U četvrtak, 2. listopada 2025. u organizaciji OMH u Dubrovniku u prostorima TUP-a, a povodom 70 obljetnice djelovanja časopisa Dubrovnik, otvoren je drugi književno-kulturni festival Grad od riječi.
Službenom otvorenju prethodio je panel na temu nakladništva i baštinske vrijednosti pisane riječi. Na panelu su sudjelovale dr. sc. Slavica Stojan, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Paula Raguž, voditeljica Znanstvene knjižnice Dubrovnik, te dr. sc. Minela Fulurija Vučić, dok je razgovor moderirala izv. prof. dr. sc. Irena Ipšić sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Tijekom rasprave otvorene su tri važne tematske cjeline: izdavačka djelatnost Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku od 1990. godine, s naglaskom na ulogu pok. Miljenka Foretića i časopisa Dubrovnik; pregled europskih tiskara od 16. do 19. stoljeća u zbirkama Znanstvene knjižnice Dubrovnik; te razmatranje položaja Dubrovnika u europskoj kulturi tiska. Panel je naglasio važnost nakladništva u očuvanju i promicanju kulturne baštine.
Na početku otvorenja, predsjednica OMH u Dubrovniku, Ivana Grkeš Tošović pozdravila je sve okupljene. Naglasila je kako ovogodišnje izdanje Festivala potvrđuje važnost zajedničkog rada članova, volontera i brojnih suradnika koji su prepoznali vrijednost inicijative. Istaknula je doprinos TUP-a i njegove uprave, Centra za djecu, mlade i obitelj te Grada Dubrovnika, čija je podrška bila ključna u organizaciji programa. Posebno se zahvalila cijelom timu Love bara na nesebičnoj pomoći i podršci, kojom su uvelike doprinijeli realizaciji Festivala.
Grkeš Tošović je posebno izdvojila sudjelovanje brojnih ogranaka Matice hrvatske okupljenih kroz program Ogranci ogranku, kao i otvaranje festivala prema široj zajednici kroz sadržaje poput tribine o umjetnoj inteligenciji i kritičkom razmišljanju. Time je, prema njezinim riječima, festival dodatno osnažio svoju ulogu mjesta susreta književnosti, znanosti i aktualnih društvenih tema. Kao poseban znak priznanja za rad Ogranka i važnost festivala, Grkeš Tošović je istaknula prisutnost predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića, što potvrđuje nacionalni značaj ovog dubrovačkog kulturnog događanja. Otvorenju je također nazočila i generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru, Jasminka Lončarević.
U ime Grada Dubrovnika sudionicima i posjetiteljima festivala obratio se pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, Dživo Brčić, naglasivši potporu Grada ovakvim kulturnim inicijativama i njihovu važnost za lokalnu zajednicu. Okupljenima se obratio i predsjednik Matice hrvatske, Damir Zorić, koji je Dubrovnik označio kao grad kulture te istaknuo simboliku samog naziva festivala Grad od riječi. Povezao ga je s važnosti očuvanja riječi, jezika i nacionalnog identiteta, a naglasio je i potrebu jačeg povezivanja s ograncima Matice hrvatske izvan granica Hrvatske, posebno s ogrankom u Boki kotorskoj u Crnoj Gori.
Nakon uvodnog dijela, održano je predstavljanje ilustrirane knjige Marin Držić u dvanaest priča, o kojoj su govorili autorica Slavica Stojan i ilustrator Joško Marušić.
Publika je imala priliku upoznati novo izdanje koje kroz dvanaest priča obrađuje svih 12 Držićevih dramskih djela – od Pometa i Tirene do Dunda Maroja, Skupa, Hekube i drugih. Posebnost knjige leži u činjenici da Držićevo stvaralaštvo ne prikazuje samo kroz prepričavanje radnje, već kroz širi kontekst – priču o autoru i njegovom gradu, protagonistima, lokalnim predajama, povijesnim događajima, obitelji, glumcima i mecenama. Veliku vrijednost ovom izdanju daju ilustracije Joška Marušića, koje na vizualno dojmljiv način nadopunjuju tekst i oživljavaju Držićev opus.
Službeno otvorenje Festivala vodila je Ivana Hladilo, dok je za glazbeni ugođaj bio zadužen Luka Goletić trio.
OMH u Dubrovniku dodijelio je zahvalnice dugogodišnjim suradnicima koji su sudjelovali u stvaranju časopisa Dubrovnik tijekom posljednjih desetljeća. Zahvalnice su dobili: Katica Vidojević, Sandra Rossetti-Bazdan, Davor Mojaš, Slavica Stojan, Rina Kralj Brassard, Ivan Viđen, Mariela Marković, Antun Česko, Dražen Tončić – Naklada Durieux i Luka Gusić.
2. DAN
Drugi dan festivala započeo je predstavljanjem slikovnice „Dundo Maroje i rime u Rimu“, posebno izdanje namijenjeno najmlađim čitateljima koje na kreativan način približava najpoznatije i najsmješnije djelo Marina Držića.
Slikovnicu je predstavio ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić, istaknuvši kako je riječ o prvom mostu između dječjeg svijeta i Držićeve renesansne komedije. Ilustratorica Anita Celić Cella oživjela je likove i prizore iz Dubrovnika i Rima 16. stoljeća, dok je autorica stihova Valerija Jurjević radnju Dunda Maroja pretočila u vesele rime koje djeca lako pamte. „Slikovnica nije samo knjiga, već ključ za otkrivanje svijeta mašte i književnosti, a naš je cilj da djeca, kada jednoga dana posegnu za izvornim djelom, u njemu prepoznaju radnju, likove i duh komedije“, naglasio je Matić.
Program festivala nastavljen je s događanjem Poetsko podne, kreativnim susretom dubrovačkih srednjoškolaca pod vodstvom profesorice Mirjane Žeravice. Učenici Gimnazije Dubrovnik, Dubrovačke privatne gimnazije i Biskupijske klasične gimnazije Ruđer Bošković interpretirali su djela hrvatskih i svjetskih autora – od Paljetkovog Straduna, Pupačićeva Mora i Ivaniševićeve Hrvatske, do stihova nobelovke Wisławe Szymborske te proznih tekstova Borisa Glavaševića i Vladimira Gotovca. Sudjelovali su: Nina Hotko, Taira Pelko i Franka Rajčević iz DPG, Petra Novak, Samuel Sikavica, Marina Prkačin, Dora Vicelić i Marija Đurović sa sinom iz Biskupijske klasične gimnazije i Nika Lujak, Bruna Stojanović i Lana Miladin iz Gimnazije Dubrovnik.
Ovaj program pokazao je kako školske inicijative i festivali poput Grada od riječi mogu potaknuti mlade da književnost dožive osobno i emotivno, izvan formalnih nastavnih okvira, te ih potaknuti na daljnje stvaralaštvo i čitanje.
Poslijepodnevni dio programa festivala Grad od riječi donio je spoj književne baštine i suvremenog pjesništva.
Ogranak Matice hrvatske u Skradinu predstavio je knjigu Upravljanje obitelji dubrovačkog renesansnog mislioca Nikole Gučetića. Ovo kapitalno djelo hrvatske renesansne misli okuplja promišljanja o unutarnjoj dinamici obitelji, njezinoj ulozi u društvu i filozofskom kontekstu vremena. Knjigu su predstavili Marinko Šišak, urednik i dugogodišnji kulturni djelatnik, dr. sc. Ivica Martinović, filozof i umirovljeni znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju u Zagrebu i Slavica Stojan, otvarajući raspravu o kontinuitetu kulturne baštine i njezinoj važnosti u suvremenom društvu.
Nakon toga, u okviru matičarskog programa, Ogranak Matice hrvatske u Blatu održao je predstavljanje zbirke poezije Pejzaž moje duše autorice Milenke Sardelić. O pjesničkom rukopisu i važnosti stvaralaštva govorili su Rade Kaštropil, član predsjedništva OMH u Blatu, dipl. knjižničarka Franciska Jurišić Bačić i prof. Tončica Farac. Zbirka, ispisana intimnim tonom i snažnim emotivnim nabojem, obogatila je književni program festivala te naglasila važnost očuvanja poetskog izraza u suvremenom kulturnom prostoru.
Poslijepodnevni program festivala pokazao je snagu književnosti da povezuje različite epohe i generacije – od dubrovačke renesanse do današnjeg poetskog stvaralaštva.
Drugi dan festivala Grad od riječi zaključen je aktualnom i inspirativnom tribinom održanom u Love Baru, koja je okupila stručnjake iz područja tehnologije, obrazovanja, psihologije i književnosti.
O utjecaju umjetne inteligencije na naše razmišljanje, obrazovanje i društvo raspravljali su: Marjan Žitnik, IT stručnjak i osnivač Maritimo Recyclinga, Tomislav Franušić, ravnatelj Dubrovačke privatne gimnazije, Jelena Bupić, psihologinja na Sveučilištu u Dubrovniku i Hrvoje Barbir Barba, autor romana Krave na ledu iz OMH u Pločama. Razgovor je moderirala Ivana Grkeš Tošović.
Sudionici su otvorili niz važnih pitanja: kako se mijenja proces učenja i mišljenja kada nam umjetna inteligencija nudi instant rješenja, što to znači za kognitivni razvoj djece i mladih, može li umjetna inteligencija stvoriti umjetnost i hoće li u budućnosti zamijeniti ljudski rad.
Zaključak tribine bio je jasan – kritičko mišljenje nikada nije bilo važnije. Umjetna inteligencija može biti snažan alat, ali ne smije postati zamjena za ljudsku kreativnost, empatiju i sposobnost razmišljanja.Moderatorica se na kraju zahvalila sudionicima i publici uz poruku:“Čini mi se da smo ostali negdje na pola puta — pola zabrinuti, pola optimistični — i to je dobar znak. Jer kritičko mišljenje upravo i znači biti svjestan i svjetla i sjene.” Večer je završila neformalnim druženjem i razgovorom, uz zajednički dojam da su ovakve rasprave potrebne i u budućnosti.
3. DAN
U subotu, 4. listopada Love bar je postao središte književnosti, umjetnosti i kreativnosti zahvaljujući cjelodnevnom programu Grad od riječi feat. URBACT, koji je okupio brojne sugrađane, umjetnike, udruge i zaljubljenike u kulturu.
Od jutarnjih sati, posjetitelji su mogli uživati u razmjeni knjiga, Art & Craft & Books & Vinyl sajmu, dječjim radionicama, kulturnim razgovorima i književnim predstavljanjima, a dan je zaključen zabavnim književnim kvizom u Love baru.
Art & Crafts & Books & Vinyl sajam oduševio je raznolikošću ponude – od vinila i knjiga do rukotvorina i tradicionalnih proizvoda. Svoje su radove predstavili: Udruga Dubrovnik 33/45, OMH Dubrovnik, Društvo dubrovačkih pisaca, Art radionica Lazareti, Jela Kusić, Jelena Feregja, Andrea Vukoja Prce, Klara Knego, Maja Rilović Koprivec, Ivana Knego i Pavica Nobilo. Posjetitelji su mogli razgledati i kupiti konavoski vez, slike, društvene igre, ukrase od drva, oslikane svilene šalove, keramiku i ručno izrađene sapune, čime je stvoren spoj tradicije i suvremenog izraza.
Program za djecu u Centru za djecu, mlade i obitelj bio je ispunjen smijehom, učenjem i stvaranjem. Kroz edukativno-kreativne radionice Roberta Kralja i Marte Baće te kreativne radionice pisanja Tajane Ivanković Martić, djeca su učila o ponovnoj upotrebi materijala, razvijala maštu i ljubav prema jeziku.
Program za odrasle otvoren je predstavljanjem novog broja časopisa Dubrovnik uz kavu, uz Davora Mojaša, Ivana Vigjena i Marielu Marković. U fokusu broja su 350. obljetnica rođenja Ignjata Đurđevića, tematski blok o dubrovačkoj baštini i suvremena poezija dubrovačkih autorica okupljenih u prilogu Jugom osnažene. Predstavljači su potvrdili da Dubrovnik i dalje ostaje živ prostor susreta tradicije i suvremenosti, čuvajući duh grada i njegovu kulturnu baštinu. Predstavljanje je potvrdilo da časopis Dubrovnik, i nakon sedam desetljeća, ostaje prostor dijaloga između tradicije i suvremenosti, mjesto susreta prošlih i novih glasova dubrovačke književnosti.
Uslijedili su Dubrovački kulturni razgovori, koji su okupili predstavnike lokalnih kulturnih institucija i umjetničkih udruga. U razgovoru su sudjelovali: Davor Mojaš (Teatar Lero), Boris Njavro (Društvo dubrovačkih pisaca), Petra Marčinko (ART radionica Lazareti), Tajana Ivanković Martić (Udruga Govorimo dubrovački), Andrea Bagarić (Dubrovnik film festival), Ante Đurković (Kazališna družina Kolarin) i Krešimir Glavinić (Muzej crvene povijesti). Sudionici su govorili o izazovima rada izvan institucija, važnosti očuvanja dubrovačkog jezika i identiteta, te o ulozi kulture u zajednici. Zajednička poruka bila je da nezavisna scena unosi svježinu, hrabrost i autentičnost u kulturni život grada – i da upravo suradnja između institucija i ovakvih inicijativa može Dubrovnik učiniti još življim i kulturno bogatijim.
U poslijepodnevnim satima, u sklopu programa Ogranci ogranku, predstavljen je niz izdanja Ogranaka Matice hrvatske. Ogranak u Metkoviću predstavio je Leksikon župnika Neretvanskog dekanata, impresivno djelo koje okuplja biobibliografske podatke o 452 župnika. Leksikon je predstavila prof. Marija Tomić Veraja. Potom je održano predstavljanje knjige Na granici mora i neba autora Željka Brguljana, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj. O knjizi su govorili autor i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Knjiga Na granici mora i neba, dvojezično izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku, donosi panoramski prikaz pomorske, kulturne i duhovne baštine Boke, s naglaskom na povijest Prčanja i njegovih ljudi. Uz bogatu slikovnu građu i iscrpan katalog, izdanje predstavlja vrijedan doprinos proučavanju i očuvanju identiteta Boke kotorske.
Književni program nastavljen je u večernjim satima u Love baru, gdje je splitski autor Bartul Vlahović iz Naklade Fragment predstavio svoj debitantski roman Skriveni u tišinama u razgovoru s autoricom Danijelom Crljen. Povodom prvog predstavljanja njegova romana, Vlahović je dubrovačkoj publici približio proces nastanka djela i teme koje istražuje – tišinu, sram i unutarnju borbu likova. Autor je govorio o važnosti autentičnog jezika, položaju pisaca izvan Zagreba te izazovima malih izdavača. Istaknuo je da je za njega pisanje proces istraživanja i užitka, a ne samo rezultat, te da književnost mora ostati prostor iskrenosti i dijaloga. Razgovor je pokazao koliko je književnost i danas snažan alat za razumijevanje društva i čovjeka u njegovoj složenosti.
Večer je završila opušteno uz književni kviz znanja u suradnji s Dub pub kvizom. OMH u Dubrovniku nagradio je najbolje sudionike vrijednim nagradama, a nagrada je otišla i onima koji su bili tik do pobjede – za trud, znanje i dobru atmosferu.
Realizaciju Festivala ove su godine podržali Grad Dubrovnik, Centar za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik (CDMO), Tvornica ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda (TUP), DURA i Love Bar. Art & Craft & Books & Vinyl sajam organiziran je u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom (DURA), u okviru projekta RECUP – REinventing Culture in Urban Places, koji se provodi kroz program URBACT IV 2021.–2027. Cilj projekta je revitalizirati kulturne prostore u gradovima Europe i stvoriti mjesta dijaloga, zajedništva i kreativnosti. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije.
foto: Vita Begović
