Za danas je zakazana 4. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika za koju se očekuje da će biti itekako zanimljiva. Naime, među predloženim točkama dnevnog reda, njih 19, nalaze se i izmjena i dopuna Odluke o donošenju Urbanističkog plana plana uređenje “Radeljević – Libertas” i prijedlog Urbanističkog plana uređenja 2.2. “Sv. Jakov”. Među ostalim točka dnevnog reda su godišnja izvješća o poslovanja društava u vlasništvu Grada Dubrovnika.
Iako je početak najavljen za 9 sati, sjednica je započela s nekoliko minuta zakašnjenja.
Predsjednik Potrebica osvrnuo se na objavu Bonačić Obradović na društvenim mrežama o odbijanju njenog sudjelovanja na sjednici putem Zooma.
“Držim tog jako nekorektnim. U slučaju nastupanja posebnih okolnosti na koje se nije moglo predvidjeti, taj je mogućnost moguća u iznimnoj situaciji. U vrijeme COVID-a to je bilo opravdano. Ministarstvo upravo je poslalo uputu službama gradskih vijeća i županijski skupština u kojoj je reklo da je vrijeme takve ugroze prošlo. Ne bitno je je li član HDZ ili SDP-a u Bruxellesu ne može sudjelovati u radu Gradskog vijeća putem Zooma. Ja kao predsjednik Gradskog vijeća poštuje Zakon o lokalnoj samoupravi. I kolega Vićan mi se javio i ispričao mi se zbog nedolaska, kazao je da će i umjesto njega u u sljedećem mandatu, nakon lokalnih izbora ući Andro Vlahušić”, kazao je Potrebica.
Predloženo je da se u današnji dnevnim red uvrste točke o zaustavljanu turističkih autobusa osobnih automobila kat3gorije M1 7+1 u Zoni posebnog prometnog režima, odluke o parkiranju, prodaji dionica UTD Raugusa.
Usvojen je i dnevni red u cijelini.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Boninovo d.o.o. za 2024. godinu
Godišnje izvješće o poslovanju predstavio je direktor Marijan Dadić.
“U prošle godine smo poslovali pozitivno, izvršili smo 771 pogrebnih usluga za pokojnike, izgradili smo četiri nove privemene grobnice za naše sugrađane koji nemaju grobno mjesto”, kazao je Dadić.
Vijećnica Viktorija Knežević kazala da je uočila nekoliko elemenata u izvješću koje je smatrala da je potrebno istaknuti.
“Neka društva su uspjela povući EU sredstva za ono što je Boninovo reklo da ima treba. Koliko mi je poznato imate i problema s kosturnicom, to se može financirati putem europskih kredita. Postoji cijeli niz instrumenata. Imate neke formalne nepravilnosti u izvješću. Nadzorni odbor nije dao suglasnost za izvješće. Izvješće vam sadržajno ima i jednu meteodološku pogrešku. Boninovo posluje stabilno, ali previše pasivno”, zaključila je Knežević.
Dadić je kazao kako je krovište kapalice sv. Križa djelomično obnovljeno iz vlastitih sredstava.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju trgovačkog društva Čistoća d.o.o. za 2024. godinu
Predsjednica uprave Mihaela Mikulandra kazala je poslovanje nastavljeno u pozitivnom trendu, a da je najveća zarada ostvarena od novih korisnika.
“Ostvarena dobit poslužit će za namirenje gubitaka iz proteklih godina. Kupili smo dva mala komunalna vozila, a prijavili smo se na dva poziva Fonda za zaštitu okoliša. Prijavili smo se na međugraničnu suradnju Hrvatske, BiH i Crne Gore i tu smo se prijavili za dva vozila”, kazala je Mikulandra.
Knežević je rekla da ne može podržati izvješće Čistoće jer ono nije formalno kompletno.
“To se donosi na Grabovicu. Svaki račun koji Čistoća izdaje građanima je nezakonit. Poduzetnici koji stvaraju tone otpada također ne plaćaju po količini. Cijenu i troška plaćaju građani. Vaše brojke su katastrofalne po razvrstavanju otpada. Nisu građani Dubrovnika šporkiji i ljeniji, nego je do sustava koji vi niste dobro organizirali. 1324 čovjeka su uložila prigovor. Možete misliti koliko je onih koji su stvarno nezadovoljni uslugama Čistoće, ako je ovoliko onih koji su formalno uložili prigovor? Kad se sve zbroji Čistoća je najneorganiziranija gradska firma. UPU Osojnik godina predviđa reciklažni centar, ali vi ga nikad niste pokušali kandidirati na EU sredstva. Imamo plan, imamo lokaciju, imamo fond koji to financira, ali nema volje, pa plaćamo kazne od 200 tisuća eura jer netko nije odradio svoj posao”, kazala je Knežević.
” U 2023. podijelili smo vlastite spremnike svim gospodarskim subjektima unutar povijesne jezgre i oni nam plaćaju po odvozu. Što se tiče namjenske naknade, ona iznosi preko 2 milijuna eura. Što se tiče prigovora 1. 10. 2023. u uveli smo cjenik po narudžbi, imali smo jako puno prigovora zašto to netko sad mora platiti”, odgovorila je Mikulandra.
Potrebica je čestitao direktorici Mikulandri na dobro obavljenom poslu.
“Prihodi su narasli, a to je rezultat onog što direktorica govori jer poslovni subjekti sad plaćaju po količinama. Naš grad može biti sve samo ne šporak. S izjavom da su računi Čistoće nezakoniti, indirektno pozivate građane da račune ne plaćaju, sudržite se od paušalnih izjava”, kazao je Potrebica.
“CGO koji se još nije izgradio, prvenstveno zbog oporbe koja opsturira izgradnju centra više od 10 godina, će se konačno izgraditi”, kazao je Maslać.
“Vi ste uveli sustav naplate po volumenu za poduzetnike, a to nije jednako kao odvoz prema količini koji se mora uvesti. Ne bih se složila s tvrdnjom da Čistoća dobro obavlja svoj posao. Vijećnici koriste vijećnička pitanja da bi postavili pitanje vezano za Čistoću, a ako gradonačelnik mora izdavati naloge, to ne znači da Čistoća dobro radi svoj posao”, kazala je Knežević.
Gradonačelnik Franković kazao je da Čistoća vodi računa o prikupljanju otpada i za Konavle, Župu dubrovačku i Primorje.
“Povijesnom jezgrom godišnje prođe 4.7 milijuna eura, zamislite kolika je to količina papirića, otpada svega. Vijećnica Knežević istaknula je prigovore pojedinca za pojedine zone, no pogledamo li ikad sebe? Koliko često susrećemo naše sugrađane kako u 8 sati ujutro pri odlasku na posao odlažu smeće u kontejnere? U Čistoći imamo sjajne, odlične ljude. Mi smo imali cijeli niz ministara koji su opstruirali centar za gospodarenje otpadom, koji su smatrali da to tako ne treba, a nisu govorili kako treba. Sjećate li se kako su izgledala naša odlagališta otpada, bila su zatrpana građevinskim otpadom. Došli smo do u zadnju fazu saniranja Grabovice, onda danas ne stvara ugrozu za stanovnike, a cijena odvoza za građane se nije povećala, a to će uslijediti kroz otpadomjere. Mi nismo napravili ključni iskorak u razvrstavanju otpada, i toga smo svjesni, ali sustav nam nije bio uređen. Mi više pažnje prosvjećujemo dnevnom održavanju javnih površina, a postoje zone, ali tko na Gorici i u Mokošici baci smeće, nismo to bili stranci. Čistoća rješava probleme tamo gdje mi nismo dovoljno kao društvo sazreli. Brine me da nitko ne zna kad će CGO. Nakon što Grabovicu zatvoreno a to je možda još godina dana, susrest ćemo se sa ogromni problemom. Pravo razvrstavanje otpada kreće kad se naplaćuje po predanoj količini. Predaj ti u mješani otpad, ali onda će ti račun biti skuplji”, kazao je Franković.
Raguž je kazao kako Čistoća skrbi za 300 odlagališta i 700 kanti za otpad.
“Pođite u Pariz, London, Barcelonu pad pogledajte kako ti gradi izgledaju. Govoriti išti protiv djelatnika Čistoće je im je šamar. Čestitam direktorici i na miru u kući, znamo kakvih je situacija u Čistoći bili i na podzemnim kontejnerima. Imam kritiku na konzervatore, koji nisu dopustili podzemne spremnike u povijesnoj jezgri. Kakvi tamo likovi rade?”, kazao je Raguž.
“Prihodi i troškovi su se stabilizirali i firma posluje stabilno. Građani plaćaju minimalnu cijenu, a dobivaju maksimalnu uslugu”, kazao je Maslać.
Knežević je kazala kako nije kritizirala vrijedne radnika Čistoće, već da je kritizirala rad uprave Čistoće.
“Trudim se iznositi konstruktivne kritike. Što se tiče CGO-a čak i da je izgrađen u njega ne bi mogli preusmjeriti više od 50 posto našeg smeća”, kazala je.
Vijećnik Marin Krstulović pohvalio je zaposelnike Čistoće koji po njemu rade lavoski posao.
“Imamo 82 posto mješovitog komunalnog otpada, plastike imamo 0.2 posto. Bio-razgradivog otpada ima oko 5 posto. Pohvale na prihodima, troškovi su se smanjili. Naš sustav još nije uspostavljen, kaskamo. Volio bih da za dvije godine imamo sustav koji funkcionira. Kad u Google AI upišete razlike što se tiče recikliranja, ispada da je Dubrovnika ispod, a Zagreb iznad prosjeka. Za kolege iz HDZ-a, nije valjda da idete u Zagreb gledati smeće?”, kazao je.
Gradonačelnik je kazao kako mu nije potrebna umjetna inteligencija kako bi vidio kako su Britanski trg u Zagrebu i sporedne ulice zatrpane smećem.
“O Jakuševcu ne treba ni govoriti. Lakše se baviti zabranjivanjem određenih anomalija u društvu nego komunalnim poslovima. Naš posao je da se prioritetno bavimo komunalnim poslovima. U Zagrebu se sigurno odvaja više otpada nego u Dubrovniku, to nije sporno. Iz tog razloga je smijenjen i prethodni direktor Čistoće. Mi ne bježimo od odgovornosti. Mi smo čisti kao apoteka. A u interesu nam je svima da naš glavni grada bude čist. Možemo i trebamo biti bolji”, poručio je.
Potrebica je je kazao da umjetnu inteligenciju treba provjeriti.
“Provjerimo sam i ja što kaže umjetna inteligencija i ona je rekla da ne može naći podatke, a onda je to podložno manipulaciji. Mnoge delegacije koje samo vodio po gradu istaknule su dvije stvari: čistoću i sigurnost”, kazao je Potrebica.
Maslać je istaknuo važnost edukacije građana na primjeru plastike koja se ne može uvijek reciklirati. Kao primjer je naveo plastičnu ambalažu tj. podložak u koji je zapakirana kokoš koja se kupuje u trgovinama koja se ne može reciklirati te bi se trebala odlagati u miješani otpad.
“Uprava bi trebala dodatno poraditi na edukaciji građana.”
Vijećnica Petra Marčinko kazala je da su subjektivni dojmovi o čistom i šporkom manje relevantni od podataka.
“200 tisuće eura će Grad Dubrovnik trebati plaćati zbog niskog postotka odvajanja otpada. Pođimo pogledati Grabovicu kako bi zdravim očima skužili da je bitno što radimo s otpadom. Postoje dijelovi grada koji su značajno zagrađeni otpadom. Grad Dubrovnik odvaja 11 posto otpada, a Zagreb 42 posto. To je jedino bitno”, kazala je.
Gradonačelnik Franković kazao je kako se odlagalište Jakuševac nalazi u urbanoj zoni, blizu stambenih zgrada i da utječe na kvalitetu života stanovnika Zagreba, što nije slučaj s Grabovicom.
“Grabovica će u budućnosti biti filmski studio. Mi znamo što radimo s Grabovicom danas, kao i što će biti s Grabovicom sutra. Podaci su skup različitih brojki koje se mogu tumačiti na razne načine, ali činjenice su činjenice”, kazao je Franković.
Krstulović je rekao da se svi slažu s činjenicom da je Dubrovnik čist grad, no da se treba potruditi oko reciklaže.
“Nadam se da ćemo mi iduće godine stići Zagreb”, kazao je.
