Dubrovački muzeji u ponedjeljak, 22. prosinca 2025. u žitnici „Rupe“ otvorili su izložbu „Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu“, kojom se obilježava osnutak i višestoljetno djelovanje najvažnijega državnog brodogradilišta Dubrovačke Republike, utemeljenog 1525. godine. Autorice izložbe su Ana Kaznačić Skurić i Ljerka Dunatov.
Ravnateljica Dubrovačkih muzeja, dr. sc. Marija Šiša-Vivek uvodno je istaknula kako Dubrovački muzeji i u ovoj prigodi potvrđuju svoju ulogu čuvara, tumača i živog posrednika naše baštine. Kroz izložbe poput ove, ali i kroz brojne projekte, suradnje i programe, nastojimo baštinu ne samo očuvati, već je učiniti i razumljivom, bliskom i relevantnom suvremenoj publici, kazala je ravnateljica zahvalivši svim djelatnicima ustanove i suradnicima na predanom radu tijekom cijele godine.
Autorica izložbe Ana Kaznačić Skurić istaknula je kako je ovom obljetničkom izložbom obilježen značajan jubilej dubrovačke pomorske prošlosti te kako Pomorski muzej Dubrovnik već desetljećima sustavno istražuje i predstavlja temu dubrovačke brodogradnje. Podsjetila je na ranije izložbe i spomenula dubrovačke povjesničare, među kojima su Lučić, Ivančević, Foretić, Fisković i Luetić, koji su se u svom znanstvenom radu bavili brodogradnjom u Republici. Posebno je naglasila kako izložba, posvećena gruškome škaru, donosi pregled iznimno bogate brodograditeljske baštine Dubrovnika, koja je u pojedinim razdobljima dosezala i svjetske domete, unatoč zahtjevnosti same teme i složenosti istraživačkog procesa.
„Dubrovački brodograditelji bili su izvrsni majstori i uživali su veliki ugled u tadašnjem svijetu, postali su poznati po solidno građenim, velikim trgovačkim jedrenjacima. Visoka kvaliteta izrade, izvrstan materijal i veličina – razlikovali su ih od drugih jedrenjaka tog doba te su se s pravom pojedini tipovi nazivali “dubrovačkim” poput dubrovačke karake, dubrovačkog galijuna i dubrovačke nave. Bili su toliko cijenjeni da se u tadašnjem pomorskom svijetu govorilo o ‘gradnji na dubrovački način‘ a dubrovačke brodograditelje ističe se kao najbolje stručnjake na svijetu. Slava i svjetski glas dubrovačke mornarice veći su nego što mi to danas možemo pojmiti. Ako se uzme u obzir da je to postigao mali grad sa svojom okolicom s nekoliko desetaka tisuća stanovnika, s donekle povoljnim geografskim položajem, bez vlastitih resursa, sirovina i materijalâ za gradnju, samo znanjem i sposobnošću stanovnika, to moramo smatrati zaista velikim uspjehom u našoj povijesti. To što su nama naši preci ostavili s pravom se može nazvati baštinom čovječanstva i dokaz je da uspjehe ne postižu samo veliki narodi, već organizirana društva spremna da prihvate to što imaju i da to maksimalno iskoriste, a Dubrovnik je zaista to učinio.“ istaknula je Kaznačić-Skurić.
Autorica izložbe, Ljerka Dunatov istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa temi gruškoga škara, naglasivši kako izložba povezuje pomorsku, tehničku i društvenu povijest Dubrovnika. Tom je prigodom zahvalila svim posuditeljima, kolegama i suradnicima koji su pridonijeli realizaciji izložbe na kojoj je predstavljeno preko 200 izložaka – arhivski zapisi, likovni prikazi, pisana djela, dokumenti, materijalni ostaci brodova, fotografije Gruža iz druge polovine 19. i prve polovine 20. stoljeća, modeli dubrovačkih povijesnih brodova poznatih dubrovačkih brodomodelara. Centralni dio izložbe je diorama brodogradilišta autora Željka Ćatića s projekcijom izgradnje broda
Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, koji je tom prigodom istaknuo dva važna podatka iz dubrovačke pomorske povijesti: kako je u Gružu u jednom razdoblju izgrađen najveći brod tadašnje Monarhije te da je Dubrovačka Republika u jednom trenutku imala treću trgovačku flotu na svijetu.
“Često hodajući Gradom osvijestim sebi jedno pitanje: jesmo li mi danas dostojni baštinici slavne dubrovačke povijesti?! Kako to i što je to pošlo krivo da se takvo jedno društvo pretvorilo u društvo rentijera i isključivo turističkih radnika? U tom poslu smo izvrsni, nije to kritika turizmu! Jesmo li dostojni baštinici? Svatko od nas će na to pitanje odgovoriti, ali mi se ono često vrti po glavi. I zato večeras zahvaljujem autoricama izložbe koje su napravile izložbu slavne dubrovačke povijesti, ali su napravile nešto puno važnije: omogućili su nam da se osvrnemo i da ovo bude poziv na buđenje. Dubrovnik može bolje, Dubrovnik treba bolje, Dubrovnik nije samo turizam i na to nas obvezuje slavna dubrovačka povijest kad smo predstavljali nešto u svijetu,” zaključio je Potrebica.
Postav izložbe: Željko Ćatić i Ivona Michl, Scenografija: Željko Ćatić, Konzervatorski-restauratorski radovi: Sveučilište u Dubrovniku – Odjel za umjetnost i restauraciju, Željko Ćatić, Ivan Mladošić, Sanja Pujo i Denis Vokić, Preparatorski radovi: Dženita Mehičić i Marija Vraničić, Grafičko oblikovanje: design m&m, Grafički prikazi brodogradilišta na teritoriju Dubrovačke Republike i dovoza drva i brodske opreme u Dubrovnik: Iva Burić, fotografije: Denis Vokić, Multimedija: 3D animacija dubrovačke karake, EU projekt REMEMBER, Nakladnik: Lučka uprava Dubrovnik (2022), Omnivor d.o.o. – Aplikacija Kartoznanac Nikole Sagrija, dubrovačkog pomorca / Application of Dubrovnik seaman Nikola Sagri’s Il Chartigatore, Tehnički postav: Pasko Burin, Željko Ćatić , Antonio Deranja, Mišo Kukuruzović, Mišo Lečić , Ivan Mladošić i Mario Violić.
Posuditelji: Dubrovačka biskupija, Državni arhiv u Dubrovniku, Dubrovačke knjižnice – Znanstvena knjižnica Dubrovnik, HAZU – Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu, Kapucinski samostan Gospe od Milosrđa – Dubrovnik, Samostan Svetog Križa – Gruž, Dubrovnik, Župa sv. Mihajla – Dubrovnik, Župa Velike Gospe – Dubrovnik, Hermina Jočić – Dubrovnik, Mladen Mitić – Dubrovnik I Vladimir Glavočić – Dubrovnik.
Izložba „Brodogradnja na dubrovački način – 500. obljetnica škara u Gružu“ u žitnici „Rupe“ za sve posjetitelje ostaje otvorena do 18. svibnja 2026.
Program je realiziran u sklopu Dubrovačkog zimskog festivala.
