U organizaciji Dubrovačkih knjižnica, 29. travnja u Saloči od zrcala, održalo se predstavljanje knjige onomastičara i jezikoslovca dr. sc. Domagoja Vidovića ,,Bokeljske studije i ogledi’‘. Knjiga je izdata u nakladi Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore. Uz autora, knjigu su predstavili: Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore (HNV), Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) i zastupnik u Skupštini Crne Gore, Neven Staničić, teatrolog i novinar. Moderator večeri bio je predsjednik Društva dubrovačkih pisaca i novinar Boris Njavro.
Knjiga “Bokeljske studije i ogledi” sadržava onomastičke i kulturno-književne studije o Boki kotorskoj i Svebarju (Baru s okolicom). U knjizi se iznose temeljne jezične, književne i općenito kulturne odrednice hrvatskoga identiteta u današnjoj Crnoj Gori te odgovara na desetljeća (auto)cenzure i posezanja za mjesnom hrvatskom baštinom.
Njavro je rekao kako Vidovića zna dugi niz godina te ga nazvao – herojem, istaknuvši da gdje god pođe objasni onome tko tamo živi o čemu se tu radi, objasni i nazive, imena povijest, ulice, gradove, porijeklo.. Napomenuo je kako Vidović zadnjih godina sve češće odlazi u Boku kotorsku, istražuje i pronalazi predivne stvari, u tim lutanjima nastala je i ova knjiga. Spomenuo je i pokojnog akademika Luka Paljetka koji je za Vidovića rekao da će samo on nakon njega znati prave akcente pisati.
Deković je rekao kako je Hrvatska nacionalna zajednica najmalobrojnija u Crnoj Gori, oko 0,83 posto, ali po statističkim podacima Crne Gore ta zajednica baštini preko 65 posto ukupnog kulturnog blaga cijele države. „Strahovito je to veliko breme za zajednicu da čuva svoj identitet“, istaknuo je dodavši kako se za Boku može reći da nije samo etnički hrvatski državni prostor, već i duhovno (…) i da je Hrvatsko nacionalno vijeće „ponosno što je tiskalo ovo knjigu“ za koju je Slobodan Prosperov Novak, autor predgovora, rekao da je se čekalo 50 godina.
Vuksanović je istaknuo kako u parlamentu nema savjetnika i da je jedan od njegovih „neformalnih“ savjetnika Domagoj Vidović kojega često zove da mu razjasni povijesne „zavrzlame“ kako bi mogao raspravljati na tu temu. Ističe kako Vidović otkriva puno tih podataka, prenosi ih, a svatko od njih ih na svoj način distribuira u javnosti. Kaže kako se možda nekome čini da su bokeljski Hrvati „zarobljeni u prošlost“; tiskaju se knjige, stalno se govori o nekim značajnim datumima, prebrojava se koliko ih ima, koliko ih je bilo, ali ističe kako „borba za sadašnjost, počinje borbom za prošlost“ jer su stalno u jednoj, ne samo retoričkoj, već i svakoj drugoj „napetosti“, okruženi mnogima koji idu u prošlost i govore da ih nema ili da ih ima, ali da su netko drugi.
Staničić je objasnio da su prije osam godina “imali sreću“ kad se Vidoviću javio interes za izučavanjem Boke kotorske, a najzanimljivije dijelove knjige smatra one koji se odnose na onomastičke studije, prezimenski fond Hrvata u Boki, pregled toponima, pregled zaboravljenih i rijetkih imena, tu su i književne studije koje se odnose na Kotor i Budvu.
Autor knjige Domagoj Vidović ispričao je kako su prvi razgovori o bokeljskoj priči krenuli 2016. kad je u kafiću sjedio sa Stjepanom Šešeljem, a godinu dana poslije u Stonu su se s njim okupili, između ostalih, Zvonimir Deković i Boris Njavro i tako se „otvorila“ ta priča u svega nekoliko minuta. Ispričao je i kako je imao „vatreno krštenje“ u Kotoru, digli su mu tablice i onda su se „čudesno“ vratile. Kaže kako je knjiga „Bokeljske studije i ogledi“ ponajprije namijenjena našim ljudima i kako je potrebno našu mladost učiniti samosvjesnim ljudima, ponosnima na prošlost koja je prebogata.
– Mi s ruba smo svjesniji važnosti Dubrovnika nego što ste vi Dubrovčani svjesni. Sloboda se danas ovdje u Dubrovniku podrazumijeva, dašak te slobode ljudi s rubnih područja bolje razumiju jer tu slobodu oni nisu imali (…) Dubrovnik je uvijek tu, on je nama svjetionik u mraku, osjećam se sretno kad ovdje dođem, osjećamo ovdje kutak slobode i prostora da kažemo sve ono što nas tišti – zaključio je Vidović zahvalivši svima koji su sudjelovali u nastajanju ove knjige.
FOTO: Vedran Levi
