Dubrovački poduzetnici koji su na vlastitoj imovini, zgradama ili zemljištu u privatnom vlasništvu postavljali reklame, za to više ne trebaju plaćati naknadu Gradu Dubrovniku.
Visoki upravni sud Republike Hrvatske ukinuo je naime, pravo Grada Dubrovnika da naplaćuje tu naknadu po članku 54. Odluke o reklamiranju na području Grada Dubrovnika.
Spor oko zakonitosti ove gradske Odluke iz 2019. godine i naplati naknada pokrenula je Zagrebačka banka jer je mjesečno trebala plaćati 39,90 eura za reklamu na zgradi Grawea.
Postavljanje svih reklama, od štafelaja za cjenike, raznih vitrina, CityLights i raznih drugih reklama i panoa u Dubrovniku je bez sumnje unosno, često i ‘kaubojski’ samovoljno pa je ova gradska Odluka utvrdila zone na području Grada Dubrovnika na kojima se mogu postavljati i isticati reklamni predmeti, vrste reklamnih predmeta, način postavljanja, kao i kriteriji za određivanje naknade za isticanje reklamnih poruka prema posebnoj tablici, a člankom 54. propisano je plaćanje naknade za reklame i reklamne panoe koji se postavljaju na nekretnine u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba. Taj iznos čini trideset posto od iznosa naknade utvrđene u tablici kojom je Grad Dubrovnik podijeljen na četiri područja u kojima mjesečne cijene reklamiranja iznose od najnižih 1,33 eura za natpis na preklopima suncobrana u zadnjoj zoni do 132,72 € mjesečno za informativni reklamni pano (štafelaj) ploču u prvoj zoni.
Zagrebačka banka zatražila je ocjenu zakonitosti tog članka smatrajući da su joj povrijeđena prava i pravni interes jer se njezina poslovnica nalazi u zgradi koja je u privatnom vlasništvu tvrtke Grawe nekretnine.
Smatrali su da lokalna vlast nema uporišta u zakonu propisati naknadu za reklame i reklamne panoe koji se postavljaju na nekretninama u privatnom vlasništvu fizičkih i pravnih osoba. Za pravo joj je dao Visoki upravni sud Republike Hrvatske, odnosno vijeće kojim je predsjedala sutkinja toga Suda dr. sc. Sanja Otočan.
U odluci Sud navodi da „Grad Dubrovnik zanemaruje da se veliki broj reklamnih predmeta nalazi na zemljištu u privatnom vlasništvu i da je korist od njih korist vlasnika privatnih nekretnina, a nikako Grada Dubrovnika, slijedom čega Grad predmetnu naknadu može naplaćivati samo za reklamne predmete koji se nalaze na nekretninama u njegovom vlasništvu, odnosno na javnim površinama“.
Gradska uprava u svom je očitovanju Sudu istaknula kako je osporena Odluka dio komunalnog reda kojom se, u cilju uređenja naselja, određuje izgled pročelja zgrada te okućnica u vlasništvu pravnih ili fizičkih osoba u dijelu koji su vidljivi s površine javne namjene kao i uvjeti i način postavljanja reklama. Naglašava da je uređenje naselja i izgled grada, izgled njegovih ulica i fasada, rasporeda komunalne opreme i njihovo postavljanje u prostoru te postavljanje reklama u nadležnosti jedinica lokalne samouprave.
Dakle, uređenje naselja nije samo asfaltiranje prometnica i obrezivanje raslinja i stabala, uređenje naselja je i izgled grada, izgled njegovih fasada, komunalna oprema u prostoru pa i postavljanje reklama, poglavito ako su vidljive s površine javne namjene ili su postavljene na javnoj površini. Naknada za postavljanje reklame u prostoru vidljivom s površine javne namjene za gospodarske subjekte koji postavljaju reklamne predmete na površinu svojih okućnica, pišu u očitovanju, su nominalno manje jer prostor na kojem su postavljene vlasnici (pravne ili fizičke osobe) održavaju o svom trošku.
Koliko će ova odluka Suda utjecati na proračun Grada Dubrovnika i druge dijelove Odluke pitali smo gradsku upravu, no do dovršetka teksta odgovor nije došao.
U 160 milijuna eura ‘teškom’ gradskom proračunu za 2025., prihod od reklama planiran je u godišnjem iznosu od 220.000 eura, što se neće previše osjetiti, no pravo je pitanje kakve će posljedice ova presuda imati na nova postavljanja reklama i ima li još gradskih Odluka upitne zakonitosti koje se mogu srušiti zbog iznosa manjeg od 40 eura?
Hoće li se ubuduće reklame na privatnim zgradama postavljati bez ikakve kontrole ili će se proširiti tržište naplate naknada za reklame na privatnim zgradama? To tek trebamo vidjeti.
