Škrabić (SDP) pitao je kad će biti postavljena rampa za osobe s invaliditetom u Opskrbnom centru u Mokošici.
Određena je stanak u trajanju od 5 minuta.
Prijedlog odluke o osnivanju Odbora za statut i poslovnik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Na sjednici Odbora za imenovanje jednoglasno su predloženi članovi Odbora za statut i poslovnik i Odbora za određivanje naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika.
Za članove Odbora za statut i poslovnik predloženi su kao predsjednica Olga Muratti, potpredsjednik Ivan Maslać, a kao članovi Antun Bošković, Jasmin Deraković i Ivan Viđen. Za članove Odbora za određivanje naziva ulica i trgova u naseljima Grada Dubrovnika predloženi su kao predsjednik Antun Bošković, potpredsjednik Krešo Marković te kao članovi Ana Hrnić, Đani Banovac, Mato Butijerić, Jelena Crnčević i Saša Škrabić.
Obje točke su usvojene jednoglasno.
Prijedlog odluke o utvrđivanju popisa pravnih osoba od posebnog interesa za Grad Dubrovnik
Gradonačelnik Franković objasnio je predloženi amandman. Naime vijećnicima su poslani radni materijali, a to je kroz amandman ispravljeno i društva su taksativno navedena.
Prijedlog odluke o visini satnice za pomoćnike djece s teškoćama u razvoju u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području Grada Dubrovnika
Ovim prijedlogom predlaže se da će satnicima pomoćnicima u nastavi poveća na 9 eura bruto.
Gradonačelnik je kazao kako je više puta podizana stanica za pomoćnike u nastavi.
“Dogovorili smo se da nastavimo s trendom povećanja stanice za pomoćnike u nastavi i da tako omogućimo da svako dijete kojem je to potrebno ima pomoćnika u nastavu. Ova stanica će biti najveća stanica u Hrvatskoj u bruto iznosu. Time pokazujemo brigu za one kojima je pomoć potrebna. Možemo biti zadovoljni s ovim i nadam se da se da će točka biti usvojena jednoglasno. Satnica po državnom standardu iznosi 7.5 eura, a mi smo to sad značajno povećali u bruto iznosu”, pojasnio je gradonačelnik.
Vijećnik Deraković (DDS) ukazao je na neke stvari koje se vežu na ovu tematiku.
“U zadnjih četiri do pet godina imao povećanje potrebe za asistentima u nastavi od 70 posto. Pomoćnici u nastavi su još uvijek zaposleni na određeno vrijeme. Moramo raditi na tome da ovo postane struka”, poručio je Deraković.
Marin Krstulović koji je i sam radio kao pomoćnik u nastavi zahvalio je s govornice Gradskog vijeća svim pomoćnicima u nastavi, a djeci poručio: “Volimo vas!”
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa potpora u poljoprivredi i ruralnom prostoru na području Grada Dubrovnika
Resorna pročelnica Martina Skopljaković kazala je kako je cilj ovog programa jačanje poljoprivredne proizvodnje te da se radi o osam mjera za koje će biti raspisani javni pozivi. Dodala je kako su za tekuću godinu osigurano 94 tisuće eura, a u projekcijama za iduće dvije godine po 100 eura.
Vijećnik Deraković pitao je postoji li mogućnost da se poljoprivredna zemljišta u vlasništvu Grada daju u najam po simboličnoj cijeni, na što mu je resorna pročelnica potvrdno odgovorila.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva Grada Dubrovnika
Vijećnica Marčinko kazala je kako se u idućem periodu treba razmišljati da jedna od prioritetnih skupina budu mladi poduzetnici.
“Mi kao grad nemamo resursa za razvoj velikih industrija, stoga nam preostaju kreativne i kulturne industrije i IT sektor. Mladi Dubrovčani imaju određene prostore na raspolaganju u potkrovlju DURA-e, a digitalni nomadima se nudi besplatan co-working prostor u TUP-a. Dok čekamo razvoj TUP-a i kapitalne investicije u ovom smjeru, razmišljali smo o reviziji ovog programa. Druga se tiče izmjene odluke o zakupu prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika. Tu ne ulažemo samo u mlade, nego u razvoj Dubrovnika. Moramo razvijati ovo jedino što možemo, niti smo imali u povijesti veliku industriju nit ćemo je imati. Moramo ulagati u našu mladost i našu pamet”, poručila je Marčinko.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o potpunom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa investitora Sestre franjevke od Bezgrešnog začeća, za rekonstrukciju kompleksa Samostana i Crkve sv. Marije na Dančama
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o ukidanju status puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine oznake čest. zem. 1214/2, površine od 15 m2, dio nekretnine oznake čest. zem. 1214/5, površine od 1 m2 i nekretnine oznake čest. zem. 1214/6, površine od 27 m2, sve upisane u zk. ul. 197, k.o. Gruž
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnina oznaka čest.zem. 2806/1 površine 54 m2 i 2806/3 površine 68 m2 k.o. Dubrovnik
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o kidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio kat.čest.kat. čest.476/26 k.o. Gruž, odnosno k.č.br. 1482 k.o. Dubrovnik (n.i.) , površine 26 m2
Vijećnik Krstulović kazao je kako se ovdje radi o zelenom prostoru, a ako se ukine status putu, onda je potrebno da se se dužinom cijelog zelenila ukine status put.
“Predlažem da se ovdje napravi park. Ovdje nije priča o legalizaciji objekta. Kako god bilo, volio bih da razmislimo još jednom o ovoj situaciji. Molio bih pročelnicu da nam ovo objasni”.
Pročelnica je kazala kako je gospođa Silvana Obradović vlasnica susjedne nekretnine koja graniči s česticom za koju se traži ukidanje statusa puta. Pojasnila je se u naravi ne radi o putu, a da se čestica nalazi na uzbrdici uz Sinjsku ulicu.
“Ovdje imamo zahtjev za ukidanje statusa puta, za nešto što nije put. Onog trenutka kad mi ukinemo put koji nije put mi nismo prodali ništa. Ako nešto stvarno nije put nema potreba da mi ga držimo kao takvog” kazao je Potrebica.
“Podržavam kolegu Krstulovića. Imamo situaciju s hotelom u Lapadu. Ukidanje statusa puta implicira kasnije i neke druge stvari. Trebali bi misliti i na neke druge implikacije”, kazao je vijećnik Maslać.
“Situacije je posebna. Grad je vlasnik čestice 1/1, Grad ima potpuno pravo ukinuti prometnicu. Nisam ovdje pametan i stoga bih zamolio da razjasnimo situaciju i odluku donesemo na idućoj sjednici”, kazao je Krstulović.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog zaključka o ukidanje statusa javnog dobra za 280/515 dijela prava vlasništva nekretnine zemljišnoknjižne oznake kat.čest.2123/1 k.o. Zaton
Točka je usvojena uz jedan suzdržan glas.
Prijedlog zaključka o utvrđivanju prava na ustupanje bez naknade građevinskog zemljišta i komunalnog opremanja sukladno čl. 87. Zakon o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
Prijedlog zaključka o utvrđivanju prava na ustupanje bez naknade građevinskog zemljišta i komunalnog opremanja sukladno čl. 87. Zakon o hrvatskim braniteljima Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
Točka je usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o ostvarenju Programa i financijskog plana javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2024. godinu
Određena je stanka od pet minuta.
Maro Kapović ispred Dubrovačke zajednice športova kazao je kako je godišnji plan iznosio preko 3 milijuna eura, a da na rad klubova odlazi 1.8 milijuna eura.
“Imali smo i stavku od 800 tisuća eura za ulaganje u sportsku infrastrukturu. Mislim da ćemo morati naći načina za povećamo proračuna za Dubrovački savez športova kao bi povećali sufinanciranje plaća prvenstveno trenerima”, kazao je Kapović.
Anita Bonačić Obradović kazala je kako su sportski klubovi podijeljeni u četiri kategorije.
“Tenis klub iz Lapada je u drugoj kategoriji, a klubovi Libertas i Ragusa su u četvrtoj kategoriji. Više djece trenira u ova dva kluba nego u Tenisu klubu Dubrovnik. Koji su kriteriji da se iz četvrtke kategorije ovi klubovi prebace barem u treću kategoriju, ako već ne mogu biti nositelji. Članarina je 30 eura mjesečno. Ovi klubovi imaju veliki broj nagrada, a treniraju i najveći broj djece, a dobivaju 2 i 5 tisuća eura. Mogu li klubovi koji su narasli upotrebljavati terene tenis kluba u Lapadu za treniranje perspektivnih sportaša?”, upitala je Bonačić Obradović.
Tenis klub Dubrovnik je nositelj kvalitete, a unatrag 15-ak godina došlo je do ekspanzije ovog sporta, kazao je Kapović.
“Svaki novi klub koji se danas prijavi mora dati dokaz da koriste tenis terene koji nisu u vlasništvu Dubrovnika. Moramo zaštiti klubove koji su odavno krenuli, a tenis klub Dubrovnik u dvije godine ima pad rezultata. Oni se u periodu transformacije, no nemaju naše neograničeno povjerenje”, kazao je Kapović.
Željko Raguž (DUSTRA) pohvalio je Alena Boškovića zbog organizacije raznih sportskih događaja u gradu te postavio pitanje vezano uz žensku odbojku.
“Cijela generacija djece se prebacila na treninge u Župu. Je li to na čast Gradu Dubrovnik da se cijela generacija ispiše iz jednog i upiše u drugi klub?”, upitao je Raguž.
“Takve stvari se nažalost događaju, ako znamo za takve situacije reagiramo. U svakom klubu se dogode razmirice, no kad pođe cijela generacija moramo se zapitati što se dogodilo. Razgovarat ćemo s upravom. Ako se nešto dogodilo, teško je to ispraviti”, kazao je Kapović.
Bonačić Obradović (SDP) podsjetila je da su klubovi imali obvezu da transparentno objavljuju na što troše novac, a da se to nije ispunilo.
“Ovo je problem direktno uprave kluba. Sportske udruge su živa tijela. Ne bi ulazio u meritum problema. Uveli smo kontrolu sredstava, klubovi nam na mjesečno bazi donose račune. Od 80 ili nešto sportskih udruga koje djeluju u gradu, dvije ili tri imaju profesionalnog tajnika. Ogromna je to količina posla, a ljudi nam bježe iz udruga. Profesionalce ne možemo platiti”, kazao je Kapović na što je Bonačić Obradović kazala da bi to trebala biti obaveza barem onih klubova koji primaju veće iznose novaca, a kako bi građani znali gdje odlazi novac.
“Kako stojimo s obrazovanjem kadra? Moraju li roditelji pokrivati troškove odlaska na natjecanja. Možda bi mogli mi kao Grad osigurati da sva djeca treniraju besplatno”, upitao je Deraković (DDS).
“Zadnje dvije godine imamo veći broj obrazovanih trenera. Vjerujem da ćemo za par godina imati nove mlade trenere. Što se tiče troškova prijevoza za 2024. imali smo 160 tisuća eura za tu svrhu. Svi klubovi moraju osigurati besplatan odlazak na natjecanja koja su u sustavu natjecanja. Grad Dubrovnik je dobio odluku da svi klubovi koji primaju sredstva preko Dubrovačkog saveza športova ne mogu članarinu naplaćivati više od 30 eura. Neki su pokušali i više, on isključili bih ih iz sustava financiranje” kazao je Kapović.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog zaključka o imenovanju mrtvozornika/ice za područje Grada Dubrovnika
Predsjednica Odbora za imenovanja Katarina Doršner kazala je da su na sjednici podržani prijedlozi za imenovanje mrtvozornika. Predloženi su: dr. Tonči Vodopić, dr. Lovorka Šuman, dr. Maja Maglić, uz već imenovane mrtvozornike Orsata Johna, Iliju Jurkovića, Velibora Puzovića i Marija Šljuku.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Plana za zdravlje Grada Dubrovnika za razdoblje 2025.-2030. godine
Anita Bonačić Obradović (SDP) istaknula je da postoji sva potrebna infrastruktura za provedbu ovog plana.
“U Planu se navodi se će u prvoj godini formirati uži i širi timovi i da će se prikupljati kvantitativni podaci. Depresivnost, tjeskoba obuhvaća veliki broj djece. Broj žrtava nasilja u obitelji je u dvije godine skočio na više od 600 ljudi, to su samo podaci udruge DEŠA. Piše i da Dubrovnik ima veliki porast duševnih problema. Treba odbaciti stigmu, termini sa školskih pedagozima trebaju biti obavezni, a ne kad nastanu problemi. Treba raditi radionice za djecu na kojim će se pričati da neke stvari nisu tabu. Dala sam amandman koji ste odbili za interventni hitni tim koji bi pomagao školama. Trošak dvoje ljudi u timu iznosi 45 tisuća eura.
Osnovni problem je koordinacija svih dionika, kazao je pročelnik Brčić.
“U ovoj analizi porazno je da roditelji jako malo sudjeluju u svemu. Cijeli niz programa usmjeren je na djecu, a roditelji malo sudjeluju u programima koji su namijenjeni njima. Veliki dio populacije djece nije obuhvaćen. Populacija od sedme godine do srednje škole je jako malo obuhvaćena. Ovo nije plan ove gradske uprave, već plan Grada Dubrovnika, odnosno svih dionika u sustavu. U projektima dječjih vrtića namijenjenih roditeljima sudjelovala su 64 roditelja, od tog broja je bilo samo 15 očeva”, kazao je pročelnik.
“Mi očekujemo da Grad i država rješavaju ova pitanja. Ljudi moji, ja ne visim po kavama na Vojnoviću, svaki slobodan trenutak provodi s djecom, a imam ih petero. Od grada trebam sigurne autobusne linije, parkove. Može i moje dijete sutra poći krivo, ali smo supruga i ja napravili sve da se to ne dogodi”, kazao je vijećnik Raguž.
” 2021. godine smo osnovali Savjet za civilno društvo, vrijeme je da osposobimo ponovno taj savjet, jer nam se to u praksi pokazalo kao dobar mehanizam. Sudjelovala sam na tim sastancima i nakon dugo vremena imali smo sve dionike na jednom mjestu”, kazala je Marčinko.
“Kolega Raguž, nije ovo stvar odgoja. Ako mi imao djecu koja su depresivna i sklona suicidu…Ima djece koja trebaju pomoć, a možda nemaju pomoć doma. Kad vidite da imamo sve veći broj djece s teškoćama u razvoju u vrtićima, a imamo jednog psihologa i defektologa. Nemojmo ovo banalizirati”, kazala je Bonačić Obradović.
“Žaloste me redovi ispred pekarnica, da se djeci govore da kupe sendvič. Djeci treba posvetiti vremena i skuhati im bar jedan objed da ne idu u pekarnicu”, poručila je Muratti.
“Mi ovdje pričamo o duševnim poremećajima, suicidalnim mislima, anksioznosti i depresiji, to nije stvar pekare. U školama postoje hladni obroci, a roditelji valja rade. Ne mislim da pekara uzrokuje anksioznost, depresiju i suicidalne misli. Ovo je plan zdravlja za djecu. Naravno da roditelji trebaju razgovarati s djecom. Postoji x,y, situacija. Ovo je ozbiljan dokument, a ja sam vam rekla brojke” kazala je Bonačić Obradović.
“Zar prije 30 godina nije bilo tih stvari i ruganja u školama. Ma i pekara je bitna. Kakvo ja dijete stvaram ako stalno ide u pekaru. Kako će to dijete danas-sutra biti majka, domaćica i da ima svoju karijeru? Djeca dana rade što žele s učiteljima i profesorima, snimaju ih. Ja da sam država povećao bi prava tim učiteljima?”, kazao je Raguž.
“Mislim da smo malo pošli u ekstrem u ovoj temi. Ako je situacija točna, ona je šokantna. Naravno da je odgovornost za djecu na roditeljima, ali ako roditelji ne mogu pomoći tu je onda i država pa i grad. Grad Dubrovnik nije odgovoran za djecu i na Gradu je da pomogne. Život piše okrutne priče, moramo uvažavati i druge sudbine”, poručio je Maslać.
“Stanje prema podacima u ovom planu je ozbiljno. No, nisam sklon katastrofama, stoga bi pročelnika Brčića molio da ubuduće pojasni ove brojke. Ne upućuje sve šifre na isto. Ovdje ima poremećaja tepanja. Imam osjećaj da ako 35 djece pošaljete stručnjacima, da bi svi dobili neki tip dijagnoze. Ja sam dio života proveo u disfunkcionalnoj obitelji, ali nikad nije bilo da nisam dobio ručak. Pogazili smo obrazovanje, jer je svaki roditelji stručnjak za obrazovanje. Dobar dio ponašanja djece u školama potječe od ponašanja roditelja. Imate u razredu djece koja sustavno rade probleme. Mi roditelji slabo kontroliramo virtualni svijet. Neki jer nemaju vremena, a neki jer nemaju tehnološka znanja. Neki ukidaju mobitele na maloj ekskurziji. Djeca su za ručkom razgovarala.Djeca se ne znaju nositi s mobitelima. Željko Raguž i ja imamo skupa osmero djece, da ih odvedemo stručnjaku, dobili bi dijagnozu. Ne prihvaćam da 35 posto naše djece ima dijagnozu”, kazao je Potrebica.
Najveća odgovornost je na roditeljima, istaknuo je gradonačelnik Franković.
“Dijete koji vrši bullying je to naučilo od drugog. Broj pomoćnika u vrtićima je od 2017. do danas narastao duplo. Teško je detektirati što je uzrok toga. Ne smijemo se praviti da to ne vidimo pored zdravih očiju. Trebamo educirati i roditelje i djecu. Puno toga je na roditeljima i značajan dio devijantnih ponašanja koji se mogu riješiti dolaze iz obitelji. U školama i razredima postoje nasilnici, ali postojali su i prije. Danas su oni puni sofisticiraniji i koriste druge alate. Je li sustav dovoljno spreman na sve ono što djeca zlostavljači rade drugoj djeci? Zlostavljač može biti već u prvom razredu i kad se uhvati djeteta do osmog razreda, to je onda kalvarija. A odgovor sustav je prespor. Djeci je danas sve dostupno. Mi smo prije šest godina gledali koliko je koja škola uspješna po broju tableta, a danas se većina zemalja EU vraća kredi i ploči jer ekranizacija postaje društveno opasna. Podaci koje je iznijela vijećnica je tu, šifra je tu, koja je to razina problema teško je suditi. Mi smo postali globalno selo i Dubrovnik nije ništa drugačiji od ostatak svijeta. Mi na društvenim mrežama imamo zlostavljače, državni aparat na te i takve persone liše kućne pristojnosti ne odgovara i njima se priključuju drugi slični njima koji nezadovoljni svojim sudbinama tipkaju iz ekrana. To postaje špranca prihvatljivog ponašanja. Potrebno je napraviti značajniji iskorak po pitanju problema s kojima se mladi i djeca danas nose”, kazao je Franković.
“Žao mi je što je moj govor okarakteriziran kao dramatičan, a ovo su podatci Upravnog odjela. Govorite da pod jednu šifru dolaze različite dijagnoze, ali ja ih nisam izmislila. Nakon covida i izolacije veliki broj djece imao je mentalne problem i patio je od anksioznosti od povratka među ljude i u škole”, kazala je Bonačić Obradović.
“Stručni ljudi i kadar su ključ svega. Pričati o pekarnama i mobitelima nije produktivno, trebamo razmišljati o zapošljavanju kadra koji nedostaje, a na tome možemo i moramo raditi”, poručio je Deraković.
“Mi nismo stručni za komentare iz sfere zdravstva, no moramo učiniti sve da imamo zdravo društvo. Molim stoga da ugradimo lift u ovu zgradu”, kazao je Deraković.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Dodatka II Sporazumu o znanstveno-stručnoj suradnji u istraživanju i razvoju sa Sveučilištem u Dubrovniku
“Podaci su problem od 2014. godine od izrade Plana upravljanja. S kojim je podacima bilo poteškoća i je to ispravljeno?”, upitala je Marčinko.
“Imamo problema s prikupljanjem podataka od vanjskih dionika poput podataka o fiskalizaciji, podataka o broju putnika s malih kruzera, o otpadu. Ulažemo zajedničke napore kako bi imali podatke za izradu cost benefit studije o kruzing turizmu na malim kruzerima”, kazala je pročelnica Julijana Antić Brautović.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Rezervat Lokrum za 2024. godinu
Vijećnik Krstulović istaknuo je kako je riječ o izvješću za 2024. godine i da je te godine došao zahtjev za sanaciju drvenih baraka koje su katastrofalnom stanju. Istaknuo je kako su barake napravljene 2015. godine i da je rok garancije za konstrukciju 10 godina.
“Iznos sanacije je 75 tisuća eura. Ovo smo trebali dobiti besplatno. Što se učinilo i zašto se nije djelovalo? Često se događa da građevinske tvrtke zaborave da postoji garantni rok”, upitao je Krstulović.
Ravnateljica JU Rezervat Lokrum, Ana Barović, kazala je kako je u veljači 2025. dobivena suglasnost za javnu nabavu, no da ona još nije raspisana.
“Zatražila sam drugo mišljenje s Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani koje nam je stiglo krajem lipnja. Dobili smo drugačije mišljenje. Trenutačno smo u fazi prikupljanja ponuda od strane ovlaštenih arhitektima s opcijama za popravak baraka i procijeni financijskih troškova”, kazala je Barović na što joj ja Krstulović kazao da to nije ono što je pitao.
“Je li itko poslao zahtjev izvođaču za garantnim rokom? Ako je poslano to mora biti sastavi dio izvještaja”, ponovno je upitao Krstulović, na što mu je Barović odgovorila da do njenog preuzima dužnosti to nije učinjeno te da ne može ulaziti u način na koji prethodno upravljano Lokrumom.
Potrebica je kazao kako se slaže s onim što je kazao Krstulović, te da se radi o zakonskom garantnom roku.
“Pogledajte kad je bio dan primopredaje i uzmite stalnog sudskog vještaka i obratite se tvrtki Monte – Mont. U roku od 10 godina imamo pravo tražiti da se to popravi. Pitanje je jesu li gospoda potpisala primopredajni zapisnik”, kazao je Potrebica.
“Garancija za montažne objekte je ona koji je ugovorena ugovor, a za ostale građevine je to zakonom propisan rok od 10 godina. Drago mi je gospodin Krstulović povukao ovo pitanje. Pričamo o baraci koju je zafrkao Andro Vlahušić i SDP. To znamo. Nećemo se vraćati na to vrijeme, jer se nemamo vremena baviti prošlošću. Naravno da ćemo zaštiti interese ustanove. Kako je to rađeno, zašto je to rađeno, za koga je rađeno, za čiji račun je rađeno. Nemamo se što čuditi, ovo smo vidjeli sto puta. Želim pohvaliti Lokrum zbog odličnih rezultata u 2024., što je pomogao osnovnoj školi u Gradu, što naši ljudi vide benefite Lokruma, što imaju posebne uvjete, što je Lokrum počeo raditi i zimi. Od nove ravnateljice očekuje da se radni uvjeti i radna etika na Lokrumu povećaju, jer tamo puno ljudi zuji, jer očito imaju vremena za zujanje. Djelatnici Lokruma imaju najveće plaće od svih djelatnica u sustavu grada Dubrovnika. Osnovica je toliko visoka da bi ju poželio bilo tko, a mi i dalje imamo ljude koji se bave tuđim poslovima. Najveće ministarstvo tuđih poslova je na Lokrumu. To odgovorno tvrdi, a to nije od jučer, to je tako zadnjih 15 godina. Oni koji imaju vremena, a djelatnici su Lokruma, pisati i prozivati bolje bi im bilo da rade, jer ne rade dovoljno. Što se tiče tržišta rada, imamo jednu zanimljivu situaciju. Kada se traži djelatnik na Lokrumu uvijek imamo veliki broj prijavljenih, za razliku kad tražimo djelatnika komunalnog redarstva ili prometnog redarstva, onda smo uvijek u deficitu. Ali na Lokrumu privezivača do mornara, vatrogasaca, čuvara prirode, ima ih jako puno zainteresirani. Poštovana ravnateljice, stegnite remen. Nitko ne traži ništa drugo nego da ti ljudi rade. Ima onih koji rade, a i onih koji pričaju da rade”, kazao je Franković.
Zakon o gradnji ne poznaje montažne kuće, dodao je Krstulović.
“Ako objekt ima temelje, a ovaj ima, to je objekat. Prema zakonu od gradnji 10 godina garantnog roka vrijedi. Neću se složiti s vama niti u vezi zaposlenika Lokruma, koje ovim putem pozdravljam. Nadam se da nećemo dozvoliti da izgubimo preko 5 milijuna kuna”, kazao je vijećnik.
“Utvrdit ćemo sve ovo što vi kažete. Ne znam u vezi čega se ne bi složili kad govorim o zaposlenicima”, kazao je Franković.
“Molim vas da angažirate sudskog vještaka koji će pogledati papire, u suprotnom će ovo pitanje postati političko pitanje. Što se tiče radnika i neradnika, gradonačelniče, znate tko brani neradnike, oni koji imaju vremena po Facebooku, koji su na državnim jaslama, a u privatno vrijeme iznajmljuju, žive kao rentijeri, a pričaju o održivom turizmu. Nemojte se sekirati, o tome su građani sve rekli prije dva mjeseca”, kazao je Potrebica.
“Gospar Potrebica me genijalno ocrtao. Svaki put ću s oduševljenim slušati vas kako sprdate sve one ljude koji rade. Hvala vam i samo naprijed”, kazao je Krstulović.
Određena je pauza.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik za 2024. godinu
Bonačić Obradović kazala je da je višak prihoda 63 tisuće eura i pitala mogu li se ta sredstva usmjeriti u obnovu i održavanje lapadskog stadiona. Zanimalo ju je mogu li klubovi ako imaju potrebu koristiti terene koji inače koriste drugi klubovi.
Ravnatelj Klaić odgovorio je da se višak sredstva odnosi na sredstva iz 2023. i 2024. i da će jedna dio sredstava biti utrošena za ugradnju lifta na bazenu u Gružu. Kazao je kako u Gospinom polju nalaze dva kluba i da u slučaju potrebe, recimo pri održavanju turnira, ustupaju termin jedini drugima.
“Dobili smo EU sredstva za izgradnju malog terena u Gospinom polju. Trenutačno je otvoren jedan natječaj Ministarstva turizma i planiramo prijaviti jedan projekt”, kazao je Klaić.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o poslovanju Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika za 2024. godinu
“Radi se o zakonskoj obavezi, ali mi što tiče POS-a ne radimo ništa. Imamo jednog zaposlenog koji skuplja rate od POS-a”, kazao je Krstulović.
“Ova Agencija je naša obaveza ako jedinica lokalne samouprave provodi program POS-a, imali smo dva takva projekta u Mokošici. Danas je u javno savjetovanje otišao prijedlog poticanje stanogradnje, a tu će Agencija imati dosta posla. Mi se u posljednjih osam godina nismo prijavljivali na ovaj poticaj jer zbog velike razlike u stvarnoj i talonskoj cijeni. Zahvaljujući našim projektima preko 100 obitelji je kroz razne modele riješilo stambeno pitanje. Najam je po mom mišljenju puno bolja opcija, jer se tako povećava stambeni fond” kazao je gradonačelnik.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za obnovu Dubrovnika za 2024. godinu
“Svi znamo za pukotine na atriju Kneževa dvora. Prva stručna mišljenja su bila da te pukotine ne ugrožavaju građevinu što je potvrdio i statičar koji je kazao kako je vjerojatni uzrok slijeganje tla. Što je s tim? Imamo li kakva nova saznanja? Vezano za kamene ploče na Stradunu, bočno od katedrale imamo par ploča koje klackaju. Jeste li upoznati s tim?”, upitala je ravnateljicu ZOD-a, Anita Bonačić Obradović.
“Radi se o zidovima objekata koji se naslanjaju na atrij, a koji prethodno nisu bili obuhvaćeni obnovom atrija. Radi se o pukotina u fugama. Na trijemu imamo jedan vidljiviji problem. Ugrađeni su uređaji koji mjere pomake. Monitoring se mora vršiti tijekom tri godine. Radi se o dijelu koji nikad nije saniran na kojem bi izmjena fuga bila dovoljna. Pričekat ćemo kraj monitoringa da vidimo što ćemo s trijemom. A jedna obuhvatna obnova Kneževa dvora nas očekuje i zbog postava. Što se tiče kamenih ploča na Stradunu u to ZOD nije uključen. Slijedi obnova poljane Marina Držića, koja će uključivati i restauratorske radove. Stanje Straduna je alarmantno, slažem se”, kazala je Skurić.
Marčinko je pitala što je s obnovom ljetnikovca Gučetić.
“U studenom 2024. nije zadovoljio minimalni bodovi prag SAF-u. Molim da nam to objasnite. Omotnica se zatvara uskoro, a ni nakon 40 godina nema novaca za obnovu ljetnikovca?”.
“To zaista dugo traje. Svi naši ljetnikovci imaju burnu prošlost i jako ih je teško privesti svrsi. Imamo završene projekte i građevinsku dozvolu za Gučetića. To našem osjećaju to je zbog iznimno skupe obnove od 10 milijuna eura, s kojima se može pokriti više manjih projekata. Mi smo tijekom 2025. očekivali reviziju rješenja. Grad će kroz ZOD preuzeti konstruktivnu obnovu vrijednosti milijun eura. U hodu bi rješavali ostalo. Hoće li to biti sve kroz proračuna Grada ili kroz neke druge fondove vidjet ćemo. Već u proračunu za 2026. imat ćemo projekt Gučetić – Lazarević”, kazala je ravnateljica.
“Nismo odradili ono za što smo imali pare. U izvješću se spominje skela u ulici braće Andrijića. Treba popraviti fasadu, a ne plaćati skelu svakog mjeseca. Najviše je propala suradnji i participacija između stanovnika, Grada i ZOD-a, smanjila su se sredstva za Plan upravljanja. Pokazali smo se odbacivanje 60 posto sredstava za Plan upravljanja što mislimo o tome”, kazao je Krstulović.
“Predsjednik Gradskog kotara Grad već mjesecima ne sudjeluju u radu Izvršnog odbora Plana upravljanja”, kazala je Doršner.
“Razumijem da ovaj postotak realiziranosti budi sumnje. Više od pola godine je intenzivna turistička sezone, ne može se organizirati gradilište. Za sklapanje ugovora o javnoj nabavi mi moramo imati osigurana sredstva za cijeli projekt. Rebalansom moramo osigurati ta sredstva. Što se tiče skele to je gašenje požara, ali ne postoji osnova po kojoj bi se ulagala sredstva u tuđu imovinu. Što se tiče arheološkog muzeja, zapeli smo na konzervatorskom elaboratu. U više navrata smo pokušali izdvojiti Ulicu ispod mira, ali ni smo za to dobili dozvolu. Aktivnosti Plana upravljanja u najmanjoj mjeri provodi ZOD, mi smo planirali izradu strategiju kapaciteta što smo i napravili. Vrijeme provedbe Plana upravljanje se približava kraju, planirali smo za ovu jesen reviziju Akcijskog plana. Mogu se nadati da će se predstavnici građana vratiti u tijela u koja su odabrani”, odgovorila je Skurić.
“Gradonačelnik nije ispunio ono što piše u Planu upravljanja, kad se to dogodi mi će se u tijela vratiti”, kazao je Krstulović.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Dom za starije osobe Ragusa za 2024. godinu
Bonačić Obradović pitala je ravnatelja Radića zna li odgovarati na e-mail. Naime, kazala je kako su oporbeni vijećnici putem e-maila zatražili obilazak doma, no da odgovor na upit nikad nisu dobili.
“U izbornoj kampanji htjeli ste obići dom i imali ste obraza pitati gdje su sobe. Znate kad bi vam ja odgovorio na mail – nikada! Sad ako vam ponovno pošalju zahtjev, sad ih primite. Oni pitaju, a imali su sve podatke, gdje su nestale sobe. Stvarno do kada? Pa nije Radić odnio sobe doma”, kazao je Potrebica.
“Ovo je za vjerovati ili ne. Predsjednik Gradskog vijeća, predsjednik svih vijećnika, govori da nam se ne odgovara mail. Danas stalno spominje kampanju izbori su iza nas i mi smo nastavili raditi. Da, kandidirala sam se i izgubila, big deal, nisam vidjela vas da ste se kandidirali”, poručila je Bonačić – Obradović Potrebici, koji joj je potom odgovorio da je gradska uprava pojasnila kako je dio soba za boravak korisnika prenamijenjen u sobe za osoblje.
“Mail je poslan za vrijeme prošlog saziva Gradskog vijeća, dok sam još bila vijećnica. Pitala sam za obilazak, kao i što sam pitala zašto dom ne vlastitu kuhinju. Nisam ja napravila projekt, a niste ni vi. Pohvalili ste ravnatelja zbog ne odgovaranja, kao dječji vrtić smo”, kazala je Obradović Bonačić.
Potrebica je predložio Aniti Bonačić Obradović da sutra ujutro zajedno obiđu dom.
“Nadam se da će ravnatelj paziti na privatnost korisnika doma jer dom je useljen”, kazala je Muratti.
“Što se tiče poziva gospara Potrebice, nema problema”, kazala je Bonačić Obradović.
“Dao Bog da svi vi kad vam dođe vrijeme, budete imali para za apartman s pogledom na more. To je najskuplja investicija Grada Dubrovnika po osobi”, kazao je Krstulović te podsjeti Potrebicu na odredbe Poslovnika Gradskog vijeća o dužnostima predsjednika Gradskog vijeća po pitanju informiranja vijećnika.
Potrebica mu je odgovorio da vijećnici ta pitanja nisu postavili putem službe Gradsko vijeća, nego preko javnih sredstava za priopćavanje.
“Ne postoji institut šutnje Gradskog vijeća, ali nismo baš ni budale”, kazao je Potrebica.
“Ovo nije je bio Poslovnik nego Statut Grada Dubrovnik. Na svako pitanje Grada Dubrovnik trebao dobiti odgovor, a ako nismo postavili pitanje na dobru adresu, zaposlenik Grada Dubrovnik bi trebao to pitanje proslijediti onome tko je nadležan. Ljudi koji rade u Gradu Dubrovniku su profesionalci, a znate što bi se dogodilo da rade u privatnoj firmi, a ne rade svoj posao”, kazao je Krstulović.
Točka je usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Dječjeg vrtića Pčelica za 2024. godinu
“U DV Škatulica imamo 122 djece s teškoćama, a u DV Dubrovnika imamo 295 djece s poteškoćama. Želim samo upozoriti da imamo mali broj stručnih suradnika. Jedan logoped na ovoliko djece s problemima u govoru nije dovoljan. DV Škatulica treba obnovu, on kaska za drugim vrtićima. Kad i ako bude mogućnosti, voljela bih da vrtić Škatulica bude prioritet. Odgajateljice se stvarno trude i ona i djeca zaslužuju bolje”,, kazala je Bonačić Obradović.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog odluke o cijeni toplog obroka za učenike osnovnih škola Grada Dubrovnika
Bonačić Obrodaović kazala je da podržava uvođenje toplog obroka za školarce od 1. do 4. razreda.
“Cijena se povećava na 4.5 eura dnevno, odnosno za roditelja je to 90 eura mjesečn više. 4.5 eura zvuče malo, no kad se sve zbroji to nije malo. Za ovaj iznos se dobije jedan topli obrok. Roditelji su šokirani povećanje cijena i razmišljate li još uvijek o besplatnom produženom boravku”, pitala je Bonačić Obradović.
“Svi učenici trebaju imaju jednaku priliku za produženi boravak. Veliki broj učenika nije do prije nekoliko godina imao opciju za produženi boravaka. Od 2009. do 2017. nema opravdanja za to. Nakon 2017. kreću ulaganju u školstvo. Krov u dvorani OŠ Lapad se urušavao, a mi smo je energetski obnovili školu kao i dvoranu. Danas ta škola funkcionira u jedno smjeni jer smo izgradili novu školu na Montovjerni. Tad smo krenuli rješavati problem škole u povijesnoj jezgri. Uredili smo OŠ Centar i novu školu u Ulici Ilije Sarake. OŠ Ivan Gundulić smo energetski obnovili, kao i OŠ Marin Držić. Započeli smo investiciju izgradnje OŠ Mokošice, nakon čega će i ova posljednja škola u Dubrovniku funkcionirati u jednoj smjeni. U listopadu krećemo s energetskom obnovom OŠ Mokošica. Kad govorimo o produženom boravku, neka djeca u našem gradu nisu imala tu priliku. Prvenstveno smo ulagali sredstva u standard, a nakon toga možemo govoriti o nadstandardu. Omogućili smo da se sva djeca besplatno voze javnim gradskim prijevozom kako bi mogli sami ići u školu. Imali smo žalbe određenog roditelja da sendviči nisu kvalitetni i osigurali samo dodatna sredstva kako bi djeca imala kvalitetnije marende. Konstantno ulažemo u predškolci odgoj. Ulažemo u zgrade i zaposlenika. 2017. godine, na prvom sastanku s predstavnicima vrtića rekli su nam vratite nam plaću iz doba Šuice. SDP je smanjio plaće, mi smo je tad i još tri puta nakon toga povećali. Lako je pričati iza govornice, ali kad treba upravljati i preuzeti odgovornost SDP-a nema. Od 2017. smo otvorili veliki broj skupina, energetski obnovili tri vrtića, ulažemo u nove objekte – vrtić u Biskupskom dvoru, Komolcu i Mokošici. Apsolutno sam za besplatne vrtiće. Građani su rekli da su vidjeli kako ih je SDP tretirao, a Srđ je Grad im je držao ljestve”, kazao je Franković.
Bonačić Obradović kazala je su HNS i SDP kad su došli na vlast sanirali probleme prethodne vlasti. Kazala je i da je zabrinut što je biti kad se kuverte EU sredstava zatvore.
Potrebica je kazao kako je preko svoje djece shvatio kolika je bagodat produženi boravak.
“Netko se brine za vašu djecu dok radite, djeca imaju topli obrok. Ovo je poskupljenje od 23 eura mjesečno. Neću biti populist da govori da je ovo udar na naše građene, Dubrovčani mahom nisu sirotinja ali se zalažem da oni koji nemaju također imaju topli obok. Naš grad i država se mahom moraju pobrinuti za one koje nemaju. Ne smiju drugi u razredu znati da ona nema, pa da njoj netko drugi plaći, jer su djeca surova. Svako vrijeme nosi svoje. Svako dijete u gradu treba imali pravo na produženi boravak i topli obrok bez obzira na socijalni status”, kazao je Potrebica.
“Ne bih htio da se ovo povezuje s produženim boravkom jer je ovdje je riječ o toplom obroku. Cijene su otišle gore, a određeni broj roditelja se žalio da se stalno ponavljaju obroci. Nam je interes da pokrenemo topli obrok i u drugim škola. Imamo dvije škole koje imaju opremu i zaposlene su dodatne djelatnice. U Mokošici i OŠ Ivan Gundulić to nije bilo moguće. Ponukanim prigovor roditelja na hladne obroke ponudili smo alternativu – topli obrok. Ako odaberu topli obrok od tog iznos od 4.5 eura odbit ćemo iznos koji država daje za hladni obrok i obrok će biti jeftiniji. Planirani smo 500 obroka manje. Ako roditelji ne žele topli obrok i dalje će moći primati hladni obrok. Ako postoji potreba naći će se način da se djeci koja su slabijeg socijalnog statusa osigura obrok. Apeliramo na roditelje da odaberu topli obrok koji je zdraviji za njihovu djecu”, kazao je pročelnik Brčić.
Prijedlog pravilnika o organizaciji programa produženog boravka u osnovnim školama Grada Dubrovnika
“Mislim da bi trebali ostaviti pilot-projekt da se omogući školama da nastave s projektom. U mješovitim grupama vam su zajedno sva djeca”, kazao je Krstulović.
Pročelnik Brčić je odgovorio da se načelno slaže, no postavio je pitanje što ako se za mješovitu grupu javi više od 28 učenika.
Točka je usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu ustanove Dječji vrtići Dubrovnik za 2024. godinu
Ravateljica Lasić kazala je kako najveći broj djece ima govorno-jezičnim poteškoće.
“Imali smo po dva logopeda i psihologa. Imamo dva pedagog, jedan je otišao u mirovinu, kao i defektolog. Imamo i dva edukacijska rehabilitatora, kao i tri zdravstvene voditeljice. Ostali smo bez još jednog logopeda, ova će nam godina biti još izazovnija. Trebali se raditi na privlačenu kadorava, ali kad god čujemo da je netko završio studij zovemo ga, ali bez uspjeha”, kazala je Lasić te dodala da DV Škatulica čine zaposlenici, a ne samo objekt koji se nastoji modernizirati.
Jasmin Deraković ponovo je istaknuo kao se treba nešto pokušati napraviti kako bi se u Dubrovnik privukli kadrovi koji nedostaju.
“Ako ne probamo, ne neće se ništa ni dogoditi. Možemo pokušati sa subvencijom dijela plaće”, kazao je.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o sporazumnom raskidu Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom s Centrom za pružanje usluga u zajednici Maslina.
Točka je jednglasno usvojena.
Vijećnička pitanja
Potrebica ja kazao da se uklonio stari spomenik braniteljima na Pilama, no da se nije napravio novi.
“Mislim da mikrolokacija Pila nije najsretniji odabir. Na onim ogledalima su se namještali pojedini dijelovi tijela. Što ćemo učiniti po pitanju novog spomenika kako bi odali poštovanje našim braniteljima i braniteljima koji su došli iz drugih krajeva Hrvatske? Mi smo grad vaterpola i sporta. Međutim, ovaj život i tempom čini dio naših plaža praznih od mladih koji bi namjestili baru. Danas imamo 17 ekipa na Divljoj ligi, a bilo je ih je 44. U sklopu održavanja plaža stavljamo plutače predlažem da na njih stavimo bare. Divlju ligu smo sveli na Šulić, Porporelu i Danče. Amo osigurati svakoj plaži bare”, predložio je Potrebica.
Franković je kazao da je značajni dio pitanja vezanih za njegovanje uspomene na Domovinski rat riješen te da je posebno ponosan na Spomen sobu u Sponzi.
“Novi spomenik braniteljima nismo napravili zbog problema s arhitektom, a Spomenik palim Windowsima smo morali ukloniti i zbog sigurnosti. Pile su mjesto prolaza i tranzita, ono ničim ne privlači pijetet. Na toj lokaciji se ničim neće ukazati na spomen braniteljima. U rujnu ćemo održati sastanak s braniteljskim udrugama i razgovarati o novoj lokaciji. Ako oni budu inzistirali na Pilama, onda će to biti na Pilama. Mislim da nakon što odredimo lokaciju, spomenik možemo napraviti u dvije godine. Do 6. 12. ćemo postaviti MIG na Srđu. Mislim da je vaša ideja o postavljanju bara na kupalištima koja su to tradicionalno i imala dobra. Djeca nam ne igraju vaterpolo jer mi vaterpolo nismo približili djeci”, kazao je Franković.
Ivica Škrabić kazao je da se smeće ne čisti redovito u Ulici Marina Kneževića u Mokošici i da jedan betonski blok propada što dovodi do ugroze pješaka. Kazao je i da je stanje dječjeg igrališta u toj ulici u jako loše.
“Odmah sam poslao poruku direktorici Čistoće da se to čim prije počisti, u planu je uređenje igrališta”, kazao je gradonačelnik.
Raguž je pitao kreće li naplata pakiranja u Mokošici i je li moguće uvođenje kakve autobusne linije za Montovjernu.
“Što se tiče Mokošice nadam se da će na idućoj sjednici Gradskog vijeća biti odluka o naplati parkinga i da će samim time biti više parkirnih mjesta za stanovnike Mokošice. Mokošica ide pod sustav naplate. Uz sve to mogu najaviti, fizičke osobe su nam poslale pismo namjere o prodaji parcele u Ulici Marina Kneževića, gdje će biti novih 70 parkirnih mjesta. PPK može imati samo jedna osoba na jedno vozilo. Bilo bi dobro da jedna fizička osoba može imati dvije parking karte. Ne znam čime smo se vodili kad je to bilo, ali ne vidim razloga da to ne promijenimo. Sveučilište je povuklo tužbu i možemo ići na postupak izvlaštenja za cestu na Montovjerni kojom će moći prometovati i autobus standardnih dimenzija. Dosadašnji direktor Libertasa, Franko Mekišić napušta Libertas, a na čije čelo dolazi Pero Milković. Vjerujem da možemo dogovoriti novu liniju i za Montovjernu”, kazao je Franković.
Vijećnik Bošković pitao je kad će završiti saga s pješačkim prijelazom u Trstenom.
“Pozivam ne samo gradsku upravo nego i Gradsko vijeće na jedinstven stav, jer Trstenom treba sigurna pješačka komunikacija”, kazao je.
Franković je kazao kako je preduvjet za pješački prijelaz u Trstenom nogostup s obje strane ceste, gdje se nalazi autobusna stanica.
“Kupili smo dio zemljišta na koji ćemo preseliti autobusnu stanicu i gdje će biti parkirna mjesta, a kako bi Hrvatske ceste mogu nacrtati pješački prijelaz sa semaforom poput onog na Nuncijati. Očekujem kako ćemo na idućem rebalansu osigurati sredstva. Svjestan sam da je mještanima Trstenog prekipjelo. Vidjeli smo i instalaciju pješačkog prijelaza koje su medijske kuće pohvalile. Da je preko tog pješačkog prijelaza koji nije siguran, na kojem nema instalacija, stradalo dijete, koje je mislilo da je to sigurno, što bi onda bilo?”, upitao je Franković.
Deraković je pohvalio sve veći broj podzemnih spremnika za otpad i pitao kad će se implementirati novi sustav gospodarenja otpada i u kojoj je fazi Centar za pružanje usluga u zajednici na Žarkovici.
“U Mokošici će do kraja godine biti ugrađeni podzemni spremnici, a Mokošica će biti pilot-projekt. Tamo će se ugraditi otpadomjeri i kamere. Brine nas vrijeme odlaganja otpada, mnogi otpada odlažu ujutro prije odlaska na posao i onda taj otpad stoji cijeli dan na suncu i odlagališta smrde.Otpadomjeri će se moći otvoriti nakon 19 sati navečer. Znamo da će biti onih koji će otpad odlagati i izvan tog vremena, zato ćemo kamere postaviti. Otpad će se naplaćivati po količini predanog otpada. Cilj je da se to implementira do kraja godine. Što se tiče Centra za pružanje usluga u zajednici prvi segment je onaj u sklopu bazena u Gružu. Resorno ministarstvo će raspisati javnu nabavu, a nakon toga je na ravnateljici da pronađe osoblje koje će raditi u Centru. Nama je bilo važno da ministarstvo osnuje Ustanovu. Želimo podići još jednu etažu na Josipovcu, kako bi Josipovac mogao pružiti određenu vrstu smještaja osobama s autizmom. Centar na bazenu će bitii za osobe starije od 21. godine koji će tamo biti na poludnevnom i dnevnom boravku, ali neće moći tam noćiti. Za to smo se odlučili za Josipovac”, odgovorio je Franković.
Muratti je pitala što je s postavljanjem spomenika djeci poginuloj u ratu i što je s realizacijom kanalizacije u Luci Šipanskoj.
“Izvođač je uveden u posao izrade postolja u Gružu. Potpisali smo sporazumi raskid s prvotno izabranim izvođačem, a novog smo prije dva dana uveli u posao. Spomenik se izrađuje, a akademski kipar je zatražio produljenje roka za izradu spomenika. Što se tiče kanalizacije vjerujem da do lipnja iduće godine možemo imati završenu projektnu dokumentaciju, a do tada ne očekujemo da će biti raspisana nova EU sredstva”.
Vijećnik Maslać pitao je u kojoj je fazi Park n Ride na Pobrežju te li zadovoljan turističkim rezultatima i rezultatima Du Passa.
“ Nadamo se da će se javna nabava raspisati u rujnu. Uz to pripremamo dokumentaciju za drugu fazu ovog projekta. Cilj nam je imati tisuću parkirališnih mjesta. Cilj nam je da sva ulična parkirališna mjesta, od Kantafiga od Orsule, budu residents only, a svi ostali na Pobrežje. Sanitat je u završnoj fazi kupnje automobila s kamerama koji će automatski ispisivati kazne za parkiranje. Automobil će prolaziti ulicama, snimati registracije i kazna će dolaziti na kućnu adresu, a neće se više ostavljati na vjetrobranu. Dubrovnik Pass ima porast prodaje za 25 posto, to su izvanredni rezultati. Potpisao bih da svaka iduća sezona bude ovakva. Statički gledajući bilježimo jednaki broj noćenja i nešto manji broj dolazaka. Jedan manji dio gospodarstvenika se žali na broj gostiju u restoranima i apartmanima. U zadnjih godinu danas kapacitet kreveta je narastao pet posto. U budućnosti će pobjeđivati kvaliteta, lovci u magli će gubiti. Nama ne treba povećanje broja gostiju, eventualno u kasnoj postsezoni. Ako se želimo baviti održivim i kvalitetnim turizmom to je to. Žale se da je veći broj gostiju u pekarama, ali svi misle da su restoran s pet zvjezdica. Ne može kilo smokvama biti 10 eura. Kilo tikvica i pomadora ne može biti 5 eura, samo ih se treba zalijevati, a cijena vode se nije povećavala. Gosti uspoređuju cijene, jer je i njihova domaća valuta euro. Zalažem se za to da se uvede reda. Svi trgovački lanci u Austriji su dobili kazne zbog nepoštene trgovačke kazne. U Studencu se čovjek osjeća opljačkan čim uđe. Država treba tome stati na kraj”, kazao je Franković.
Bonačić Obradović je postavila pitanje vezano uz azbest, a predložila je da i da se uvede voucher na iznos od 70 eura po učeniku za kupnju školske opreme.
“Odgovorit ćemo pismeno na pitanje vezano uz azbest. Nemam nikakvog problema da pomognemo roditeljima. Mi smo jedan od prvih gradova koji je uveo besplatne udžbenike. Osigurali smo i učenicima srednjih škola sufinanciranje udžbenika. Pred nama je rebalans, u ovom trenutku nema sredstava, ali možemo vidjeti. Ali u jednom trenutku ćemo morati odrediti socijalni cenzus”, kazao je Franković.
Vijećnik Marković ponovno je postavio pitanje o uređenju Boškovićeve poljane i Gornjeg Konala.
“Kroz novu izmjenu Odluka o Komunalnom redu zabranit će se sjedanje na skalama od Jezuita i na skalinima crkve sv. Vlaha. O uređenju poljane razgovarat ću u ponedjeljak s ministricom, mi smo spremni. Konzervatori su nam na Konalu rekli da ne možemo izvoditi radova jer se radi o zaštićenom prostoru, drugi dio Konala ćemo betonirati”, kazao je Franković.
Vijećnik Lučić pitao je kad će biti gotovi radovi na cesti Tamarić i kad će biti gotovi radovi u Rijeci dubrovačkoj.
Franković je odgovorio da su radovi pri kraju i da će se uskoro ići na izdavanje uporabne dozvole. Dodao je i kako je resorno ministarstvo raspisalo ciljani natječaj za financiranje ceste Tamarić putem EU sredstava.
“Na području Stare Mokošice u rad je pušten novi kanalizacijski sustav. Na području od Nove Mokošice prema Sustjepanu tvrtka PGP izvodi radove i radovi su u roku. Sve dok ne prekrše ukupni rok oni su u roku, a taj rok je lipanj iduće godine. Ne dvojimo u kvalitetu radova, ali dvojim u šlampavost. Svađamo se na sastancima i u vezi smeća koje ostavljaju radnici. Taj izvođač je imao potporu određenih struktura koje nisu iz Grada Dubrovnika niti iz Vodovoda i taj je dobio taj posao. Ovo je izvođač iz noćne more. Otkopa se, postave se cijevi i ne asfaltira se. Mi na javnu nabavu ne možemo utjecati, Strabag je dao simbolično manju ponudu, da je on bio izabran ovoga ne bi bilo. Taj izvođač ima započeti radove do kružnog toka u Gružu”, kazao je Franković.
Doršner je postavila pitanje vezano uz katamaran do Elafita , za koji se pokazalo da nije uvijek adekvatan. Postavila je i može li se što učiniti vezano uz borove podno Lovrjenca.
Franković je kazao da je održao sastanak s predstavnicima Jadrolinije i da se radi na novom brodu čiji će trup biti sličan onome od Postire, a nešto većih gabarita.
“Nama ne treba brzi brod, nego kvalitetan brod. Sad će povući katamaran s ove linije i vratit će Premudu. Istaknuo sam da je Grad Dubrovnik zainteresiran za kupnju ili darovanje Postire u kojoj bi se postavio muzej otočnog života. Šteta bi bila da ode u rezalište. Što se tiče Lovrjenca, DPDS je izradio projekat, i to bi trebalo biti sjajno. Postoji inicijativa da se u parku Luja Šoletića postavi bista Slobodana Langa, kao podsjetnik na konvoj Libertas”, kazao je Franković.
Marčinko je pitala postoji li mogućnost da se na Domu zdravlja osiguraju dva parking mjesta. Postavila je pitanje vezano uz gradilište hotela Argentina, odnosno zanimalo ju je koliko je kazni do danas naplaćeno i koji su daljnji koraci.
“Što se tiče parking mjesta na Domu zdravlja na deset minuta ne znam koliko će to roditeljima koristiti jer nitko nije pošao u doktora na 10 minuta. Dom zdravlja je imao plan izraditi garažu ali su ih u tome spriječili konzervatori. Vidjet ću koje su nam opcije, možemo probati. Cijenim da netko želi uložiti 70 milijuna eura u Grad Dubrovnik, ali da netko tako krši odluke Grada Dubrovnika to nije normalno. Mi stalno izlazimo i prijavljujemo Građevinskoj inspekciji, ali nemamo nikakvu povratnu investiciju. Žao mi je što je jedina osoba nastradala tu David Taylor koji je bio prijatelj grada. Mora postojat red. Da se s ljudima na bolji način komuniciralo…Mislim da komunalni redari trebaju imati više ovlasti kako bi mogli zatvoriti gradilište. Kad vas zatvorimo onda ćete raditi ništa. U nultoj zoni bi trebali biti zabranjeni svi radovi jer su i radovi tronom bučni kao i postavljanje pločica”, kazao je gradonačelnik.
Krstulović je pitao koliki je trošak oglašivanja za 2024. ureda gradonačelnik i gradskih tvrtki. Na ovo pitanje zatražio je pisani odgovor. Gradonačelnika je pitao kad će ispuniti obećanja dana na zboru građana.
Gradonačelnik je kazao da mu na prvo pitanje neće moći odgovoriti jer Grad Dubrovnik ne troši sredstava na oglašivanje.
“Što će tiče zbor građana imamo tonski zapisnik. Žao mi je što ste se narugali za svetim Vlahom, Festom i baldahinom ispod kojeg ste stavili penis i tako se narugali sa stoljetnom tradicijom. Ne moramo o svemu razmišljati na jednak način, to bi bilo i čudno, ali veže nas ljubav prema tradiciji. Nije mi jasno kako netko može simulirati baldahin, kojeg nose četiri osobe, a ispod kojeg je penis. A još mi je manje jasno kako ta ista osoba 15 minuta prije toga može voditi turiste po gradu sa službenom značkom turističkom vodiča. Vi ste prešli igricu noseći baldahin i ispod njega penis. Sram vas bilo”, poručio je gradonačelnik.
“Na prvo pitanje mi niste odgovorili. Ispod baldahina se nosi pelenica. Mi smo vas zafrkavali. Tko o čemu netko o poštenju”, kazao je Krstulović.
Đani Banovac kazao je kako je zaklada Račić iskazala interes za izgradnju parking mjesta u njegovu kotaru i pitao što je s obnovom hotela Belvedere.
Gradonačelnik je kazao da nije do kraja upoznat s inicijativom zaklade Račić, no da je svako parking mjesto, pogotovo u kotaru Ploče iza Grada, dobro.
“Bivši investitor je s novim projektom Belvedera značajno zadirao u pomorsko dobro, čime su bili nezadovoljni stanovnici koji se ne bi više mogli kupati tamo. To nije moglo. Investicije da, ali ne na štetu građana. Vlasnik se promijenio, sad je vlasnik s Cipra, koji nas nikad nije kontaktirao. Žao mi je što nemamo dodatni porez za one koji drže nekretnine u takvom stanju. Još jednom žao mi je što taj hotel stoji u takvom stanju i predstavlja prostor za skvotere ali nije reprezent za ono što je grad i što treba biti”, kazao je Franković.
Vijećnica Hrnić postavila je pitanje vezano uz radove u parku u Pilama.
“Grublji građevinski radovi su napravljeni, ali je trebalo krenuti sa sadnjom zelenila, što se ne preporučuje u ljetnim mjesecima. Odlučeno je da će se sadnja obaviti u jesenskim mjesecima. Radovi bi trebali biti u studenom, a park će biti ukrašen za vrijeme Zimskog festivala. Radi se i sadržaj koji bi bio komplementaran s parkom. Vjerujem da će naši sugrađani biti zadovoljni s parkom kad radovi budu gotovi”, odgovorio je Franković.
Ovim je iscrpljen Dnevni red i završena današnja sjednica Gradskog vijeća.
