Ima li u dubrovačkom podmorju razloga za paniku zbog invazivne alge koja je stigla iz Crvenog mora?

U Jadranu je uočena nova, invazivna vrsta alge – Stypopodium schimperi. Prvi put je zabilježena u Jadranu na jesen 2020. godine, u podmorju otoka Visa, gdje je u svega nekoliko godina prekrila dno na pojedinim lokacijama.

O kakvoj je vrsti alge riječ, kako je stigla u Jadran, gdje je sve do sada pronađena i zašto je potencijalno opasna za prirodnu ravnotežu jadranskog podmorja objasnila nam je Dubrovkinja Petra Lučić Jelić, stručna suradnica Laboratorija za bentos, splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja i sudjeluju na istraživanju ove alge.

Lučić Jelić nam je pojasnila kako smeđa morska alga Stypopodium schimperi potječe iz Crvenog mora, a da je u Sredozemno more najvjerojatnije ušla preko Sueskog kanala. Prvi je put zabilježena 1973., u Izraelu, a od tada se proširila jugoistočnim dijelom Sredozemlja, od Libije do Grčke, gdje je na nekim područjima pokazala invazivan karakter.

– Prvi zabilježeni nalaz za Jadran bio je na jesen 2020. godine u podmorju oko otoka Visa, u blizini Komiže. Vrsta je otkrivena u sklopu projekta istraživanja stranih bentičkih vrsta Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) pod vodstvom dr. sc. Ante Žuljevića, voditelja Laboratorija za bentos. To ujedno predstavlja najsjevernije zabilježeno širenje ove vrste u Mediteranu. Tada je zabilježeno samo dvadesetak jedinki ove vrste, no već 2022. godine brojnost se povećala na nekoliko tisuća. Danas znamo da je na gotovo cijelom području Komiškog zaljeva, na dubinama od 3 do 25 metara, prisutnost ove alge dosegnula 100 posto pokrivenost kamenitog dna. Osim Visa, alga je već uočena i na susjednim otocima Biševu i Brusniku, a s pomoću drop-down kamera zabilježeni su i fragmenti na dubini od 90 metara.

Na pitanje zašto je ova alga potencijalno opasna za Jadran Lučić Jelić nam je pojasnila kako se Stypopodium schimperi širi iznimno brzo te da je u svega nekoliko godina potpuno prekrila dno na pojedinim lokacijama.

– Stvara gusta naselja, a pojedinačni talusi mogu narasti do 40 cm. Značajno potiskuje autohtone vrste algi i drugih organizama, narušavajući prirodnu ravnotežu podmorja. Osim toga, sadrži potencijalno otrovne spojeve koji odbijaju biljojede, što joj omogućuje nesmetano širenje. U Jadranu nema prirodnih neprijatelja koji bi kontrolirali njezino širenje. Trenutačno se u IOR-u provode istraživanja kako bi se utvrdili stvarni razmjeri njezinog utjecaja na lokalnu bioraznolikost.

Ova vrste alge do danas je zabilježena samo u viškom arhipelagu, a pretpostavlja se da je u Jadran došla najvjerojatnije putem morskih struja iz Jonskog mora od kuda njene spore ili mali fragmenti talusa mogu biti preneseni. Stypopodium schimperi do danas nije zabilježena na dubrovačkom području, a Lučić Jelić smatra da bi se nošena morskim strujama prvo mogla proširiti na područje između Šolte i Kornata, no isto tako ne isključuje mogućnost da alga nošena morskih strujama neće proširiti i na preostali, tako i na južni dio Jadrana.

Suzbijanje ove alge izuzetno je teško zbog brzog rasta i nedostatka predatora naglasila je Dubrovkinja.

– U Jadranu nema poznatih prirodnih neprijatelja. Potrebno je uvesti stalni sustav praćenja (biomonitoring) kako bi se na vrijeme uočile promjene u rasprostranjenosti. Postoji mogućnost da se pojavi “boom – and – bust” scenarij, sličan onome kod Caulerpa taxifolia, nagli porast, a zatim povlačenje i nestanak. No, isto tako je moguće da će se Stypopodium schimperi nastaviti širiti, osobito s obzirom na to da je u svega tri godine u potpunosti prekrila dno Komiškog zaljeva, zbog čega se smatra jednom od najinvazivnijih algi u istočnom Jadranu. Stoga se putem projekta Nezavičajne bentonske vrste (NIBS) Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, koji je financiran putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., provodi njeno daljnje istraživanje.

Institut za oceanografiju i ribarstvo u objavi na Facebooku objavio je i fotografije ove vrste alge uz molbu svim kojim sumnjaju da pronašli da je slikaju i pošalju im fotografije.

FOTO: Laboratorij za bentos, IOR