Svake parne godine Hrvatska pošta izdaje prigodne marke u dugogodišnjoj seriji „Hrvatska flora“, a ovaj su se put kao motivi na markama našla neka od najveličanstvenijih stabala u našoj zemlji. Riječ je o Gupčevoj lipi u Gornjoj Stubici, staroj maslini na Brijunima i monumentalnoj platani u Trstenom pokraj Dubrovnika. Autor maraka je zagrebački dizajner Dean Roksandić.
Marke su otisnute tehnikom višebojnog ofseta u arcima od 20 maraka i nakladi 25.000 primjeraka po motive. Izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC), a nove marke bit će u optjecaju od 26. ožujka 2026.
Gupčeva lipa u Gornjoj Stubici zaštićena je kao spomenik prirode i procijenjene je starosti veće od 450 godina. Živi je svjedok Seljačke bune iz 1573. jer je, prema predaji, na tom mjestu Matija Gubec okupljao ustanike i počeo borbu za seljačku „pravicu“. Visina stabla smanjena je s izvornih 30 m na današnjih 9 metara zbog razornog nevremena 1945. godine. Naime, udar groma tom je prigodom stvorio šupljinu u središtu debla, a vjetar je preoblikovao njezinu krošnju u današnji oblik. Kako bi se osigurao opstanak ovoga povijesnog simbola, pokrenut je projekt očuvanja genofonda. Tako je, zahvaljujući zajedničkoj suradnji civilnog društva i struke, pripremljeno 60-ak mladih sadnica nastalih kloniranjem Gupčeve lipe.
Stara maslina na Brijunima doseže visinu 6 m, promjera je 26 m i ima više od 1600 godina što znači da potječe još iz doba Rimskog Carstva. Jedna je od najstarijih na cijelom Sredozemlju i jedini preostali svjedok nekadašnjega prostranog maslinika. Burna povijest stabla vidljiva je u njegovoj strukturi: posebno se pamti oluja iz 1970-ih godina koja je uzrokovala pucanje debla na dva dijela. Iako tisućljetna, maslina svake godine u listopadu daje približno 30 kg plodova od kojih se preradom dobiva otprilike pet litara ekstradjevičanskog maslinovog ulja.
Platana na trgu u Trstenom visoka je 12,80 m i zaštićena je kao spomenik parkovne arhitekture te se procjenjuje da je stara nešto više od 500 godina. Prema predaji, početkom 15. stoljeća platane je posadio kapetan Florio Jakob Antunov zvani Indian, koji je s jednog od svojih putovanja, zadivljen ljepotom bosporskih platana, u Trsteno donio pet mladica azijske platane te ih posadio uz izvor vode. Do danas su preživjela samo dva gorostasna stabla (platana na trgu i platana u privatnom vrtu), ponajviše zahvaljujući klimi, izvoru vode te skrbi mještana koji su oporučno ostavljali skrb o stablima svojim nasljednicima. Oba se ubrajaju među najveće platane u Europi i Hrvatskoj.
