Danas na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost, piše portal Index.
Hrvatska narodna banka (HNB) je u ožujku donijela odluku o ograničenju kriterija kreditiranja potrošača prema kojoj omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka (DSTI) ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite, a omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ne smije biti veći od 90 posto.
Osim toga, ročnost stambenih i nestambenih kredita potrošačima koji su osigurani nekretninom ograničuje se na trideset, a ostalih nestambenih kredita na deset godina.
Mjerama su obuhvaćene i dopuštene iznimke, pa će banke i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih ograničenja, kao i 20 posto kredita potrošačima mimo LTV ograničenja.
Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, s ciljem ublažavanja mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama.
Iz HNB-a napominju da je ukupan dug potrošača banci ključan za izračun omjera DSTI, koji pokazuje koliki dio mjesečnog dohotka potrošač izdvaja za otplatu duga.
U ukupan dug uključuju se sve nepodmirene obveze potrošača prema bankama iz ranije ugovorenih kredita, uključujući novi kredit koji namjerava podići, kao i sve ostale nepodmirene obveze prema drugim vjerovnicima koje su banci poznate.
Dug obuhvaća i korištenje prekoračenja po tekućem računu te kredite po kreditnim karticama, no ne uključuje mjesečnu potrošnju putem kartica s odgodom plaćanja (tzv. charge kartice) osim obročne otplate. Ako se novim kreditom zatvara postojeći kredit ili druga obveza, obveze koje se podmiruju tim kreditom ne ulaze u izračun ukupnog duga, kažu iz HNB-a.
Navode i ilustrativni primjer stambenog kredita na 25 godina uz kamatnu stopu od četiri posto, kojeg podiže bračni par s ukupnim mjesečnim dohotkom od 2.500 eura, pri čemu vrijednost stambene nekretnine iznosi 240.000 eura.
Najviši dopušteni mjesečni anuitet kredita može biti 1.125 eura, to jest 45 posto od 2.500 eura. S obzirom pak da je iznos kredita ograničen na najviše 90 posto vrijednosti nekretnine, tada maksimalni iznos kredita doseže 216.000 eura.
Tako, navode iz HNB-a, uzimajući u obzir oba ograničenja, uz rok otplate od 25 godina ograničavajući kriterij je DSTI omjer te je najveći mogući iznos kredita 213.135 eura.
Dodaju da bi uz produljenje roka otplate najveći iznos kredita s obzirom na ograničenje DSTI omjera mogao biti 235.644 eura. No, za nekretninu čija je vrijednost 240.000 eura ograničenje predstavlja LTV omjer, pa zbog toga iznos kredita niti uz rok otplate od 30 godina ne može biti veći od 216.000 eura.
Više ovdje.
