Razgovori o plaći nisu uvijek ugodni. Trećina ispitanika u njima uživa, dok ih jednako toliko doživljava s nelagodom ili im pristupa iz znatiželje, pokazuje istraživanje Alma Career Croatia.
Godinama je razgovor o plaći bio gotovo pa zabranjena tema. Nešto o čemu se šaptalo, ako se uopće govorilo, i nešto što se smatralo isključivo osobnom stvari svakog zaposlenika. No, dolaskom novih generacija, a posebno generacije Z, stvari se mijenjaju. Mladi zaposlenici otvorenije progovaraju o uvjetima rada i očekivanjima, a poslodavci će, htjeli to ili ne, od lipnja iduće godine morati učiniti isto. Naime, tada na snagu stupa EU direktiva o transparentnosti plaća, koja će kulturu šutnje oko ove teme zauvijek promijeniti.
Ali kakva je situacija danas? Razgovaramo li o plaćama otvoreno s kolegama, prijateljima ili obitelji? Kome je ova tema i dalje neugodan teren? Upravo je to željelo otkriti istraživanje koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, u kojem je sudjelovalo više od 1.500 ispitanika.
Među pripadnicima mlađe generacije tajnosti nema!
Prema istraživanju, više od polovice zaposlenih (59%) otvoreno razgovara o svojoj plaći. Razlike između muškaraca i žena gotovo da i nema: o svojoj zaradi spremno govori 60% žena i 57% muškaraca.
No, generacijska slika otkriva zanimljive razlike. Najotvoreniji su pripadnici generacije Z, pa tako gotovo tri četvrtine(72%) pripadnika te generacije bez zadrške progovara o primanjima. Slijede ih milenijalci, među kojima 60% razgovara o plaći, dok su najzatvoreniji pripadnici generacije X, gdje to čini tek svaki drugi (49%).
Nije iznenađenje da o plaći najčešće govore oni kojima je to osjetljiva tema, čak 74% zaposlenih s nižim primanjima otvoreno razgovara o svojoj zaradi. S druge strane, među onima s višim plaćama takvi su razgovori znatno rjeđi, prisutni kod tek 41% ispitanika.
Kad je riječ o tome s kim se priča o plaći, najčešći su sugovornici prijatelji i članovi obitelji – 77% ispitanika ovu temu dijeli upravo s njima. No, zanimljivo je da i na radnom mjestu razgovori nisu rijetkost pa tako polovica zaposlenih (53%) o plaći priča s kolegama.
Iako se o plaći sve više razgovara, ti razgovori nisu uvijek ugodni. Za dio zaposlenih to je tek način da doznaju koliko zarađuju drugi (37%). Trećini (35%) su ovakvi razgovori zapravo ugodni, dok ih 28% ljudi doživljava kao izrazito neugodnu temu.
Zanimljivo, muškarcima je o plaći razgovarati nešto lakše, 41% ih taj razgovor smatra ugodnim, naspram 31% žena. Žene pak češće priznaju da u razgovore ulaze iz znatiželje, želeći doznati primanja drugih (40% u odnosu na 33% muškaraca).
Generacijske razlike dodatno naglašavaju ovaj jaz: pripadnici generacije Z razgovor o plaći uglavnom doživljavaju pozitivno, a tek petina ih priznaje da im je ta tema neugodna. S druge strane, najviše nelagode bilježi se među pripadnicima generacije X.
Očekivano, ispitanicima s višim plaćama manje je neugodno o njima i razgovarati (iako razgovaraju rjeđe nego oni s niskim primanjima).
Manjina protiv razgovora o plaći
Nova EU direktiva o transparentnosti plaća očito dolazi u pravo vrijeme, jer gotovo polovica zaposlenih (49%) voljela bi da razgovori o plaći postanu uobičajena praksa. Ipak, stavovi o tome gdje je prikladno razgovarati nisu jednaki. Osam posto zaposlenih bilo bi spremno pričati o plaći, ali ne na radnom mjestu, dok bi ih 10% tu temu ograničilo isključivo na radno okruženje.
S druge strane, svega 16% ispitanika ne želi da razgovori o plaćama postanu norma. Još manji udio, njih 7%, uopće nema potrebu raspravljati o toj temi, dovoljan im je uvid u podatke dostupne putem servisa MojaPlaća.
Zašto odbijamo razgovore o plaći?
Među ispitanicima koji ne razgovaraju o plaći, najviše ih smatra da je visina njihove plaće isključivo osobna stvar, 37% ih tvrdi kako plaće općenito nisu tema za javnu raspravu.
Dio ispitanika ima drugačije razloge: 12% njih zarađuje malo i zbog toga se osjeća neugodno govoriti o svojoj plaći, dok 11% priznaje da ih tuđa primanja jednostavno ne zanimaju i stoga o tome ne razgovaraju.
HR Time brunch: razgovori o plaći u praksi
Rezultati istraživanja Alma Career Croatia jasno pokazuju da razgovori o plaći postaju sve otvoreniji, posebice među mlađim generacijama, i da zaposlenici žele transparentnost i jasne informacije o svojim primanjima.
Upravo o tim temama nastavili su razgovor i sudionici HR Time brunch susreta, tradicionalnog okupljanja HR zajednice u organizaciji Alma Career Croatia, koji se 9. rujna održao na krovu Strojarske 20 u Zagrebu. Više od 100 predstavnika vodećih tvrtki u Hrvatskoj raspravljalo je o plaćama, zadovoljstvu i lojalnosti zaposlenika, potvrđujući koliko su ove teme danas aktualne i relevantne.
Lara Šubić Šuša, Employer Partner i Equal Pay Champion Project Manager & Senior HR Consultant tvrtke Selectio, predstavila je nadolazeću EU direktivu o transparentnosti plaća. Naglasila je da će kandidati i zaposlenici od lipnja iduće godine morati dobiti jasne informacije o platnim razredima i rasponima plaća, a poslodavci će biti obvezni provoditi analize i korektivne mjere u slučaju rodne diskriminacije.
Također se raspravljalo o tome kako podaci o plaćama mogu pomoći poslodavcima u donošenju boljih HR odluka. Mirna Mimić, Product Manager u Alma Career Croatia, istaknula je da trenutačno samo 8% oglasa na portalu MojPosao sadrži informaciju o plaći, no očekuje se da će taj broj rasti nakon implementacije EU direktive.
Posebno je zanimljiv bio i segment o privlačenju pasivnih kandidata, onih zaposlenih koji trenutno ne traže posao, ali bi razmotrili bolju priliku. O tome je govorila Martina Potlaček, Senior Recruitment Consultant u Alma Career Croatia.
Na kraju, fokus je bio i na zadovoljstvu i lojalnosti zaposlenika. Antonija Bušić Crnković, Marketing Manager Alma Career Croatia, naglasila je važnost kontinuiranog osluškivanja potreba zaposlenika kroz istraživanja i individualne razgovore kako bi se izgradila motivirana i stabilna radna sredina.
O istraživanju:
U istraživanju je sudjelovalo više od 1.500 ispitanika, od kojih je 55% žena, a 45% muškaraca. Najzastupljenija je bila generacija milenijalaca (55%), slijede pripadnici generacije X (22%) i generacije Z (18%). Što se obrazovanja tiče, 42% ispitanika ima visoko obrazovanje, 14% je steklo titulu prvostupnika, dok 38% ima srednju stručnu spremu.
