Krajem listopada Nikolina Gjaja imenovana je novom ravnateljicom DV Župa dubrovačka. Iako je njeno imenovanje pozitivno odjeknulo u javnosti, nova ravnateljica susrela se i s kritikama dijela roditelja zbog toga što nije raspisan dodatni upisni rok u ovu vrtićku ustanovu. I upravo je to pitanje, u razgovoru za Dubrovniknet – Gaja označila trenutačnim prioritet. No, rješenje, neće doći preko noći jer je potrebno pronaći novi prostor.
Gaju smo među ostalim pitali kako su joj prošli prvi radni dani, što je prepoznala kao najveće izazove, kako namjerava unaprijediti rad DV Župa dubrovačka i koje novosti ima namjeru implementirati kao i kako želi da ova ustanova predškolskog odgoja izgleda na kraju njenog mandata.
Nedavno ste preuzeli dužnost ravnateljice Dječjeg vrtića Župa dubrovačka – kako su protekli prvi radni dan?
-Prvi radni dani prošli su vrlo dinamično. Iako već 18 godina radim u vrtićkom okruženju, promjena radnog mjesta donosi nova zaduženja i odgovornosti. Osjećaj je zaista neobičan – iz svakodnevne rutine neposrednog rada s djecom prelaziti u uredsku atmosferu.
Koliko djece pohađa DV Župa dubrovačka i u kojim sve skupinama?
– U Dv Župa dubrovačka trenutačno je upisano 507 djece. Vrtić ima 22 skupine, od čega je 8 jasličkog uzrasta i 14 vrtićkog uzrasta.
Niti jedan sustav nije savršen i uvijek može bolje – koji su najveći problemi, poteškoće koje ste do sada detektirali?
– Ne bih ništa nazvala problemom – ta riječ zvuči kao da se radi o nečemu nerješivom. Uvijek ima izazova, jer i kad je sve dobro, uvijek može biti još i bolje. Dinamika vrtića slična je dječjoj naravi: svaki se dan nešto novo uči, slaže, ruši i ponovno gradi. Upravo u toj promjenjivosti leži ljepota našeg posla.
Trenutačno sam na prioritetno mjesto stavila upite i zahtjeve roditelja za novim mjestima u vrtiću. Prema zatečenom stanu i rezultatima zadnjih upisa, sva prijavljena djeca su i upisana, no pokazalo se da postoji još roditelja kojima je vrtić potreban, a koji nisu aplicirali dokumente svog djeteta na zadnjem redovnom upisnom roku.
Trenutačni vrtićki kapaciteti su popunjeni stoga tražimo nove solucije za dodatnim prostorom.
Za kvalitetno rješenje potrebno je određeno vrijeme – detaljna dijagnostika postojećeg stanja i planiranje promjena. Sve to zahtijeva vrijeme i predstavlja teret obiteljima u potrebi.
Međutim polovična rješenja nisu opcija. Ovim putem se obraćam svim roditeljima za razumijevanje i strpljenje kako bi njihov djeci u što bržem vremenu mogli ponuditi ono najbolje – sigurno, poticajno i kvalitetno okruženje za rast i razvoj.
Kako namjeravate u idućih pet godina unaprijediti župski vrtić?
– Moje ciljeve za idućih pet godina podijelila bih na četiri područja:
poticanje različitih oblika suradnje, promoviranje rada ustanove, održivi razvoj te unapređenje materijalnih i tehnoloških uvjeta rada.
U idućem razdoblju planiram usmjeriti rad vrtića na jačanje suradnje sa svim dionicima – roditeljima, školom, stručnjacima i lokalnom zajednicom. Vjerujem da samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti poticajno i sigurno okruženje za našu djecu.
Kroz različite javne manifestacije i zajedničke projekte želim otvoriti vrtić prema zajednici te na taj način promovirati naš rad.
Održivi razvoj bit će jedno od glavnih usmjerenja našeg vrtića u idućih pet godina. Kroz aktivnosti poput recikliranja, korištenja prirodnih materijala i pravilnog odvajanja otpada, želimo kod djece razvijati svijest o očuvanju okoliša te pridonijeti boljitku cijele zajednice. U tom kontekstu planiramo uključiti djecu, roditelje i lokalne institucije u projekte koji promiču ekološku odgovornost i održive navike.
U planu je i unapređenje materijalnih uvjeta rada – modernizacija opreme radi učinkovitije organizacije posla, digitalizacija administrativnih i pedagoških procesa te uređenje unutarnjih prostora vrtića kako bi okruženje bilo još ugodnije i poticajnije za djecu i djelatnike.
Sudjelovanjem na stručnim skupovima Agencije za odgoj i obrazovanje, kao i na drugim relevantnim događanjima, želim dodatno promovirati naš vrtić na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini te pokazati da predanost, suradnja i zajedništvo donose najbolje rezultate – za dobrobit svakog djeteta.
Koje novosti namjeravati implementirati?
– Organizacija javnih manifestacija za djecu i roditelje.
Osviješteno upravljanje otpadom.U sklopu aktivnosti vezanih uz održivi razvoj, planiram postupno ukidanje jednokratnih plastičnih čaša te uvođenje višekratnih, čime bismo smanjiti količinu otpada i na taj način doprinijeli očuvanju okoliša
Postupno uvođenje elektroničkih obrazaca za pisanje izvješća o odgojno obrazovnom radu
Sistematiziranu i kontinuiranu suradnju sa školom, s ciljem osiguravanja što lakšeg prijelaza djece iz vrtića u osnovnoškolsko okruženje te usklađivanja odgojno-obrazovnih pristupa dviju ustanova.
Najavili ste da će u centru vašeg rada biti dobrobit djeteta – kako to planirate provesti u djelo?
– Prilikom planiranja odgojno obrazovnog rada vrtića vodimo se Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, koji ističe da svako dijete ima pravo na sigurno, poticajno i uključivo okruženje te na aktivno sudjelovanje u vlastitom razvoju. Dječja prava, međutim, ne postoje izolirano – ona uvijek nose sa sobom i odgovornosti i obveze. Odgajatelji imaju obvezu osigurati poštivanje prava svakog djeteta kroz planiranje i provođenje kvalitetnih odgojno-obrazovnih aktivnosti, dok roditelji kroz aktivno sudjelovanje, podršku i suradnju doprinose ostvarivanju tih prava.
Samo kada djeca, odgajatelji i roditelji zajednički prepoznaju svoja prava i odgovornosti, možemo osigurati stvarnu dobrobit djeteta, stvarajući sigurno, poticajno i uključivo okruženje koje podupire razvoj njihovih potencijala i interesa.
Na mjesto ravnateljice došli ste s mjesta odgajateljice predškolske djece u DV Pčelica – Mokošica. Kako vas je prethodno radno mjesto pripremilo za ovu novu dužnost?
– Razna prethodna radna mjesta pripremila su me za ovu novu dužnost. Rad u velikoj korporaciji naučio me važnosti timskog rada i suradnje unutar manjih timova, dok me rad na radnom mjestu domaćice zrakoplova upoznao s važnostima procedura, pogotovo u postupanju u kriznim situacijama. Iskustvo u Domu za nezbrinutu djecu i na mjestu voditelja Mjere stručne pomoći obiteljima ojačalo me u poznavanju prava djeteta i odgovornosti roditelja. Iskustvo stečeno u nekoliko predškolskih ustanova proširilo mi je vidike, obogatilo profesionalna poznanstva te me upoznalo s različitim pristupima i metodama koji omogućavaju unapređenje kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i doprinose zadovoljstvu zaposlenika i korisnika vrtića.
Koji su kapaciteti DV Župa dubrovačka i namjeravate li ih proširivati?
– Dv Župa Dubrovačka ima 22 skupine u 4 različita objekta. Prema trenutačnom sagledavanju potraživanja lokalnog stanovništva za mjestima u vrtiću to nije dostatan kapacitet. Osnivač intenzivno radi na pronalasku trajnog rješenja no moramo biti svjesni da se realizacija planova ne može dogoditi preko noći. Radi se na planiranju konkretnih i dugoročnih rješenja.
Radna snaga je jedino od ključnih pitanja današnjice – kako stojite po tom pitanju?
– Dv Župa dubrovačka ima 95 zaposlenih. To je jedan ozbiljan tim predanih djelatnika. Trenutačno imamo više upita za radnim mjestima nego što ih potražujemo, što govori nešto pozitivno o samoj ustanovi.
Imenovani ste na mandat od 5 godina – kako želite da na kraju vašeg mandata izgledati predškolsko obrazovanje u Župi dubrovačkoj?
– Danom mog imenovanja, moja vizija i pogled na odgoj i obrazovanje postaju vizija Dječjeg vrtića Župa dubrovačka, čiji je cilj učiniti ovaj vrtić prepoznatljivom i suvremenom predškolskom ustanovom koja osigurava visoku kvalitetu odgojno-obrazovnog rada, utemeljenog na dječjim pravima, individualnom pristupu te aktivnom sudjelovanju djece u vlastitom učenju i razvoju.
Teži se stvaranju inkluzivnog, demokratskog i poticajnog okruženja u kojem se djeca osjećaju sigurno, prihvaćeno i osnaženo da slobodno izraze svoje mišljenje, potrebe i ideje.
Ustanova se razvija kao mjesto zajedničkog učenja djece, odgojno – obrazovnih djelatnika, roditelja i šire zajednice, s ciljem promicanja vrijednosti cjeloživotnog učenja, socijalne osjetljivosti i odgovornog djelovanja u društvu.
Posebna se važnost pridaje izgradnji partnerstva s lokalnom zajednicom, kao i razvoju odgojno obrazovnih praksi koje potiču ekološku svijest, odgovorno upravljanje resursima i održivi razvoj – u svrhu stvaranja temelja za odgovorno i svjesno djelovanje budućih naraštaja.
