U Studentskom domu večeras je predstavljena knjiga prvog i dugogodišnjeg rektora Sveučilišta u Dubrovniku profesora emeritusa, dr. sc. Matea Milkovića, „ Osnivanje Sveučilišta u Dubrovniku i njegovih prvih deset godina – Dvojbe, mišljenja, zaključci, odluke i rješenja“. Knjiga je posvećena generaciji koja je osnovala Sveučilište u Dubrovniku i onima koji će ga razvijati. O knjizi, prvom rektoru i prvim danima osnivanja Sveučilišta na promociji su govorili doktori znanosti Zdravko Bazdan te Đorđe Obradović. Zdravko Bazdan je Milkovića nazvao „kapitalnim suvremenikom“ zbog svega što je napravio za Dubrovnik osnivanjem institucije kakvo je sveučilište, što će prema njegovu mišljenju teško netko nadmašiti. Đorđe Obradović, govorio je o prvim danima osnivanja Sveučilišta, a dr Milković istaknuo je kako je njegova knjiga kronologija osobnih sjećanja pisana u prvom licu.
– U objavljenoj monografiji „Prvih deset godina Sveučilišta u Dubrovniku (2003.- 2013.) u izdanju Sveučilišta može se pročitati dokumentarni sažetak kronologije događaja, pisao sam u trećem licu, a ova knjiga dodatak je monografiji. Napisana je u prvom licu i sve u njoj se temelji na mom sjećanju i razgovorima kojima sam bio sudionik. Sadržaj je moj izbor s kojim se čitatelj može složiti ili ne. Birao sam riječi da ne povrijedim mišljenje bilo kojeg sudionika osnivanja sveučilišta u prvom redu onih koji su drugačije mislili i govorili od nas.
Konačno sam se uvjerio zašto se od 1971. godine nije realizirala ideja akademika Ivana Supeka o Internacionalnom humanističkom univerzitetu. Trebalo je živjeti u ovom gradu i razumjeti kako se donose odluke, biti spreman suočiti se s kritikom, omalovažavanjem pa i i uvredama uz neizostavni jal i ljubomoru. Dobro sam razumio što je dijelu dubrovačkih intelektualaca značilo ponuđeno udruživanje i kako su to vješto koristili pojedini intelektualci iz Zagreba, Splita i drugih gradova. Toliko njihove samodopadnosti i negativne kritike prema želji male sredine da osnuje svoje sveučilište i upute tko može biti njegova sastavnica, nemoguće je prenijeti pristojnim riječima. Potvrdilo se da u Hrvatskoj ima više onih s visokom školom nego s osnovnom kulturom. Dubrovnik im je bitan pa misle da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati, a da u njoj ne žive – rekao je Milković. – Rezultati prve dekade Sveučilišta pokazali su koliko je truda, odricanja, upornosti i uvjerljivosti i kompromisa trebalo uložiti da se ono pokrene i osnuje, a takav bi pristup trebale imati i buduće generacije. Možda će napisano potaknuti Grad da ponovo aktualizira i povelju DISEC-a, a Sveučilište bi moralo učiniti dodatni napor kako bi sve svoje sadržaje u gradu preselilo u sveučilišni kampus, a izgradnjom sveučilišne i znanstvene knjižnice potvrdilo bi se očekivanje definirano poveljom DISEC-a” – rekao je među ostalim autor uz zahvalu svima koji su po njegovom sudu dali potporu u osnivanju Sveučilišta od mjerodavnih ministarstava do lokalne zajednice.
