Marko Miloslavić: Brza cesta nam je potrebna sada, ne za deset godina

–Općina mora preuzeti proaktivnu ulogu u svim fazama planiranja i izgradnje – jer ne govorimo o “brzoj cesti”, već o Župskoj obilaznici, projektu koji mijenja svakodnevni život naših mještana, smatra Marko Miloslavić kandidat za načelnika Župske stranke ŽUPKA.

Brza cesta Osojnik – Zračna luka jedno je od najvažnijih prometnih pitanja proteklih godina. Kako komentirate trenutnu situaciju i što bi, po vašem mišljenju, Općina Župa dubrovačka trebala poduzeti?

U rujnu 2023. održana je velika rasprava o Studiji utjecaja na okoliš za varijantu V1b – koja je, nažalost, bila jedino ponuđeno rješenje trase brze ceste. Naša Općina propustila je reagirati u ključnim fazama koje su prethodile izradi te studije. Nisu inzistirali na izradi studije za druge varijante, čime su zapravo podržali trasu koja prolazi kroz samo srce Župe – kao jedinu opciju.

Takav pristup nanio je izravnu štetu našim sumještanima. Prvo, izgubljeno je dragocjeno vrijeme – jer se dvije godine projekt nije pomaknuo s mjesta, a brza cesta nam je potrebna sada, ne za deset godina. Drugo, podrškom ovakvoj trasi ugrožava se vrijedni zeleni pojas Župe i brojna izvorišta pitke vode.

Župska stranka brzu cestu smatra strateški važnim projektom za razvoj šireg dubrovačkog područja. No, ovakvo tehničko rješenje – varijanta V1b i njene spojne ceste – smatramo neprihvatljivim. Ono je štetno za održivi razvoj Župe dubrovačke, za očuvanje naše kulturno-povijesne baštine, krajolika, bioraznolikosti, plodnog tla i kvalitete života.

Općina mora preuzeti proaktivnu ulogu u svim fazama planiranja i izgradnje – jer ne govorimo o “brzoj cesti”, već o Župskoj obilaznici, projektu koji mijenja svakodnevni život naših mještana. Trasa mora biti promišljena, a tehnička rješenja takva da minimalno štete prostoru i svakodnevnom životu naših ljudi. Naša je odgovornost osigurati da razvoj ide u korist svih stanovnika Župe.

Koji su ključni problemi u lokalnoj cestovnoj infrastrukturi koje biste istaknuli?

Već osam godina sam vijećnik u Općinskom vijeću i jednako toliko godina govorimo o istom problemu – raskrižju u Srebrenom. Riječ je o najopterećenijem prometnom čvorištu u Župi. U zadnjih 20 godina ondje su provedene dvije rekonstrukcije: 2007. i djelomično 2017. godine. Pred same izbore 2021. postavljen je desni skretač prema ulici Bruna Bušića – koji ni danas nije u funkciji, zbog loše tehničke izvedbe.

Svake godine ulaže se u tzv. “poboljšanja”, ali to su kozmetički zahvati koji ne donose stvarne promjene. Raskrižje Srebreno moguće je rasteretiti s raskrižjem Kupari, a koje se mora spojiti s Mljekarom i na tom raskrižju treba izgraditi kružni tok. Imamo i druga rješenja na dionici D8, a koja bi omogućila bolju protočnost i sigurniji promet.

U 30 godina na području Župe nije izgrađen niti jedan kilometar nove javne prometnice. U svom mandatu ću prekinuti tu praksu. Župa zaslužuje novu lokalnu cestovnu mrežu: Zavrelje – Kostur, Krstac – Brašina, nova cesta u naselju Čibača, te spomenuta Kupari – Mljekara. Lokalni putevi donose konkretan, svakodnevni napredak. A brza cesta – služi za rasterećenje magistrale. Svjestan sam ograničenih financijskih mogućnosti, ali uvjeren sam da možemo realizirati barem dio ovih projekata.

Kako planirate riješiti probleme vezane uz nedostatak parkirališnih mjesta i loša prometna rješenja u pojedinim naseljima?

Sve je teže pristupiti obalnom dijelu Općine, posebno u sezoni. Zbog toga moramo što prije krenuti s planiranjem javnog parkinga u Mlinima, Srebrenom, Platu i Kuparima. Ima prostora za realizaciju – i postoje rješenja koja su brza i izvediva. Problem je što se većina parcela nalazi u privatnom vlasništvu, ali sam siguran da ćemo pronaći rješenje u dogovoru s vlasnicima.

Potrebno je proširiti čitav niz prometnica – poput dijela puta don Antuna Kriletića, izgraditi novi most na Taranti, te desni skretač u ulicu Pod Brašinom – za koji smo već donijeli odluku u prošlom sazivu vijeća.

Još 2017. predlagao sam donošenje jedinstvene odluke o upravljanju prometom – kojom bi se definirale jednosmjerne ulice i omogućilo stvarno upravljanje prometnim tokovima, kao i način upravljanja prometom u mirovanju. Nažalost, ta odluka nikada nije donesena. Nadam se da ću uskoro imati priliku to napokon provesti u djelo.

Mnogi mještani ističu potrebu za većom sigurnošću u prometu, osobito u zonama gdje se kreću djeca i stariji. Koje mjere predlažete?

Najopasnija prometnica u Župi je magistrala – već godinama prometno preopterećena. Ali ni stanje na lokalnim cestama nije zadovoljavajuće. Planiramo postavljanje video nadzora i kamera za kontrolu brzine. Mnoge prometnice još nemaju nogostupe, a način na koji su se dosad određivali prioriteti pokazao se lošim.

Uz to, cijena izgradnje nogostupa kod nas je višestruko viša nego u susjednim općinama. Zato ćemo tražiti nova tehnička rješenja i usvojiti višegodišnji plan izgradnje nogostupa s jasno definiranim prioritetima – sigurnost naše djece mora biti na prvom mjestu.

U nekim dijelovima Župe javni prijevoz je loše organiziran ili potpuno izostaje. Može li se to poboljšati?

Naravno da može. Problem je u Županiji, ali i u Općinskoj vlasti koja nije pokazala ni volju ni inicijativu da se to promijeni. Ova tzv. “vertikala vlasti” očito ne funkcionira – jer “svoj ne udara na svoga”, pa se o problemima šuti i glumi da je sve u redu, a mještani trpe.

Pogledajte Mokošicu – ima manje stanovnika od Župe, a autobusi voze svakih 10 minuta. A kod nas? Postranje i Brgat su prometno izolirani. Broj stanovnika, kako i njihove potrebe su bitno narasle, a javni prijevoz je zapeo na voznom redu od prije 15 godina. Za to nije kriv Libertas, za to su direktno krive Općina i Županija.

Postoji li plan za modernizaciju prometne infrastrukture – biciklističke staze, šetnice, zelene prometne alternative?

Da. EU fondovi nude velike mogućnosti za financiranje takvih projekata, i tu vidimo priliku za Župu. Planiramo pokrenuti realizaciju obalne šetnice od Dubrovnika do Cavtata, u suradnji sa susjednim lokalnim samoupravama. Bila bi to nova turistička atrakcija, ali i prostor za rekreaciju, kulturne i sportske događaje. Šetnica bi uključivala i biciklističku stazu, a svojim profilom mogla bi u hitnim situacijama poslužiti kao alternativni prometni pravac za hitnu pomoć i vatrogasce. Korist je višestruka: bolje korištenje obale, zaštita od uzurpacije, prostor za razvoj uslužnih djelatnosti, promocija zdravog života i rekreacije. Dionicu od Mlina do Plata možemo realizirati bez čekanja na EU sredstva, i to će biti prvi konkretan korak.