Zašto Hrvatska i početkom studenoga ima gotovo proljetne temperature? Detaljnije o tome govorio je Ivan Güttler, ravnatelj DHMZ-a, prenosi Slobodna Dalmacija.
“Kad govorimo o čitavom mjesecu listopadu, počeli smo s hladnim razdobljem. Kraj listopada nas je dočekao topliji nego njegov početak. Ti ciklusi se u Hrvatskoj izmjenjuju nakon nekoliko dana. Ovo je situacija s južnim i jugozapadnim strujanjem koje je donijelo visoke temperature, naveo je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Ističe da sva godišnja doba pokazuju trend zagrijavanja. “Zapravo sve sezone – i ljeto i zima i jesen i proljeće pokazuju trend zagrijavanja. Zagrijavanje ovisi o dijelu Hrvatske i sezoni. Govorimo o vrijednostima tipa trećine stupnja pa i do pola stupnja skoro svakih deset godina. To su naizgled male vrijednosti, ali tijekom ljudskog života takve temperature su izraženije, objašnjava.
Istaknuo je da je ovo ljeto, s izuzetkom lipnja, bilo ugodnije. “Kad govorimo o ljetu i ljetnim mjesecima, lipanj je bio ekstremno topao. Srpanj i kolovoz su bili ugodniji u odnosu na prošlo ljeto. Osim temperature, u nekim drugim meteorološkim pojmovima, kao što je tuča, imali smo nešto mirnije ljeto nego 2022. – 2023. godine”, rekao je.
Uz trendove, prema riječima Güttlera, postoji i promjenjivost. I da nema klimatskih promjena, da nema nikakvih trendova, ne bi nam svako ljeto ili svaka godina bili identični, nego svako ima nekako svoj specifičan redoslijed toplih i hladnih razdoblja, kazao je.
Promjena vremena idući tjedan
Napominje da nas u ponedjeljak očekuje promjena vremena. “Prva od značajnijih promjena dolazi u noći između nedjelje i ponedjeljka. Tako da je u ponedjeljak već čitava Hrvatska pod kategorijom potencijalno opasnog vremena. U nekim područjima Hrvatske zbog oborina, u nekim zbog grmljavinskog nevremena, u nekima zbog vjetra”, ističe.
“Pozivam naše građane da prate upozorenja DHMZ-a za svoj dio Hrvatske. Od ponedjeljka, početka novog tjedna, ponovno možemo očekivati niže temperature”, pojašnjava.
Apostrofira Güttler da Europski centar za srednjoročne prognoze najavljuje da ove godine ponovno neće biti snijega, shodno tome možemo očekivati nešto topliju zimu. “Zaista postoji signal ponovno nešto blaže i toplije zime nego uobičajeno. Ništa dramatično za sada, ali uvijek treba biti svjestan kod tih sezonskih prognoza da neka dulja razdoblja povećanih temperatura mogu biti prekinuta hladnim prodorima zraka”, kaže.
Napominje da je stvaranju uragana Melissa, koji je nanio ogromne štete Karibima, najveći uzrok – temperatura mora. “Najbitniji sastojak za nastanak uragana je temperatura mora. Na području Kariba uragan ima uvjete za razvoj na većem području, gdje je temperatura veća od 26-27 stupnjeva, “, istaknuo je. “Također, uragane prate i olujni usponi koji su s 4-5 metara i više udarali na obale tih otoka”, navodi Güttler, prenosi Slobodna Dalmacija.
