Europa prolazi kroz jedan od najgorih toplinskih valova u povijesti, a njezini stanovnici suočavaju se s posljedicama koje nije moguće ignorirati. Temperature veće od 40 Celzijevih stupnjeva više nisu iznimka, nego pravilo, piše Jutarnji list.
Hrvatsku vrhunac toplinskog vala očekuje u petak, poručuju nam dežurni prognostičari. Najtoplije će biti u kninskoj, riječkoj i splitskoj regiji, za ta područja izdano je najviše upozorenje, crveni alarm.
Temperature će lokalno prelaziti 38 stupnjeva, a zdravstvene službe apeliraju na oprez i ograničavanje boravka na otvorenom, upozoravaju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Pakleni petak
Dok se Hrvatska priprema za vrhunac vrućina, crveni alarmi, požari i smrti u Europi pune naslovnice svjetskih medija.
Francuska je proglasila najvišu razinu uzbune, odnosno crveni alarm u više od 30 departmana. Pariz je zabilježio temperaturu od 42 °C, a ministarstvo zdravstva potvrdilo je zasad dvije smrti uzrokovane toplinskim udarima. Eiffelov toranj zbog topline se širi za nekoliko milimetara te blago naginje od sunca, pa je tako prvi put u svojoj 135‑godišnjoj povijesti zatvoren zbog vrućina.
U većini regija osnovne i srednje škole rade do prvog ili drugog tjedna srpnja, a sada je više od 1300 škola zatvoreno jer uvjeti postaju nepodnošljivi za djecu i nastavnike. Hitne službe dnevno primaju stotine poziva zbog kolapsa i dehidracije građana.
U Španjolskoj je 46 Celzijevih stupnjeva zabilježeno u Cordobi, a vatrogasci u Lleidi gasili su požar koji je spalio 6500 hektara. Dvoje ljudi je preminulo, uključujući muškarca koji je ostao zarobljen u vozilu, a u drugom je incidentu dijete izgubilo život od toplinskog udara.
Španjolska ministrica okoliša i povjerenica EU Teresa Ribera otvoreno je poručila kako “politički kukavičluk” koči klimatske reforme. “Ljudi gube živote, ekosustavi nestaju, a mi samo govorimo “, izjavila je. Portugal je, pak, izvijestio o najtoplijem lipnju otkako se mjere temperature.
Njemačke vlasti u više od 40 distrikta uvode ograničenja u korištenju vode. Gradovi poput Berlina i Kölna otvaraju takozvana hladna mjesta, prostore s klimatizacijom za starije i beskućnike. Meteorolozi najavljuju mogućnost rušenja nacionalnog rekorda iz 2019. (41,2 °C).
Zbog rasta temperatura rijeka Aare u Švicarskoj postala je pretopla da bi se sigurno koristila za hlađenje nuklearne elektrane Beznau, pa je jedan reaktor zatvoren, a drugi radi smanjenim kapacitetom. Time se sprečava dodatno zagrijavanje rijeke koje bi moglo ugroziti biljni i životinjski svijet.
Italija je privremeno zabranila građevinske radove na otvorenom u poslijepodnevnim satima. Milanski, rimski i firentinski sustavi električne energije pod ogromnim su opterećenjem, a lokalne vlasti uvode planove racionalizacije.
U Poljskoj su temperature dosegnule 38 °C, što je neuobičajeno visoko za tu regiju. Poljoprivrednici upozoravaju na sušu koja uništava usjeve. Slične slike stižu i iz Češke i Mađarske.
Kako se zaštititi?
Kontinent broji žrtve i pokušava zaštititi infrastrukturu, no građani Hrvatske trebaju se u idućim danima ponajprije fokusirati na vlastitu zaštitu od neposrednih zdravstvenih rizika.
– Tijekom petka bi, uz lokalne nestabilnosti u kopnenim predjelima, osjetljiviji meteoropati mogli osjećati manjak energije i radnog elana. Svima je u idućim danima neophodna UV zaštita zbog vrlo visokog indeksa UV zračenja, lagana prehrana, uzimanje dovoljno tekućine i boravak u rashlađenim prostorima u najtoplijem dijelu dana.
Posebna pozornost u zaštiti od vrućine potrebna je starijim osobama, maloj djeci i kroničnim bolesnicima, osobito sa srčanim i krvožilnim bolestima. Preporuke za zaštitu od vrućine dostupne su na mrežnim stranicama DHMZ-a (meteo.hr) te na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – poručila je dežurna biometeorologinja dr. sc. Sara Ivasić.
Iako su zdravstvene preporuke ključne, meteorolozi upozoravaju i na promjenjivost vremena koje bi moglo dodatno zakomplicirati nadolazeće dane.
Ovoga paklenog petka mogući su i lokalni pljuskovi s grmljavinom, osobito u gorskoj Hrvatskoj, ali nisu isključeni ni u središnjim krajevima te na sjevernom Jadranu, prognoziraju u DHMZ-u. Na kopnu će zapuhati sjeverni i sjeveroistočni vjetar, povremeno i jak, a navečer će duž Jadrana, osobito podno Velebita, puhati jaka bura.
U subotu slijedi blagi pad temperatura, no dnevne vrijednosti i dalje će ostati oko 30 °C, osobito na kopnu. Na moru će se toplinski pad jedva primijetiti, temperatura mora trenutačno se kreće između 24 i 28 °C. Za sljedeći tjedan prognoza je još nesigurna, no izgledno je da će biti nestabilnije i manje vruće.
Uzroci ovakvog porasta temperatura dobro su poznati i znanstveno potvrđeni: ljudski uzrokovano zagrijavanje planeta pojačava učestalost i intenzitet toplinskih valova, a atmosferski fenomeni poput toplinske kupole dodatno zadržavaju visoke temperature.
Posljedice za poljoprivredu su ozbiljne. U Hrvatskoj su usjevi značajno oštećeni, a u Europi su usjevi pšenice, kukuruza i soje na nekim područjima pretrpjeli gubitke od 10 posto ili veće, s europskim gubitkom od oko 28 milijardi eura godišnje zbog ekstremnih vremenskih uvjeta, piše Jutarnji list.
Europski dužnosnici pozivaju na hitne mjere, no konkretne su akcije, čini se, prespore da bi promijenile tijek klimatskih promjena.
