Povodom današnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša, na vidikovcu poviše hotela Palace, gdje se spajaju šuma, more i zemlja, Hrvatska udruga poslovnih žena Krug – ogranak Dubrovnik u suradnji s Hrvatskog gospodarskom komorom – Županijskom komorom Dubrovnik održala je konferenciju za medije s temom “Od ekologije do ekonomije” na kojoj je bilo govora o zaštiti mora i obale, očuvanju šuma i kopnenih ekosustava, povezanosti s turizmom, utjecaju na gospodarstvo i ulozi žena u zelenoj tranziciji.
“Cilj ove konferencije za medije je ukazati na današnji dana, Svjetski dan zaštite okoliša. Tema zaštite okoliša tijekom posljednjeg desetljeća nameće se kao sve intenzivnija agenda ne samo javnih ustanova i jedinica lokalne samouprave već i u privatnom sektoru odnoseći se na svaki dio gospodarstva. Zaštita okoliša nije luksuz već preduvjet za održivo i dugoročno gospodarstvo. Okupili smo danas ovdje društvo koje je relevantno govoriti na ovoj temi”, uvodno je kazala Sanja Putica, predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug.
Nikolina Trojić, predsjednica Županijske komore Dubrovnik istaknula je kako Dubrovnik živi od resursa mora, šuma, zraka, vode i zemlje.
“Moramo biti što svjesniji da te resurse treba očuvati i koristiti ih održivo kako bi se oni stigli obnoviti. Sve veći udio elementarnih nepogoda tjera nas da razmišljamo unaprijed i strateški kako bi se one prevenirale”, kazala je.
Izvanredna profesorica doktorica znanosti Marijana Pećarević, prorektorica za znanost i održivost Sveučilišta u Dubrovniku održala je kraće izlaganje o stanju mora i ekologije. Naglasila je da sveučilište provodi niz projekata vezanih uz zaštitu okoliša, a uz to i edukacije po pitanju održivog načina bavljenja turizmom, akvakulturom, ribarstvom.
“Stanje u okolišu je zadovoljavajuće. Dobra je vijest, da kad tražimo otpad za naše projekte u sklopu kojih trebamo prikupiti otpad s većih dubina, često nam se dogodi da ga ne nađemo. Svi smo svjesni da otpada ima i da je problem tu, ali se rješava. Sudjelujemo u projektima koji se bave inovativnim tehnoloških rješenjima, prije svega upotrebom robota za prikupljanje otpada. Ti roboti mogu prikupljati otpad veće težine i sa većih dubina i mogu za razliku od ronioca raditi bez prekida. Uz to imamo projekte razvoja multitrofične akvakulture, korištenje alga i nusproizvoda alga za dobivanje novih proizvoda, radimo i na kružnoj ekonomiji. Sveučilište je od lani i član Alijanse europskih sveučilišta koja se bavim morem i koja stavlja naglasak na otoke i luke, a kroz koju planiramo i nove studijske programe i nove projekte, a zajednički im je nazivnik zaštita mora”, kazala.
Pećarić se dotaknula i pitanja mikroplastike za koju je naglasila da se suprotno od uvriježenog mišljenja ne nalazi samo u moru i morskim organizmima već svugdje oko nas, u kopnenim vodama i životinjama, pa i u zraku kojeg udišemo.
Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske, Marijana Mijas Đuračić istaknula je kako ta javna ustanova upravlja s 35 zaštićenih i 71 područjem ekološke mreže, kao i s više od 600 speleoloških objekata diljem županije.
“Najveće blago naše županije su vode, šuma i more – važni prirodni ekosustavi, koji nam omogućuju vodu koju pijemo, hranu koju jedemo i zrak koji dišemo. Stanje po pitanju ugroženih područja je jako zadovoljavajuće. Imamo dobro očuvane prirodne eko sustave, doduše neka se područja susreću sa pritiscima. Svijest javnosti o potrebi zaštite i očuvanja prirodnih bogatstava je danas sve veća. Mi kroz svoje djelovanje provodimo mjere zaštite očuvanja, monitoringe, proglašavamo nova zaštićena područja, provodimo znanstveno- stručna istraživanja te surađujemo sa znanstvenim zajednicama i institucijama. Zaštita prirode nema smisla ako nemamo podršku lokalne zajednice. To nam je iznimno važno. Suradnja s lokalnim stanovništvo je jako dobra, tako i dobivamo brojne dojave, recimo o pronalasku ozlijeđenih i uginulih vrsta, a uključuju se i u naše akcije čišćenja. Odgovornost svih nas je doprinijeti zaštiti i očuvanju prirodnih vrijednosti”, naglasila je te pojasnila način postupanja pri pronalasku ozlijeđene vrste.
“Građani nam se mogu direktno obratiti putem telefona ili pozvati Centar 112, koji potom nas kontaktira i mi onda reagiramo na terenu”.
Čuvarica prirode JU Rezervat Lokrum i članica RK Dubrovnik koji provodi brojne akcije čišćenja podmorja, Ozana Domijan kazala je kako je jača svijest o važnosti razvrstavanja otpada.
„Problem je u onome što ne vidimo, a otpad u moru ne vidimo i na to zaboravimo. Otpad je tu. Od 2016., proveden je niz međunarodnih projekata kojima je Lokrum bio ciljno područje. U sklopu tih projekata utvrđivalo se porijeklo otpada i većina nije nastala nužno lokalno. Naši ljudi nisu toliki zagađivači. Otpada ima u marinama, lukama, ispod plovila, čime sam iznimno šokirana i razočarana. U našem moru se većinski nalazi otpad koji je došao iz drugih krajeva. Pronašli smo otpad albanskog, crnogorskog, talijanskog porijekla različite starosti. Treba biti optimističan. Ulažemo sve napore i resurse kako bi se otpad čistio. Redovito se održavaju ekološke akcije. RK Dubrovnik je održao već sedam, a čekaju nas još četiri akcije. Na Lokrumu svake godine provodimo najmanje jednu akciju čišćenja. S ponosom mogu reći da od 2021. godine u Portoču nema otpada. Uspjeli smo ga očistiti u četiri godine, a izvučeno je 500 kilograma otpada. Potrebno je kontinuirano pratiti nove naplavine. Uvijek postoji mogućnost da otpad dođe. Konzumenti smo previše jednokratne plastike i ambalaže, svi moramo poraditi na svom životnom stilu i educirati buduće generacije”, istaknula je.
“Otpad nije smeće. Moramo postati svjesni da smo u vremenu kružne ekonomije i da je otpad sekundarna sirovina. Znamo svi koliko se za vrijeme turističke sezone po našim ulicama producira otpada” istaknula je Trojić.
Više o situaciji s otpadom na području Dubrovnika govorili su ispred Čistoće Dubrovnik, Dubravka Mrvelj, Vikica Bautović i Mario Iveković.
“Kako bi problem s otpadom počeli rješavati moramo promijeniti naše navike. Upravo stoga smo se orijentirali prema edukaciji djece što nam se pokazala iznimno uspješnim. Mi djecu nastojimo naučiti što je otad, što smeće i da je otpad vrijedna sirovina od koje se mogu napraviti novi materijali. Potičemo ih da razmišljaju mogu li neki predmet prije nego što ga bace iskoristiti na drugi način, mogu li ga proslijediti nekome drugom. Učimo ih da razlikuju materijale kako bi lakše mogli utvrditi što pripada kojem otpadu. Tako djeca utječu i na svoje roditelje, bake i djedove. Našim edukativnim kampanja nastojimo obuhvatiti što širu populacija, ali najbolji odjek imamo upravo kod djece. Djeca su male spužvice koje upijaju nova znanja i navike. Radimo i na edukaciji poslovnih subjekata”, kazala je Mrvelj.
Mrvelj i Bautović održale su i kratku prezentaciju edukacija koje provode u dječjim vrtićima i u školama.
Iveković je istaknuo na primjeru tetrapaka koji se odlaže u žuti kontejner za plastiku da sadržaj svakog tog kontejnera nakon prikupljanja ide u njihov pogon u Župi gdje se razdvajaju komponente. No, ako se ubaci u drugi kontejner onda neće završiti na pravom mjestu.
“Nakon svi godina truda djelatnika Čistoće krivo mi je kad se svako nekoliko u javnosti pojavi informacija da mi unatoč spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada sve iskrcamo u ista vozila i da se završi na Grabovici. To nije istina. Imamo potpisane ugovore s ovlašenim oporabiteljima za različite vrste otada. Sve tone otpada koje smo mi njima predali možemo dokazat pratećim dokumentima”, naglasio je Iveković.
Marija Kisić Kamić, članica Hrvatske udruge poslovnih žena krug – ogranak Dubrovnik prezentirala je kako se plastici može podariti novi život. S unucima je izradila efektne ogrlice, ukrase za kosu i cvijeće.
“Drago mi je bilo čuti da Čistoća radi s djecom jer i ja radim s djecom i s njima mi je najdraže raditi. Na ideju sam došla jer mislim da plastika, pogotovo plastične boce, završavaju u smeću i da se slabo odvajaju. Osmislila sam od njih ove moje predmete. Treba uložiti malo truda, treba doći na ideju i onda te ideje prenijeti djeci”, kazala je, a potom okupljenima poklonila i svoje rukotvorine.
“Pokazali smo ovdje danas da su žene u svim svojim okruženjima, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru ili pak znanstvenoj zajednici, prevodnice promjena. Svojom upornošću i kreativnošću predvode svoje tvrtke i firme u onim promjenama koje su nam kao društvu potrebne” kazala je na kraju Putica.
