Tisuće tona otpada s Pelješca već godinama putuje po Hrvatskoj u potrazi za odlagalištem. Od prošloga mjeseca otpad se odvozi u 550 kilometara udaljen Karlovac i tako će biti iduća tri mjeseca, a kasnije – tko zna?
Taj veliki komunalni problem koji je u središte pozornosti došao zbog nelegalnog zatrpavanja otpada u Stonu postoji već godinama, a zbog nepostojanja odlagališta, odvoz otpada s poluotoka skupo plaćaju sve pelješke općine, a ne samo stonska. Općine Ston, Janjina, Trpanj i Orebić su naime, svoj otpad odlagale na neumskom odlagalištu, a od kada to više nije moguće, snalaze se kako znaju i umiju i otpad odvoze u različita odlagališta u unutrašnjosti, stotinama kilometara daleko od Pelješca. Dok se ne izgradi županijski Centar za gospodarenje otpadom, rješenja za ove općine neće niti biti.
Zar su toliko nesposobni da otvore svoje odlagalište, pitaju se mnogi ovih dana?
A to im je nemoguće, jer prema Zakonu o otocima koji se odnosi i na Pelješac, na svojem poluotoku ne smiju otvoriti vlastita odlagališta zbog čega su se sve četiri pelješke općine i našle ‘zatrpane’ smećem koje se ljeti udeseterostručuje.
Korčula ima dva odlagališta još od prije, koja bi trebala biti u funkciji do otvaranja županijskog Centra za gospodarenje otpadom, Neretva ima dva, Dubrovnik i okolne općine imaju Grabovicu, a na Pelješcu su se dva divlja zatvorila.
Zbog nedavnog nelegalnog odlaganja na dvije lokacije u Stonu, već je pokrenuta istraga protiv načelnika Antunice, a kada je akcija zatrpavanja smeća u Ston dovela sve medije, država je putem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na kraju našla privremeno rješenje odvoza pelješkog otpada u Karlovac. Više je puta pritom prozivana pločanska gradska uprava jer ne želi primiti smeće s Pelješca na svoje odlagalište koje se nalazi kod Baćinskih jezera, a koje subvencionira Fond. Tamo otpad odlažu i općine Gradac i Slivno, no činjenica je da tuđe smeće nitko ne želi i da pelješke općine nemaju izbora.
Načelnik Općine Janjina Vlatko Mratović govori kako ovaj problem od svih iziskuje promjenu u načinu ponašanja:
-Mislim da u Europi nema jedinice lokalne samouprave koja mora voziti otpad 550 kilometara daleko. Možete misliti koliki su nam to troškovi, koji su i dosad bili visoki. Karlovac smo dobili na tri plus tri mjeseca uz prethodnu analizu sastava otpada, pa nije sigurno što ćemo nakon toga – govori Mratović, kojega je naljutila i nedavna izjava resorne ministrice Marije Vučković da Pelješčanima „neće Ministarstvo tražiti deponij”.
– A tko bi to trebao kada mi po Zakonu ne možemo otvoriti odlagalište niti nikoga prisiliti da primi naš otpad? Naravno da su Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ti koji bi trebali ostvariti kontakte s nekim odlagalištem u Hrvatskoj koje bi primilo naše smeće. Ploče je bilo planirano, no oni tamo za to ne žele niti čuti, mi ne možemo prisiliti nikoga, a rješenje se mora naći. Pokušali smo sve, a ni ovo nam nije najsretnije rješenje. Troškovi odvoza i deponiranja otpada u Karlovcu su ogromni. Ministarstvo nam je odlučilo izaći ususret subvencijom na prijevoz od 100 eura po toni, ali nam je cijena i dalje ogromna da bi je mogli prebaciti na domaćinstva, nego ćemo morati iz proračuna plaćati – govori Mratović koji misli da se županijski CGO čak i kada bude gotov neće brzo pustiti u rad, i kako sličan scenarij pelješkome čeka i mnoge druge općine u Hrvatskoj.
Sve pelješko smeće sada se preko Orebića vozi u Karlovac. Općina Orebić također bez odlagališta, s ovim se problemom uhvatila u koštac najranije i prošle je godine čak 37 posto tamošnjeg otpada razdvojeno za reciklažu. Na odvoz i deponiranje otpada lani je općina izdvojila 380.000 eura bez troškova kapilarnog prikupljanja otpada i njihova komunalnog poduzeća te drugih troškova pretovara. Nevolja ih je na to natjerala jer nisu, kaže načelnik Orebića Tomislav Ančić, otvorili odlagališta devedesetih godina dok se još moglo.
– Mi smo još 2018. čipirali spremnike i svako domaćinstvo opskrbili kontejnerima za razdvajanje. Imali smo ugovor s tvrtkom koja je otpad odvozila u unutrašnjost, no nakon korone nismo mogli pratiti taj ugovor. Onda smo se vratili u Neum, pa u Polaču pokraj Benkovca, pa onda opet u Neum, pa u Otočac i sada konačno otpad vozimo u Karlovac – govori načelnik Ančić.
– Bez pomoći Ministarstva, Fonda i Županije ne bi nas bilo nigdje, iako se ovaj problem često politizira. Morat ćemo se snalaziti do otvaranja CGO-a, jer teško će netko prihvatiti naš otpad. To je često samo zato što se gradovi i općine nađu u financijskim problemima pa onda prihvate naš otpad. Mi živimo od turizma i ne možemo sebi dozvoliti da ljeti ne odvezemo otpad dva dana. Zato ga moramo što više razdvajati da ga što manje odvozimo. Nadamo se da ćemo za manje od deset godina doći na 90 posto razdvajanja, pa onda možemo izdržati i cijenu odvoza – govori Ančić.
Kriza zbrinjavanja otpada na Pelješcu tek je privremeno riješena kako bi se spriječile sanitarne i ekološke posljedice nakupljanja otpada na poluotoku.
Na naš upit kako će se dugoročno riješiti problem i financiranje koje bi općinama Pelješca omogućilo stabilan i zakonit sustav zbrinjavanja otpada iz Ministarstva nisu odgovorili.
Dugo očekivana izgradnja Centra gospodarenja otpadom (CGO) Lučino razdolje kasni, potvrdio je prošlog tjedna i dubrovačko – neretvanski župan Blaž Pezo na sjednici županijske skupštine, a točni rokovi završetka projekta još se ne znaju. Jedinice lokalne samouprave moraju početi ozbiljno raditi na uspostavljanju sustavnog razdvajanja i gospodarenja otpadom, poručio im je tom prigodom:
-Do izgradnje CGO-a moramo sugrađanima približiti što uopće znači razdvajati otpad, ali i koja je uloga njihovih općina i gradova te pripadajućih komunalnih društava. Pogrešno je mišljenje koje je prevladavalo u javnosti, ali i među lokalnim političarima, da će se kad se izgradi CGO nastaviti tamo nositi otpad. CGO je normiran na 40 posto ukupnog otpada, a već sad moramo odvajati 60 posto, kroz sustav koji moraju uspostaviti općine i gradovi. Do 2035. čak i 90 posto – upozorio je župan Pezo i dodao da će uspostava tog sustava biti velik, težak i mukotrpan posao:
-Najteže je shvatiti da će taj sustav koštati. Kad naši sugrađani uspiju te navike usvojiti, umjesto da ih pohvalimo, svima ćemo im naplatiti skuplji odvoz otpada.
