Izložba “Babin kuk – Planiranje utopije: 50 godina od izgradnje hotelsko-turističkog centra”, otvorena je sinoć u galerijskom prostoru Muzeja crvene povijesti u TUP-u.
Autori izložbe su kustos Ivan Lujo i profesor Krunoslav Šmit, dok je autorica likovnog postava Kristina Mirošević, jedna od suosnivačica Muzeja.
– Prošlo je pedeset godina od početka gradnje hotelsko-turističkog centra, što nam je i bio povod za postavljanje ove izložbe. Građevinski radovi u započeti 1975. godine, a završeni su u 15 mjeseci, u rekordnom roku. Prva faza projekt, četiri hotela i Mali Stradun s dodatnim sadržajima otvoreni su u lipnju 1976. godine. No, projekt nije tad krenuo. On se planirao i projektirao godinama, a bio je dio šireg projekta Plan južni Jadran, a planiran je i dubrovačkim GUP-om i UPU-om, a na njemu su radili najveći hrvatski i strani stručnjaci za urbanizam i arhitekturu tog vremena, kao i turistički stručnjaci i sociolozi. Tražilo se najbolje rješenje kako taj prostor staviti u funkciju i napraviti novi društveno-zabavni centar grada koji će biti privlačan i domaćem stanovništvu, kazao je Lujo te istaknuo da projekt Babinog kuka nikada nije do kraja završen.
– Napravljeno je pet hotela, a planirano ih je devet. Četiri hotela nikad nisu napravljena. Nisu uređene ni lučice, a i Dakas je trebala dobiti turističku namjenu. Dosta toga što je planirano nikada nije ni napravljeno. U ratnim godinama Babin kuk je uslijed granatiranja teško stradao, a u njemu su bile smještene tisuće izbjeglica. U 90-ima je dosta tih prostora i prodano privatnim vlasnicima. Mali Stradun kao cjelina je prestao biti jedinstveni objekt i izgubio je svoju namjenu. Babin kuk je i dalje atraktivan prostor, ali i turizam kao takav se promijenilo ali i odnos prema domaćim posjetiteljima.
Izložba osim o arhitekturi i urbanizmu govori i o nekim drugim vremenima, kojih se s nostalgijom sjećaju starije generacije Dubrovčana, kad je Babin kuk bio centar društveno-zabavnog život.
– Babin kuk je obilovao sadržajima, koncertima, kulturnim događnjima, izložbama. On je i bio zamišljen da bude novi društven-zabavni centar grada. Dosta ljudi nam je reklo da se u to doba Stradun ispraznio jer su svi išli na novi Stradun, na Mali Stradun na Babinom kuku. To je djelomično i bila ideja. Sigurno je da više manje svi Dubrovčani imaju uspomene vezane uz Babin kuk jer se tamo išlo, zabavljalo i živjelo, naglasio je Lujo.
I upravo neki od tih Dubrovčana sudjelovali su u nastajanju ove izložbe posudbom materijala koje čuvaju kao uspomenu na Babin kuk tog vremena.
– Dio materijala je prikupljen od naših sugrađana i to smo djelomično izložili. Najveći dio materijala je iz Centra za turističku dokumentaciju i informaciju Sveučilišta u Dubrovniku, koji čuva veliku i kvalitetnu zbirku turističkih materijala s dubrovačkog područja. Najveći dio eksponata smo pronašli u njihovoj zbrci.
Ova izložba značajna je i po tome što se radi o posljednjoj izložbi u galerijskom prostoru Muzeja crvene povijesti.
– Mi nastavljamo i dalje s radom, ali izmjenama ugovora ostajemo bez ovog galerijskog prostora i samog ulaza. Ovu zimu ćemo biti zatvoreni zbog izvođenja građevinskih radova i izmjene stalnog postava Muzej crvene povijesni koji ćemo promijeniti i osuvremeniti. Početkom iduće sezone planiramo ponovno otvoriti vrata javnosti.
Izložba ostaje otvorena od 1. prosinca 2025. godine.
