Nakon što smo se nakratko pribrali od nedavnog toplinskog vala, ljeto se ipak ne da. Potvrđuje to i vremenska prognoza za idućih sedam dana. Naime, već od petka Državni hrvatski hidrometeorološki zavod (DHMZ) najavljuje tridesetak Celzijevih stupnjeva, a u nedjelju bi se Sinjska alka mogla “trkati” na više od 34 stupnja. Takva bi vrelina, više od 35 stupnjeva, mogla potrajati do kraja idućeg tjedna, kažu prognostičari, piše Jutarnji list.
U skladu s visokim dnevnim temperaturama, i noći će biti biti toplije od ovih na koje smo se naviknuli posljednjih desetak dana. Već za subotu, primjerice, za Zagreb se predviđaju maksimalna 33 Celzijeva stupnja, a temperatura će sporo padati i noću. Drugim riječima, zrak se neće uspjeti dovoljno ohladiti, pa će to, kao što se događa za toplotnih valova, onemogućiti miran san i dobar noćni odmor. Naime, prema prognostičkim kartama, visoke dnevne temperature mogle bi se zadržati i u kasnim večernjim satima – već od subote čak bi i poslije 23 sata mogle iznositi do 30 stupnjeva.
– Od petka do nedjelje na kopnu će biti sunčano uz većinom slab vjetar. Bit će vruće, tijekom vikenda uz umjerenu opasnost od vrućine koja može utjecati na zdravlje. I na Jadranu za vikend se predviđa početak toplinskog vala, uz stabilno i vedro vrijeme. Sredinom dana i popodne slab i umjeren sjeverozapadni i jugozapadni vjetar, a u nedjelju će na sjevernom dijelu Jadrana još biti bure – prognozirao je za HRT Krunoslav Mikec.
Budući da tijekom dugotrajnih toplinskih valova raste smrtnost u Europi, pa i u Hrvatskoj, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izdao je upute za ljude starije od 65 godina i kronične bolesnike, poglavito one s kardiovaskularnim rizikom. Kako bi li se izbjegao toplinski udar, naglašava se izbjegavanje izlaganja direktnoj Sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju od 10 do 17 sati, uzimanje dovoljno tekućine bez kofeina, alkohola i šećera te izbjegavanje gaziranih pića. Nužno je jesti više obroka, ali manje kaloričnih, koji uključuju voće i povrće. Za one koji rade na otvorenom preporučuju se češće pauze i barem čaša i pol tekućine svakih trideset minuta. Važno je vremenskim uvjetima prilagoditi i prostor u kojem se boravi. Sobne temperature trebaju biti niže od 32 Celzijeva stupnja danju i 24 stupnja noću. Da bi se to postiglo, treba isključiti sve uređaje čiji rad nije nužan te spustiti rolete i zatvoriti prozore u prostorijama okrenutim suncu. Onima koji imaju klima-uređaje stručnjaci poručuju da temperatura u prostorijama ne bi trebala biti preniska. Preporuka je 7 stupnjeva manje od vanjske temperature. Posebna je preporuka upućena kroničnim pacijentima, koji moraju paziti da redovito uzimaju svoju terapiju te da, dođe li do promjena stanja, kontaktiraju liječnika.
Naime, važno je spriječiti toplinski udar (hipertermija). Liječnici objašnjavaju da je to najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma. Razlikuju se dva oblika toplinskih udara, klasični i naporom izazvan toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih osoba, posebno onih slabo pokretnih. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije za posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom. Pridržavanjem uputa koje za vrijeme toplinskih valova preporučuje HZJZ ti će se ekstremni zdravstveni problemi uspješno prevenirati, piše Jutarnji list.
