Od ponedjeljka će u studentske klupe Sveučilišta u Dubrovniku sjesti sasvim posebna generacija brucoša. Generacija koja nije imala iksice nego još jako dobro pamte papirnate studentske indekse u koje su na putu do diplome skupljali profesorske potpise i ocjene. Ovog puta studiranje će biti bez ocjena, diplome će zaslužiti dolaskom na predavanja i entuzijazmom, a kako doznajemo, priprema se i „brucošijada“ za prvu generaciju studenata.
„Sveučilište za treću životnu dob“ koje je pokrenulo Sveučilište u Dubrovniku, prihvaćeno je s tolikim oduševljenjem, da su se kolegiji začas popunili. Upisano je 220 studenata, a zanimanje je kaže nam voditelj projekta dr. Marinko Marić, bilo i znatno veće.
-Upisi su pokazali da je potreba za ovakvim oblikom cjeloživotnog obrazovanja u Dubrovniku znatno veća nego što smo inicijalno procjenjivali. Ovaj odaziv nas raduje kao potvrda povjerenja naših sugrađana u Sveučilište – govori Marinko Marić.
Katiji Banac, neće biti problem stizati na predavanja u Dubrovnik iz Konavala unatoč tome što je među najmlađima i još radno aktivna.
– Pitala sam mogu li se prijaviti jer imam tek 52 godine, pa su mi rekli da i to spada u treću dob i da mogu na Sveučilište – kaže Katija uz smijeh.
– Prijavila sam se na Engleski jezik i Psihologiju svakodnevice jer smatram da znanje i uspješna komunikacija te bolje razumijevanje same sebe doprinose kvaliteti mog privatnog i profesionalnog života. Ovo je hvalevrijedan projekt jer žiteljima naše županije omogućuje nova znanja, ali najvažnije i osjećaj pripadnosti akademskoj zajednici što izrazito cijenim. Zaista sam to prihvatila s oduševljenjem – govori pravnica Katija Banac.
I Marijo Dominiković, još je aktivan ekonomist mada je odnedavno u mirovini. Ovaj bivši glavni tajnik Matice hrvatske i nekadašnji ekonom Dubrovačke biskupije, kaže nam kako je prvu diplomu, onu Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu dobio prije ravno četrdeset godina!
– Lijepe me uspomene vežu za taj fakultet i te dane. Sada sam izabrao Povijest Dubrovnika jer sam nekad želio biti arheolog, stjecajem okolnosti nisam, a povijest mi je što sam stariji sve draža. Ekonomija mi je posao, ali bavio sam se s puno drugih stvari. Zanima me i psihologija, teologija, strani jezici, sociologija, dobra knjiga, sve to mi predstavlja zadovoljstvo. Znam dosta o povijesti Dubrovnika fragmentalno, a sada želim znati sve što su naši preci radili, kako su živjeli i što su iza sebe ostavili, jer je sve to impresivno. Sve me je to zanimalo, a gdje god sam radio i putovao, uvijek sam pričao o Dubrovniku i ljudi su znali cijeniti grad iz kojeg sam dolazio – govori Dominiković.
Polaznici studija čiji program kreće od ponedjeljka slušat će predavanja, seminare, radionice, panele bez stjecanja ECTS bodova i provjera znanja.
Polaznicima je ponuđeno na izbor deset kolegija po 30 nastavnih sati, a mogli su upisati jedan ili više, ovisno o vlastitim interesima: Povijest Dubrovnika, Odabrane teme iz povijesti umjetnosti, Zdravlje i kvaliteta života u trećoj životnoj dobi, Psihologija svakodnevice, Informatička radionica, Financijska pismenost, Medijska pismenost, Engleski jezik, Talijanski jezik i Kreativna radionica.
Program je namijenjen svim zainteresiranim građanima s područja Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije koji žele proširiti svoja znanja te aktivno sudjelovati u akademskom i kulturnom životu.
A kada je aktivan život u pitanju, gospođa Luce Šalja pravi je primjer aktivne osobe u trećoj dobi. I ona će na Sveučilište, kaže nam, zajedno s gotovo svim svojim prijateljicama.
Ona je izabrala Psihologiju i Zdravlje i kvaliteta života u trećoj životnoj dobi.
– Sama sam dosta aktivna. Odavno sam u mirovini, ali nisam ništa zanemarila i svugdje idem gdje god mogu. Poslije mog radnog vijeka prozor u svijet bio mi je Klub 65 plus, a sada je ovo nešto što nisam mogla ni sanjati. Zbilja me je oduševilo. Zašto ne, čovjek nešto nauči, mozak radi, malo razmisli o svemu što ćemo čuti. Prošetam se od Pejtona do stare bolnice, tamo se među normalnim ljudima poslušam nešto zanimljivo, poćakulam, a sve bez nekakvog opterećenja ili nečijih ludih ideja. Meni je to divno, puno toga radimo i u Klubu 65 plus, a ovo je još nešto lijepo u čemu ćemo uživati – govori Luce Šalja.
U provedbu ovog programa uključeno je tridesetak nastavnika Sveučilišta u Dubrovniku koji su svoje kolegije prilagodili polaznicima treće životne dobi. Svi kolegiji su popunjeni, a pojedini su zbog ograničenog kapaciteta vrlo brzo zatvoreni za nove prijave.
– Posebno je izraženo zanimanje za Povijest Dubrovnika, što jasno pokazuje da naši sugrađani ponajprije žele produbiti znanja o povijesti i identitetu našega Grada. Istodobno, vrlo su traženi i kolegiji iz područja psihologije, stranih jezika, informatičke te kreativne radionice. Takva struktura interesa potvrđuje da polaznici traže uravnoteženu kombinaciju intelektualno poticajnih sadržaja, praktičnih kompetencija i tema koje imaju neposrednu primjenu u svakodnevnom životu – govori dr. Marinko Marić koji otkriva i kako među upisanima ima polaznika i iz drugih dijelova Dubrovačko-neretvanske županije, iz Metkovića, s Korčule, iz Konavala i Župe dubrovačke, s Lopuda, a zaprimili su i upite o mogućnosti organiziranja dislocirane nastave u Pločama.
– To pokazuje da program nadilazi gradski okvir te ima izraženu regionalnu dimenziju i privlačnost. Reakcije polaznika su iznimno pozitivne. Mnogi otvoreno ističu oduševljenje, a njihova su očekivanja velika i jasno artikulirana. Iz razgovora je vidljivo da očekuju prije svega kvalitetan i sadržajno osmišljen program, intelektualni poticaj te prostor za društvenu interakciju. Mnogi naglašavaju želju za nastavkom učenja, razmjenom životnih i profesionalnih iskustava te aktivnim sudjelovanjem u akademskoj zajednici. Osobito im je važno osjećati se uključeno, prepoznato i korisno – kao ravnopravni dionici sveučilišnog života – kaže dr. Marić.
A kako priliči početku akademske godine u sveučilišnom životu i na Sveučilištu za treću dob organizirat će se i brucošijada:
– Nakon početka nastave i prvih susreta planiramo organizirati neformalno druženje polaznika i nastavnika. Možda to neće biti „brucošijada“ u klasičnom studentskom smislu, ali svakako želimo stvoriti prostor za zajedništvo, međusobno upoznavanje i opuštenu razmjenu dojmova. Smatramo da je upravo taj element socijalne povezanosti i osjećaja pripadnosti važan dio ovog programa, jer Sveučilište za treću životnu dob nije samo obrazovni projekt, nego i prostor susreta, dijaloga i zajedništva – kaže voditelj Sveučilišta za treću životnu dob, Sveučilišta u Dubrovniku.
