Danas se na u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika održava 3. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Na predloženom Dnevnom redu nalaze se 32 točke, među kojima rebalans Proračuna za tekuću godinu, odluka o zaduživanja Grada Dubrovnika, odluka o transformaciji Urbanističkog plana uređenje “Pobrežje – sjever”, odluka o visini turističke pristojbe za brodove na kružnim putovanjima za 2027. godinu, imenovanje ravnatelja ustanove Centra za djecu, mlade i obitelj Grada Dubrovnika, izvješća o radu ustanova u kulturi Grada Dubrovnika za 2024. godinu. Kao što je to utvrđeno na prethodnoj sjednici zadnja točka današnjeg Dnevnog reda su vijećnička pitanja.
Sjednica je započela nešto iz 9 sati, a prisutno joj je 18 vijećnika te Gradsko vijeće može donositi pravovaljane odluke.
Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.
Dnevni red je prethodno nadopunjen točkom Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustavno Rezervat Lokrum za pokretanje postupka javna nabave usluge redovnog remonta brodova.
Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu.
Predsjednik Odbora za financije Ivan Maslać kazao je kako stigao jedan amandman stranke Srđ je Grad koji nije prihvaćen i da je pet članova bilo za, a jedan protiv.
Gradonačelnik Franković kazao je da se Proračun sporije puni prvih šest mjeseci godine, no da su prihodi značajno porasli u odnosu na proteklo godinu. U 2025. izvršeno je preko 59 milijuna eura. Kazao je i kako su prihodi značajno rasli.
“Lani smo imali manjak od 2 milijuna eura, a ove godine manjak je 3.5 milijuna eura, što je normalno. I ove godine ćemo se potruditi izbalansirati Proračuna, da višak ne bude prevelik. Naši prihodi su stabilni”, kazao je gradonačelnik.
Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu
Gradonačelnik je istaknuo kako povećanje iznosi 8 852 946 eura, tako da Proračun iznosi 150 891 862 eura.
“Odjelu za izgradnju su povećana sredstva, to se odnosi npr. na energetsku obnovu OŠ Mokošica u iznosi od 400 tisuća eura, energetsku obnovu OŠ Marin Držić u iznosu od 300 tisuća eura. Planiramo posaditi stabla u Ulici Iva Vojnovića i vratiti stare vizure uz Posat. Za to smo namijenili 50 tisuća eura. Odredili smo i sredstva za oborinsku odvodnju na Batali u iznosu od 450 tisuća eura. Osiguravamo i sredstva za Biskupski dvor, odnosno novi vrtić. Dobili smo europska sredstva, a uskoro ćemo i građevinsku dozvolu. Sukladno dogovoru trebamo početi plaćati najam, osigurali smo za to 119 tisuća eura, a osigurana su i sredstva za povećanje plaća zaposlenika vrtića. Dodatna sredstva su određena i za inkluzivni dodatak. Određena sredstva su osigurana za potrebe škola, stipendija. Osigurali smo i 45 tisuća eura za prehranu policijski službenika koji tijekom sezone dolaze raditi u Dubrovnika. Prihodi su isti za UO za upravljanje imovinom, povećanje se odnosi na povećanje plaća. Mi smo odlučili napraviti određene korekcije. Gradsko vijeće, tu su osigurani potrebni iznosi za redovno funkcioniranje Gradskog vijeća. Što se tiče UO za poslove gradonačelnika, tu se povećavaju sredstva. Povećavamo sredstva i za mjeru 30×30 putem koje je 28 mladih obitelji ostalo u Gradu. Vezano za prijedlog amandmana Srđ je Grad na isti se ne mogu ni referirati jer isti nisu tehnički ispravni”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Bonačić Obradović tražila je da govori u ime Kluba, no predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica kazao je da Klub nije formalno osnovan, no ipak joj je dopustio da govori u ime Kluba.
“U UO za poslove gradonačelnika dolazi do povećanje za 46 posto. Kao razloga navodite veći obujam aktivnosti, promidžbu i informiranje. Zašto ne bi formalno odvojili protokol i informiranje medija. Istaknula bih i projekt međunarodne suradnje koji je smanjen na 108 tisuća eura. Na temelju čega mislimo da ćemo do kraja godine potrošiti ovaj iznos. UO za komunalne poslove, imamo povećanje od 57 posto kad je u pitanju skrb za nezbrinute životinje. Koliko imamo zaposlenik. Za održavanje plaža bilo je planirano 850 tisuća eura, a izvršeno je 300 tisuće eura manje od toga. Kako mi to planiramo? UO za urbanizam i planiranje, na 500 tisuća eura povećalo se gospodarenje otpadom. Koliko smo penala do sada platili. Povećavaju se sredstva za UPU Radeljević. Nema rebalansa za točki za subvenciniranje aviokarata. Zašto se ne donese pravilnik za subvencioniranje karata za onkološke bolesnike i djecu s poteškoćama?”, pitala je vijećnica.
Gradonačelnik je kazao da nije problem u Proračunu za 2026. razdvojiti stavke za protokol i za informiranje.
“Jedan dio iznosa koji je bio vezan za Zonu posebnog prometnog režima se prebacuje na UO za poslove gradonačelnika. Grad Dubrovnik je u postupku javne nabave, ugovaranje programsko rješenja za e-ured. Iz toga razloga raspisali smo javnu nabavu. Navedena su potrebna sredstva za koja znamo da se neće potrošiti sva sredstva. Imamo zakonsku obvezu integracije svih gradskih ustanova u e-riznicu. Sada se kroz naš sustav vide sva plaćanja gradskih ustanova. Sredstva za plaže su povećana i zbog uređivanja plaže u Uvali Lapad. Nadam se da će Vrhovni sud donijeti pravorijek za to područje i da će se tako omogućiti da DNŽ izabere novog koncesionara jer je sadašnje stanje neodrživo. Vezano za UPU Radeljević, on je završen. Bilo je potrebno osigurati određena sredstva na traženje Konzervatorskog odjela, jer smo morali izraditi određene konzervatorske podloge. Vjerujemo da ćemo o tome raspravljati na idućoj sjednici. Prelazak zebre i ceste nema nikakve veze s prevencijom kriminaliteta. Vezano za Trsteno, Grad je kupio zemljište, izgradit ćemo novu autobusnu stanicu i riješiti problem komunikacije koji traje desetljećima. Nadam se da će Vijeće za prevenciju kriminaliteta raditi na postojećim problemima, pogotovo po pitanju opijata. Mjesečno se na području grada potroše kamioni kokaina. Mladima su dostupne i raznorazne tabletice. Kokain je droga bogatih, onih koji imaju i ne znaju što će sa sobom. Na svakom kantunu grada se šmrče. To je ono na čemu treba raditi Vijeće za prevenciju kriminaliteta, a na zebri u Trstenom”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Krstulović kazao je da za obnovu pločnika potrošeno 0 eura, da je po pitanju Plana upravljanja realizirano svega 1 posto planiranih sredstava.
“Za projekte u području zaštite okoliša i urbanizma imamo minimalno povećanje, za GUP je utrošeno 3 posto sredstva, za dar za novorođeno dijete je potrošeno preko 90 posto sredstva, a gradonačelnik sad traži povećanje na 127 posto. Predlažem da se po ovom pitanju izjednače sva djeca grada. Smatram da treba pohvaliti povećanje sredstava za Dom umirovljenika. Protokol i informiranje je realizirano za 67 posto, a do kraja godine se predviđa povećanja od pola milijuna, đe je nestala lova?”, pitao je Krstulović.
Vijećnica Marčinko istaknula je kako se sredstva za protoklo i informiranje povećavaju na 1,5 milijuna eura, a da je GUP određeno 23 tisuće eura.
“Do donošenja novog GUP proći će 10 godina uništavanja demografije grada. Imat ćemo 1,3 milijuna eura za stambeno zbrinjavanje. Doći se pogoršanja krize stanovanje. Ne rješavamo cjelovito stambeno zbrinjavanje, a izgubili smo u proteklih 5 godina preko tisuću punoljetnih sugrađana. Za građane je bitno da saznaju koliko je do sada naplaćeno kazni za zonu posebnog prometnog režima”, kazala je.
Prijedlog odluke o zaduživanju Grada Dubrovnika
Gradonačelnik je pojasnio da se radi o domu umirovljenika ispod bolnice.
“Izgradnjom ovog doma se rješavaju problemi osoba treće životne dobi. Uz pitanje stanovanje rješava se pitanje i programa kao i dnevnog boravka. Budući centar rješava i pitanje njege u kući za 450 naših starijih sugrađana. Oni neće morati plaćati tu uslugu, nego će to biti riješeno putem institucija. Iznosi koji se plaćaju za njegu u kući iznosili su preko tisuću eura. Ovi troškovi neće u budućnosti biti na teret naših sugrađana. Planiramo više zaduženja za više projekta. Radi se o povoljnom zaduženju uz fiksnu kamatnu stopu. Valcer sa povoljnim kreditima će još kratko trajati, u idućih godinu i pol doći će do povećanja kamatnih stopa. Rezerviranjem kreditnih sredstava oslobađamo dio naših sredstva. Naše smo sugrađane naučili na kontinuirani razvoj velikih projekata. Volio bih da jednom zajedno obiđeno ovaj projekt kako bi vidjeli o kakvom se društvenom projektu radi. Siguran sam da dodatnom suradnjom s Domom umirovljenika Dubrovnik siguran sam da može doći do nadogradnje doma kako bi za ljude iz Grada uvijek bilo mjesto. Ovaj dom umirovljenika radimo i gradimo isključivo za umirovljenike Grada Dubrovnika, a radimo ga sredstvima Grada. Ne smije se dogoditi za građani grada nemaju pravo prvenstva, a netko je drugi uzeo to mjesto, a nije iz grada. Kad nešto treba bolnici to kupi grad, stoga pozivaju druge gradove i općine da se uključe. Izgradnjom ovog doma neće se dobiti samo klasični dom, već mjesto susreta i ugode. Klimatizacijski sustav doma je takav da će se u jednoj sobi moći upaliti grijanje, a u drugoj hlađenje. Dom će imati trgovinu, frizerski salon, plesnu dvoranu. Želimo da naši umirovljenici, a i mi ćemo sutra biti umirovljenici, imaju kvalitetan dom. Posljednji dom umirovljenika je izgrađen 1971. godine. Ovo će biti klasični dom umirovljenika, dok je onaj u Gružu manji, tipa hotela”, kazao je gradonačelnik.
“Prvi puta sam ovdje vidjela da se spominje iznos od preko 30 milijuna eura. Sad dižemo 18 milijuna eura kredita. Nedostaje nam još nešto više od 3 milijuna eura. Zašto nismo podigli kredit i na taj iznos. Ispada da od 33 milijuna eura, da su fondovi izdvojili 6 milijuna, a Grad 27 milijuna eura, što na 10 godina iznosi preko 200 tisuća eura mjesečno. Tom računicom dolazimo do 1200 eura, a vi govorite da će cijena smještaja biti jednaka kao u Domus Christi. Jesmo li sigurni da će to biti te cijene s obzirom na to da ovaj novi dom nije u mreži domova i ne znamo hoće li biti”, kazala je Bonačić Obradović.
“Razmišljam o koroni kad smo ostali bez svih sredstava, a bazirali smo se na naše tekuće prihode. Osjetljivost je prevelika i stoga kad imamo mogućnost zaduživanja uz fiksnu stopu, ne uvodimo proračuna u opasnost dubokog deficita. Mogli bi projekt po projekt vlastitim sredstvima iznijeti, ali onda bi morali neke druge projekt zaustaviti. Dom će ući u mrežu domova, to je jedina prednost cijele ove priče. Bojim se da će drugi domovi ući. Najveći trošak će biti radna snaga, a trebat će i pronaći. Sa Sveučilištem ćemo raspisati tečaj za njegovateljice. Dom će biti gotov u travnju iduće godine. Ne možemo računati na stranu radnu snagu”, kazao je gradonačelnik.
Potrebica je kazao da ne postoji matematička računica po kojoj će se investicija isplatiti.
“Mi političkom odlukom ulažemo 30 milijuna eura gradskog novca kako bi vratiti našim sugrađanima. Povrat nula”, kazao je.
Bonačić Obradović ponovlo je pitala kako će se financirati iznos od 3,7 milijuna eura koji nedostaje.
“Kolega Potrebica, molim vas da ne stavljate riječi u usta. Nisam pitala kad će se vratiti investicija, nego koliko će to koštati naše sugrađane. Naši sugrađani će teško plaćati dom od 1200 eura”, kazala je.
Vijećnica Olga Muratti kazala je da riječ isplativost na ovakvim projektima treba prekrižiti. Dodala je riječ o usluzi koju Grad Dubrovnik mora pružiti.
“Ljudi ovog grada konačno vide svijetlo na kraju tunela”, kazala je.
Potrebica je kazao da se ne misli nadmudrivati s vijećnicom Bonačić Obradović.
“I djeca su po Obiteljskom zakonu dužna brinuti za svoje roditelje, a postoji nešto što se zove krizni smješta za one koji si ne mogu priuštiti dom. Nemojte plašiti naše sugrađane cijenama. Povrata investicije neće biti. Idemo s povjerenjem, mi ćemo se našm odlukama pobrinuti za naše sugrađane koji si to ne mogu priuštit ili im djeca to ne mogu priuštiti. Oni koji si to mogu priuštiti trebaju plaćati punu cijenu”, kazao je.
“Činjenica je da i ako cijena ne bude 1200 eura, činjenica je da kredite Grada plaćaju građani, porezni obveznici. I s ovim domom će postojati liste čekanja. Krediti će se vraćati, samo me zanima koliko će to koštati naše sugrađane, to je legitimno pitanje”, kazala je Bonačić Obradović.
Olga Muratti je kazala da je normalno da radno sposebno plaćaju zaposleni.
“Starijima se to mora osigurati. Oni su previše dugo radili da bi oni danas plaćali domovi. O cijeni smještaja se treba razgovarati, no s obzirom da će ovaj dom biti u mreži domova vjerujem da će ona biti povoljna. No i cijene u državnim domovima se povećavaju, a tako da cijena doma u Gružu puno ne odskače”, istaknula je.
“Jeste li vi za to da se mirovine usklađuju s plaćama po formuli od 100 posto?”, upitala je vijećnica Bonačić Obradović kolege vijećnike.
“U cijeloj ovoj priči, drago mi je da se priča zaokružuje sa ovim domom. Ako ništa jer 35 godina gledamo nereprezentativnu građevinu ispod Petke. Gradnja ovog doma omogućuje rekonstrukciju postojećih domova. Tako da i ti domovi pođu na veći nivo. Kamata je ekstremno prihvatljiva. Što se tiče same lokacije, život starijim osoba će biti jednostavniji. Koliko koštalo, koštalo. Bitno je da se javne nabave provode transparentno. Na Odboru za financije ova točka nije dobila podršku Srđevaca”, kazao je vijećnik Maslać.
“Ništa mi ne date, pa znate da sam morao dići ruku. A na sjednici se zna da sam ja za penzionere”, odgovorio je Krstulović.
Prijedlog odluke o transformaciji Urbanističkog plana uređenja “Pobrežje-sjever”
Gradonačelnik je rekao da se radi o planu koji je već usvojen i da se radi samo o digitalizaciji akta.
Prijedlog odluke o visini spomeničke rente na području Grada Dubrovnika
Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Dubrovnika za 2027. godinu
Vijećnik Deraković kazao da je čl. 5 definirana minimalna i maksimalna cijena.
“Je li određeno da se plaćanje obavlja po kapacitetu broda, a ne po broju putnika? Pristojba danas iznosi nešto više od 5 tisuća eura, što znači da u četiri godine nije došlo do povećanja cijene. Što se tiče Luke Dubrovnika prije četiri godine posao je bio lakši i jeftiniji. Trebamo li ipak razmisliti o povećanju cijene. 85 posto ovih sredstava ide Gradu, a 15 Županiji”, kazao je vijećnik.
“Odluka o cijenama je donesena 2019. godine. U njemu je definirana turistička pristojba po broju putnika. Kruzer može platiti od 1,3 eura do 2.5. Ukupno Grada godišnje zarađuje oko 300 tisuće eura, što je četvrtina ukupnih prihoda od turističke pristojbe, a opterećenje je značajno. Predlažem da doneseno Zaključak koji će su uputiti Ministarstvo sa zahtjevnom za usklađivanje cijena. Ova odluka se mora donijeti do kraja siječnja 2026.”, kazao je Krstulović.
“Kao gradonačelnik i saborski zastupnik sam inzistirao da se ovo uvede. Lučke uprave Zadra i Šibenika bile su protiv stoga svaki grad može odlučiti hoće li imati naknadu ili ne. Slažem se s vama po pitanju visine takse. Pokrenut ću postupak. Sad donosimo odluku za 2027. godinu. Već sad je započelo bukiranje 2027. godine. Lučka uprava završava posao za 2027., 2026. je već ugovorena. Cijene možemo promijeniti za 2028. godinu. Razina nije dizana jer nitko na ovo nije obraćao veliku pažnju. Grad Dubrovnik ima najveće prihode ove takse”, pojasnio je gradonačelnik te dodao da brojač posjetiteja niti jednom ove godine nije došao u kritičnu fazu.
Gradonačelnik je vijećnicima predložio da je ova odluka usvoji, a da će on raditi za izmjenama koje će omogućavati povećanje cijene za 2028. godinu.
“Za 300 tisuća eura koliko mi zaradimo za vrijeme sezone, za toliko se iznajmljuje ugostiteljski objekt”, istaknuo je Krstulović.
Gradonačelnik je kazao da je od ove takse Grad Dubrovnik zaradio 835 tisuća eura.
Viktorija Knežević kazala je da Amstedram, Lisabon i Barcelona ovu taksu naplaćuju po broju putnika, a ne po kapacitetu, što smatra da je legalnije.
“Amsterdam naplaćuje taksu u iznosu 14,10 eura, Lisabon 2 eura po osobi, Venecija od 5 do 10 eura po osobi. Barcelona tako po brodu naplati oko 24 tisuće eura, a Venecije između 15 i 30 tisuća eura. Kruzer kompanije su to navikle plaćati u drugim sredinama. Pohvalno je da će gradonačelnik spreman ići prema ministarstvu”, kazala je.
Prijedlog odluke o davanju u zakup javnih skloništa u vlasništvu Grada Dubrovnika
Vijećnica Petra Marčinko kazala je da će skloništa ići na javni natječaj po principu najpovojnije ponude.
