Klara Vojvodić Medar, nova direktorica TZ Općine Dubrovačko primorje rođena je 1992. u Dubrovniku, osnovu školu je završila u Slanome, a po završetku Gimnazije stekla je diplomu poslovne ekonomije, smjer turizam na dubrovačkom Sveučilištu.
Profesionalni put započela je kao vanjski suradnik na Sveučilištu u Dubrovniku, gdje je pet godina aktivno sudjelovala u nastavnim i projektnim aktivnostima. Paralelno je radila i u odjelu prodaje i marketinga tvrtke Pervanovo d.o.o., specijalizirane za turizam i nekretnine, kratko u odjelu računovodstva Primorskog komunalnog društva, a nakon porodiljnog dopusta se odlučila prijaviti za mjesto direktorice Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje, vođena, kaže, željom da doprinese razvoju lokalnog turizma. U slobodno vrijeme rado istražuje kulturnu baštinu i tradiciju primorskog kraja. Ono što je najviše veseli je šetnja s obitelji Dubrovačkim primorjem gdje zajednički istražuju prirodu sakupljajući samoniklo bilje, a heklanje joj je jedan od najdražih hobija.
Što nova direktorica misli napraviti na promociji svog kraja i njegovom pozicioniranju na turističkoj mapi omiljenih odredišta?
Što su bile glavne odrednice vašeg programa kojim ste konkurirali na natječaju za direktoricu TZ Dubrovačko primorje?
S obzirom na to da sam tijekom studentskih dana šest sezona provela radeći kao informator u turističkoj zajednici, a poslije toga stekla vrijedne radne navike u tvrtki Pervanovo svoju prednost za zaposlenje istaknula bih kroz svoja radna iskustva, stečena znanja i poznavanje lokalne zajednice i tradicije. Plan i program se bazira na većem broju ideja i smjernica kojima bih voljela unaprijediti ponudu Dubrovačkog primorja. Svakako me ponajviše vodila ljubav prema ovome kraju, pletenju poma, penganju jaja i njegovoj tradiciji za prijavu na navedeno radno mjesto.
Osnovni ciljevi koje bih voljela ostvariti je kvalitetna komunikacija sa svim dionicima u turizmu, te stvaranje autentične i prepoznatljive destinacije s naglaskom na materijalne i nematerijalne resurse po kojima je Dubrovačko primorje poznato. Imamo bogatu nematerijalnu baštinu koju ćemo oživljavati kroz radionice i predavanja. Aktivni turizam na kojem je već radio moj prethodnik također je u fokusu jer posjetitelji u Dubrovačkom primorju osim „sunca i mora“ traže načine rekreiranja što je u dobroj mjeri već i omogućeno, a u planu je svakako unaprjeđenje navedene ponude. Promocija i marketinške aktivnosti bit će usmjerene na pozicioniranje destinacije, a svakako su u planu i dodatne marketinške aktivnosti vezane uz Primorsko kulturno ljeto koje obiluje bogatim zabavnim i kulturnim programom.
Na čemu mislite najviše poraditi kad je riječ o razvoju Dubrovačkog primorja kao turističkog odredišta?
Stvaranje destinacijskog menadžmenta jedan je od ključnih uspjeha razvoja turističke destinacije i ako sve dionike uključimo u planiranje, možemo se nadati dugoročnom uspjehu. Svakako je naglasak na implementaciji neiskorištenih turističkih resursa te kvalitetnijoj promociji aktualne ponude.
Prvenstveno želim raditi na jačanju identiteta Dubrovačkog primorja kao autentične i održive destinacije, koja nudi mir, prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu, sve ono što suvremeni putnici sve više traže. Posebnu pažnju želim posvetiti promociji manjih mjesta i obiteljskog smještaja, uz poticanje suradnje među lokalnim dionicima, od privatnih iznajmljivača do udruga i OPG-ova. Također, planiram unaprijediti digitalnu prisutnost destinacije te raditi na edukaciji i uključivanju lokalnog stanovništva u procese oblikovanja turističke ponude.
Dubrovnik je brend koji nam otvara vrata, ali Dubrovačko primorje ima svoju jedinstvenu priču i upravo na tom balansu autentičnosti i vidljivosti želim graditi budući razvoj.
Dubrovačko primorje je podijeljeno na morski i kopneni dio, kako paralelno raditi na njihovom razvoju i različitim ponudama koje i čine jednu destinaciju zanimljivom?
Disperzija Dubrovačkog primorja na morski i kopneni dio naša je prednost razvoja. Turistima Dubrovačkog primorja osim nezaobilazne ponude ,,sunca i mora” na raspolaganju su biciklističke staze kroz Majkove i Lisačke Rudine pa sve do Bistrine, ali i mogućnost organiziranog planinarenja na Neprobić. Zanimljivo je kako naši turisti u svega pola sata vožnje mogu uživati u moru i brdskoplaninskom krajoliku. Kopneni dio ima visoki potencijal za razvoj pa se plan i program bazira i na dodatnim ulaganjima i unapređenju ponude kroz aktivni turizam i rekreaciju.
Razmišljate li o novim manifestacijama koje bi postale tradicionalne u Primorju, Slano je već napravilo iskorak s Filmskim festivalom.
Manifestacije po kojima je Primorje prepoznatljivo su Primorsko kulturno ljeto, tradicionalni sajam na otvorenom – Sidž, Noć Dubrovačkog primorja i tradicionalni susret klapa posljednje subote u kolovozu. Drago nam je kako je filmski festival Slano Film Days napravio dodatni iskorak i smjestio nas na kartu filmskih destinacija. S obzirom na pozitivne reakcije lokalnog stanovništva i turista, pretpostaviti je kako će i filmski festival postati tradicija. Na osnovi pozitivnih rezultata na navedeni festival, rađaju se i nove ideje pa se nadam kako ćemo u nekom budućem periodu imat još koji festival za najavit.
Jeste li zadovoljni suradnjom s privatnim poduzetnicima koji bi također trebali biti dionici obogaćivanja sadržaja na vašem području?
Turističku zajednicu preuzela sam prije nešto više od mjesec dana pa još uvijek osluškujem okruženje. Generalno gledano uvijek postoji prostor za napredak, a naglasila sam kako dobru komunikaciju smatram izrazito važnom za napredak destinacije tako ćemo i raditi na što boljoj suradnji. Svaki dionik je važan, od hotela, privatnih iznajmljivača, ugostitelja i drugih.
Dubrovačko primorje ima dva hotela, dok je treći u izgradnji. Naši hoteli su visokokategorizirani hoteli koji gostima pružaju vrlo kvalitetnu uslugu. Privatni smještaj jednako je bitan i zanimljiv posjetiteljima radi domaćinske atmosfere koja je zaštitni znak primorskih iznajmljivača. To gosti prepoznaju pa se tako nerijetko ponovno i vraćaju, dok neki Dubrovačko primorje desetljećima biraju kao svoju idealnu destinaciju za ljetovanje. Kampovi su također bitni našim posjetiteljima, a na području dubrovačkog primorja imamo veći broj kampova koji ostvaruju zavidan broj noćenja.
Kakva vas sezona očekuje i jesu li porasli smještajni kapaciteti u vašem kraju – hotelski, kamp, privatni?
U posljednjih nekoliko turističkih sezona, duljina boravka turista je prosječno četiri do pet dana, dok su nam najčešći posjetitelji u travnju i svibnju bili iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Poljske i Bosne i Hercegovine. Smještajni kapaciteti svakako su u porastu, od novouređenih i modernih apartmana do vila za odmor, a kapacitet će se dodatno proširiti kada se izgradi i planirani hotel „Slano“. Svakako bismo voljeli vidjeti što više novih smještajnih kapaciteta u „zaleđu“ te ulaganja u glamping, mobilne kućice i bungalove koji postaju sve popularniji.
Prema statističkim podacima, predsezona se pokazala vrlo uspješnom pa se nadam kako će se taj trend nastaviti i tijekom cijele sezone. Tijekom travnja je u Dubrovačkom primorju ostvareno 1.330 dolazaka, odnosno 5.356 noćenja, što je povećanje od 10 % u dolascima te 20 % u ostvarenim noćenjima. U prvoj polovici svibnja je ostvareno 1.465 dolazaka i 6.202 noćenja što je na razini prošle godine, odnosno 5 % manje ostvarenih noćenja i 2 % više dolazaka. U predsezonskom periodu, veći broj noćenja ostvaren je u hotelskom smještaju, dok manji udio otpada na privatni smještaj i kampove. Uz pozitivne rezultate na samom početku, nadamo se kako će se ovaj trend nastaviti kroz cijelu turističku sezonu.
