Terezina Orlić je po prvi put 2017. izašla na političku scenu kao iznenađenje DDS-a Pera Vićana, naime, tada se u izbornu utrku uključila kao kandidatkinja za gradonačelnicu Dubrovnika, a potom je ostala stalno nazočna kao stranačka osoba na koju se Vićan mogao osloniti. Poslije prošlih lokalnih izbora 2021. postala je i odradila do kraja mandat predsjednice Županijske skupštine, a potom je, negdje sredinom mandata, ušla kao vijećnica i u Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. Na lokalne izbore za Županijsku skupštinu 2025. ide kao kandidatkinja DDS-a za županicu.
U prošlim političkim angažmanima završili ste mandat kao predsjednica Županijske skupštine i vijećnica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika … s tih dviju pozicija, u kojem je sastavu bilo više dijaloga i konstruktivnih rasprava, a gdje je bilo više netrpeljivosti i politiziranja, te vrijeđanja na osobnoj razini? Što bi iz dosadašnjeg iskustva bio vaš savjet i sugestija za sve buduće vijećnike u Gradu i Županiji?
-I s jedne i s druge pozicije bilo je dobrih, konstruktivnih i pripremljenih rasprava, međutim, rekla bih i dosta politikantstva. Moj dojam je da je bilo “žešće” na Gradskom vijeću, ovdje se donose odluke na nivou Grada čija uprava ima puno veće ingerencije za lokalno stanovništvo. Stoga je i gledanost sjednica puno veća, pa gradskim vijećnicima time zanimljivija. Moj savjet je uvijek konstruktivna i pristojna rasprava. Ako ste u poziciji kritičara nekog prijedloga, trebalo bi dati i neko rješenje, naravno u zakonskim okvirima i u ovlastima lokalne samouprave. Nažalost, neki od vijećnika nisu niti bili kompetentni sudjelovati u radu kako vijeća tako i skupštine. Ali za izborne liste ne postoje nikakva ograničenja osim punoljetnosti, pa je i to dio demokracije.
Nedavno je mnoge iznenadila vijest o kandidaturi Vašeg sina za zamjenika Matu Frankovića; kako ste Vi na to reagirali, razgovarate li doma o politici, bude li oštrih tonova i jeste li, kojim slučajem, pokušali sina odgovoriti od takvog, izravnijeg i izloženijeg načina sudjelovanja u politici?
-Kandidatura, koliko znam, još nije službeno objavljena pa nije u redu da o tome dajem izjave. No, podržavam odluku svih mladih i stručnih ljudi koji se žele staviti u službu javnog interesa. I na tome im čestitam. Jer kako ćemo nešto mijenjati ukoliko stojimo sa strane, ili još gore samo kritiziramo ili kako mi u gradu rečemo njorgamo. Uvijek sam davala podršku mojoj djeci za njihova opredjeljenja i izbore, a moram reći i oni meni. Naravno da i kod nas ima rasprava i oštrijih tonova, ali oko politike je stav vrlo demokratski.
Jeste li i na trenutak dvojili o kandidaturi za županicu, što Vas je primarno motiviralo da idete ponovno na izbore?
-Svaka čelna kandidatura je veoma zahtjevna i odgovorna, ali ujedno i izazov u kojem stavljate svoje ime na kritiku ili pohvalu javnosti. O ovoj ponovnoj kandidaturi doista nisam razmišljala. No, prijedlog sam prihvatila, jer mi moje političko i osobno dosadašnje iskustvo, daje odlučnost i znanje za donošenje promjena. Kao predsjednica županijske skupštine uočila sam slabosti ustroja i funkcioniranja županije. Naša županija ima sve preduvjete kako bi bila najpoželjnije mjesto za život. Rad moga tima i mene bit će usmjeren prema tom cilju.
Što bi bili Vaši prvi potezi koje bi građani DNŽ osjetili ukoliko biste bili izabrani?
-Smatram kako su nam ključni problemi nedostatak stanova za mlade obitelji, stanova za zdravstveno osoblje i demografija. Stoga bi moji prvi potezi bili usmjereni ka rješavanju ovih problema. Odmah bi pristupila dogovaranju s lokalnim samoupravama, na prvom mjestu s gradom Dubrovnikom, oko svih opcija, rješavanja stambenog problema kako bi mladi ljudi, te zdravstveni djelatnici ostali ili vratili se živjeti u svom gradu i svojoj županiji.
Potrebno je spriječiti kolaps u zdravstvu i daljnje iseljavanje mladih, kao prioritet svih prioriteta. Uz sve potpore koje država i lokalne samouprave daj u rješavanju demografskih problema smatramo da je jedina prava demografska mjera osigurati stanove za obitelji s četvrtim djetetom, a to će biti odluka koju ćemo donijeti također u suradnji s lokalnim samoupravama.
Dosad ste bili u poziciji, kao koalicijski partneri, raditi na dobrobit županije. Što ste napravili?
-Uloga DDS-a bila je značajna odmah u početku, samim time što smo omogućili, kroz koaliciju, normalno funkcioniranje županije, odnosno formiranje županijske skupštine. Donošenje ključnog dokumenta, a to je Proračun, ne bi bio moguć bez DDS-a. Samo u proračunu za 2025. godinu značajno su povećana sredstva za zdravstvo, kulturu i sport, branitelje i obrazovanje. U proračun su unesene i stipendije za STEM zanimanja, također, financijska pomoć obiteljima za potpomognutu oplodnju itd.
Mnogi značajni i važni dokumenti vezani između ostalog za autocestu do Osojnika, obilaznicu Orebić, koncesije na pomorsko dobro doneseni su u ovom sazivu županijske skupštine. Naša suradnja je bila korektna.
Odlazak na studijski obilazak Centra za gospodarenje otpadom u Ljubljani s gotovo svim predstavnicima oporbe bio je iniciran od strane DDS-a.
Mislite li da birači na lokalnim izborima odlučuju po ideologiji ili su bitniji neki drugi kriteriji, budući da se u malim sredinama “sve o svakom zna”?
-Svakako da birači i na lokalnoj razini odlučuju po ideologiji, međutim na lokalnim izborima važni su i ljudi – pojedinci. To što “sve o svakom zna” može biti i otegotna okolnost, ali i prednost. Rekla bi da u našim malim sredinama ne možemo sakriti propuste i nedostatke. No, isto tako birači prepoznaju i one koji žele raditi za javni interes. U toj izbornoj utakmici važnu ulogu igraju i protestni glasovi, jer mi često glasujemo protiv, pa i za neku lošu opciju. Ma, važno je biti protiv…
Da ste bili u poziciji bivšeg župana, kako biste reagirali po pitanju trase brze ceste i da budete u poziciji, bi li ustrajali na starom rješenju koje je uneseno u prostorne planove županije?
-Brza cesta do zračne luke je nužnost i potrebno je hitno rješenje, financijski opravdano i uz komunikaciju s javnošću. Svi su složni u tome. U prostornom planu su ucrtane dvije mogućnosti. Struka se odlučila za varijantu koja od strane dijela lokalnog stanovništva nije prihvaćena, a također niti od Grada Dubrovnika. Ustrajala bi na dijalogu svih zainteresiranih strana i traženju optimalnog rješenja sukladno prostornom planu. Posljedice loših komunikacija godinama gledamo, posljedice osjećamo svakodnevno, a one mogu biti još složenije, a time i lošije za sve naše sugrađane.
Kako objašnjavate ovu “pomamu” za pozicijom gradonačelnika gdje se natječe 9 osoba, a za župana 4 ove godine? Što je toliko privlačno u Gradu Dubrovniku? Proračun, imidž, reflektori?
-Funkcije gradonačelnika i župana jednako su vrijedne, jer obje predstavljaju najvišu izvršnu vlast na svojoj razini – gradskoj, odnosno županijskoj. Obje nose veliku odgovornost za upravljanje, razvoj i dobrobit građana unutar svojih nadležnosti. Gradonačelnik upravlja gradom, a župan županijom, no zajedničko im je da donose odluke, provode zakone i vode javne politike na lokalnoj i regionalnoj razini. Njihova odgovornost proizlazi iz povjerenja građana te obveze zakonitog, transparentnog i učinkovitog obavljanja svojih dužnosti. Svaki političar taj izazov prihvaća i demokratski je dobro što imamo i ovaj put veliki broj “izazivača”.
Centar za gospodarenje otpadom izazvao je jako velike prijepore u javnosti, a najnovija informacija govori o povlačenju radnika s gradilišta i ukidanju Rješenja o izvlaštenjima vlasnika s parcela.
-Po mojim saznanjima projekt doista kasni. I izvjesno je da neće biti gotov u rokovima. Razlozi su uglavnom administrativni, a postoji i niz nelogičnosti u zakonskoj regulativi. Projekt je strateški određen prioritetom i on će biti završen. Nadam se što prije, kako bismo konačno stavili točku na problematiku rješavanja otpada u našoj županiji.
Dubrovačko neretvanska županije je 2019. Godine, bez ikakvog obrazloženja, ukinula financiranje ekološkog nadzora Malostonskog zaljeva – jednog od najvrjednijih područja za uzgoj europske kamenice u cijelom Sredozemlju! Na to su upozorili i stručnjaci iz Instituta za more … da postanete županica biste li ovo vratili pod obavezno, osobito nakon lanjskog pomora kamenica, a za što se nikad nije utvrdio pravi uzrok?
-Po mojim saznanjima Sveučilište u Dubrovniku kroz laboratorij za marikulturi na Bistrini u sklopu Odjela za akvakulturu, pruža školjkarima potrebnu stručnu i tehnološku podršku, a također Sveučilište provodi i programe monitoringa u suradnji sa školjkarima. Sve probleme u vašem pitanju kao npr. pomor kamenica kad postanem županica odmah ću ispitati. Uzgoj malostonske kamenice je dio naše tradicije na koju smo ponosni i prepoznatljivi i ni s čim ga ne bi trebalo ugroziti.
Neke vrlo važne suradnice predsjednika DDS-a na prošlim izborima više nisu “u ekipi” … nikad se nisu saznali razlozi “pucanja” suradnje…. kako ste Vi uspjeli svih ovih godina ostati suradnicom Pera Vićana? Uvažava li on ikad ičiju sugestiju, savjet, pita li ikoga za mišljenje ili je najčešće “ove man show”?
-O pucanju suradnje s određenim suradnicima morali biste pitati g. Vićana. Kaže da jedino sluša svoju najmlađu kćer, no znam da pretjeruje. Iznenadili biste se koliko sluša savjete i pita za mišljenje. Ali da je poseban … jest!
