Državni arhiv u Dubrovniku poziva na predstavljanje knjige dr.sc. Kristiana Paskojevića “Srednjovjekovna dubrovačka slavenska kancelarija: Dinamika u ćiriličnim ispravama dubrovačkog arhiva”, u srijedu, 4. veljače 2026. u 19 sati u palači Sponza (dvorana sv. Vlaha, prizemlje”.
Uz autora knjigu će predstaviti dr. sc. Ivan Botica iz Staroslavenskog instituta i Anita Šikić iz Hrvatske sveučilišne naklade koji su sunakladnici knjige i suorganizatori događaja.
Preplićući latiničnu i ćiriličnu pismovnu sastavnicu Dubrovnik je oblikovao posebnu latiničnu i ćiriličnu kulturu, pa je pri takvu supostojanju dvaju pisama izraženi međuutjecaj više pravilo nego iznimka. Uporaba dvaju različitih pisama u srednjovjekovnome Dubrovniku odražava potrebu za što kvalitetnijom komunikacijom sa susjednim zemljama i krajevima. Stoga se ta mala komuna i kasnije Republika uspješno tijekom niza stoljeća i u različitim razmjerima koristila dvama pismovnim sustavima (latinicom i ćirilicom) pridonoseći tom kvalitetnom “komunikacijskom taktikom” obogaćivanju vlastite kulturne povijesti. Unatoč stereotipu da su se Dubrovčani služili ćirilicom isključivo radi komunikacije sa zaleđem, svakako treba naglasiti da je ona služila i kao pismo unutar zidina samoga Dubrovnika za unutarnje potrebe i to od liturgijskoga štiva do oporuka i privatnih pisama.
Tema paleografskoga istraživanja obuhvaćena ovom knjigom bila je identifikacija razvojnih procesa koji su oblikovali jedan srednjovjekovni pismovni fenomen, diplomatičku ćiriličnu minuskulu. Zadatak je bio ukazati na različitost dinamike uporabe ove ćirilične pismovne inačice na širemu prostoru (Bosna, Hum, Dubrovnik, Srbija i dr.), što je dokumentirano u proučavanom korpusu spisa Državnoga arhiva u Dubrovniku.
Osim senzibilizacije šire javnosti prema poimanju ćiriličnoga pisma kao sastavnoga dijela dubrovačkoga i hrvatskog identiteta, cilj je ove knjige dati novi vjetar u leđa daljnjim istraživanjima i popularizaciji ćirilične baštine hrvatskoga srednjovjekovlja, znatnim dijelom i novovjekovlja. Kao temelj ove knjige poslužila je autorova doktorska disertacija obranjena 2018. pod mentorstvom akademika Matea Žagara u sklopu poslijediplomskoga studija medievistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dr.sc. Kristian Paskojević znanstveni je suradnik Staroslavenskoga instituta iz Zagreba, a knjiga je objavljena u sunakladništvu tog instituta i Hrvatske sveučilišne naklade.
